U pregovorima na razini EU-a, MUP je gurao specifične zahtjeve. Neki od njih su prošli, neki tek djelomično
PišeIrena Frlan Gašparović
FOTO: Telegram/Pixsell
PišeIrena Frlan Gašparović prije 8 sati
Međunarodne organizacije potpuno su zgrožene: ovo je “početak opasne nove ere za europski sustav migracija i azila” koju će obilježiti “povećanje broja deportacija i produljenje pritvora”, a državama omogućiti da “odstupaju od dogovorenih pravila kad im je to politički isplativo”. Zbog ovih će mjera “sve više ljudi biti u neizvjesnoj situaciji i pravnom limbu”.
Oštru kritiku nevladinih organizacija koje se bave ljudskim i izbjegličkim pravima izazvao je politički dogovor zemalja članica EU-a o novim pravilima u području migracija i azila koja su ovog ponedjeljka usuglasili ministri unutarnjih poslova. “Zadovoljni smo”, ustvrdio je nakon sastanka Vijeća hrvatski ministar Davor Božinović.
Maknite ovaj oglas
Što će dogovor omogućiti?
Nova pravila – koja još nisu pretočena u europski propis, jer najprije slijede pregovori s Europskim parlamentom – omogućit će državama članicama lakše odbijanje zahtjeva za azil, ubrzati deportacije onih koji nemaju uvjete za boravak na teritoriju EU-a te omogućiti uspostavu “centara za vraćanje” – ustvari deportacijskih centara – u tzv. trećim državama, izvan granica EU-a.
Božinović je zadovoljan jer su neki od specifičnih zahtjeva, koje je tijekom pregovora o ovim fajlovima guralo njegovo ministarstvo (ne jedino oni, dakako) uzeti u obzir. Ministri su, primjerice, podržali reviziju koncepta sigurne treće zemlje koju je u svibnju predložila Europska komisija.
Tranzit kroz susjedne zemlje
Taj koncept znači da se zahtjev za azil može smatrati nedopuštenim ako podnositelj zahtjeva može zaštitu dobiti negdje drugdje, u tzv. sigurnoj trećoj zemlji. Predloženim izmjenama primjena tog koncepta je značajno proširena, među ostalim i na tranzit – ako je tražitelj azila, prije ulaska u EU, prošao kroz sigurnu treću zemlju, može se smatrati da je zahtjev mogao podnijeti u toj zemlji.
Ta nova, proširena definicija omogućit će hrvatskim vlastima da zahtjeve ljudi, koji su prethodno prošli kroz susjedne zemlje, poput BiH ili Srbije, što je čest slučaj, smatraju nedopuštenima i da ih niti ne razmatraju. MUP je taj prijedlog podržavao od samog početka.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Najkontroverznija novost
Drugi, najkontroverzniji element ovotjednog političkog dogovora, odnosi se na uspostavu “centara za vraćanje” u kojima bi ljudi, kojima je zahtjev za azil odbijen, čekali deportaciju. EU planira formirati takve centre izvan svojih granica, a MUP se u pregovorima pokušao izboriti da to ne bude moguće uz vanjsku granicu Hrvatske.
Vlada je u Bruxellesu tumačila da je pitanje lokacije tih centara osjetljivo za države članice na vanjskim granicama, uključujući Hrvatsku, a u MUP-u su smatrali da bi njihova uspostava u nama susjednim državama, poput BiH, mogla povećati broj pokušaja nezakonitih prelazaka granice.
Prijedlog hrvatskih vlasti
Kompromis koji je postignut ne priječi izrijekom uspostavu takvih centara u blizini hrvatskih granica. Ali ako bi neka članica EU-a htjela sklopiti takav sporazum sa zemljama u susjedstvu, trebala bi o tome obavijestiti hrvatske vlasti.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Neslužbeni izvori tvrde da je ta odredba uvrštena na prijedlog Hrvatske i da je, općenito govoreći, namjera da ti centri budu bliže zemljama porijekla migranata, a ne u neposrednom susjedstvu, na vanjskim granicama EU-a.
“To nije samo interes Hrvatske već svih država EU-a. Frontex je lipnju zaključio statusni sporazum s BiH upravo kako bi BiH rasteretio migracijskog pritiska i nije intencija da još i EU radi pritisak na BiH otvaranjem centara za vraćanje”, tumače izvori.
Stari dogovor, nova prilika
Božinović je nakon sastanka spominjao centre u Sjevernoj Africi te na Srednjem i Bliskom istoku. Ipak, igrom slučaja, prvi centri mogli bi biti puno bliže – u Albaniji.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Talijanska vlada je još 2023. s Albanijom dogovorila uspostavu prihvatnih centara za tražitelje azila. Realizacija tog dogovora u međuvremenu je blokirana sudskim odlukama. No, talijanski ministar Matteo Piantedosi sada te centre na albanskom teritoriju navodi kao “prvi primjer centara za vraćanje” koji se spominju u ovotjednom dogovoru država članica.
Odluke se (ne)priznaju
Treći važan dio tog dogovora odnosi se na uzajamno priznavanje nacionalnih odluka kojima se državljaninu treće zemlje, za kojeg je utvrđeno da ilegalno boravi na području EU-a, naređuje da napusti teritorij Unije. Dakle, ako grčke vlasti izdaju takvu odluku, a osoba je kasnije zatečena na teritoriju Francuske, onda je Francuska dužna priznati i provesti odluku Grčke.
Oko toga je bilo dosta natezanja. Države na vanjskim granicama, uključujući i Hrvatsku, podržavale su da to uzajamno priznavanje odluka bude obavezno. S druge strane, dio članica boji se da bi to motiviralo zemlje na vanjskoj granici da donose odluke o deportaciji, ali ih ne provode, nego puštaju ljude dalje – tako da njihovu odluku mora provesti netko drugi.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Pregovori s parlamentom
Zasad je dogovoreno da će priznavanje tih odluka u početku biti dobrovoljno, a onda će, nakon dvije godine, Komisija ocijeniti kako to u praksi funkcionira i treba li predložiti propis, odnosno izmjene propisa kojima bi uzajamno priznavanje nacionalnih odluka postalo obavezno.
Dogovor država članica zasad je formalno stajalište s kojim nacionalne vlade ulaze u pregovore s Europskim parlamentom iz kojih će onda proizaći finalna verzija ovih uredbi. S obzirom da je politička ravnoteža i u toj instituciji snažno nagnuta udesno, za očekivati je da će i najkontroverzniji dijelovi ove reforme u konačnici biti prihvaćeni.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Ovaj članak dostupan je samo pretplatnicima
Uložite u priče koje vrijede. Samo 4,99 € za 4 tjedna sadržaja koji vrijedi čitati
Članak je dio pretplatničkog sadržaja Telegrama, a uz članstvo dobivate brojne pogodnosti:
Fokusirani ste na sadržaj i čitate bez reklama
Pomažete u izgradnji neovisnog novinarstva
Podržavate nagrađivane novinare koje najviše pratite
Pristup raznim serijalima i kolumnama
Postanite pretplatnik Već imam pretplatu
Source link: www.telegram.hr
