S inflacijom rastu plaće, a neoporezivi dio ostaje isti
PišeJagoda Marić
PišeJagoda Marić prije 9 sati 72 preporuka
Iduća godina bit će prva u mandatu ministra financija Marka Primorca u kojoj početkom siječnja neće biti nikakvih poreznih izmjena, odnosno poreznih rasterećenja koja su postala gotovo uobičajena, posebice kad je u pitanju porez na dohodak.
Ranijih godina — a počelo je još s ministrom Zdravkom Marićem — Vlada je redovito povećavala osobni odbitak, odnosno neoporezivi iznos plaće, podizala pragove za porezne razrede ili povećavala iznos neoporezivog primitka kako bi poslodavci bez plaćanja poreza isplatili radnicima veću božićnicu, dar za djecu ili regres.
Maknite ovaj oglas
Vlada Andreja Plenkovića u svojim prvim godinama smanjivala je i stope PDV-a na pojedine proizvode. No, pokazalo se da to ne utječe na potrošačke cijene, pa to više nitko od Vlade i ne očekuje. Sad privremeno, kao mjeru nastalu u energetskoj krizi, drži niže stope PDV-a na plin i ogrjev.
Porezno opterećenje zapravo raste
Ovog 1. siječnja neće biti poreznih novina. Iz Vlade doduše povremeno spomenu da se razmišlja o ukidanju poreza na dohodak za umirovljenike, ali najranije s početkom 2027. godine.
S obzirom na to da se neće povećati osobni odbitak, da porezni razredi ostaju isti, a da nema ni povećanja neoporezivog dijela za uzdržavane članove, radnici kojima je od 1. siječnja ove godine rasla plaća zapravo plaćaju veće iznose poreza jer je sve manji udio u njihovoj plaći neoporeziv.
Ta, takozvana hladna porezna progresija događat će se i u idućoj godini. Usto, građani će, ako Vlada opet ne odluči produžiti tu mjeru, od 31. ožujka plaćati veći PDV na plin, sječku, drvo za ogrjev.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Deficit drže ispod tri posto
Zadržavanje postojećih pravila u poreznom sustavu učinjeno je samo s jednim ciljem: da se deficit proračuna u idućoj godini zadrži ispod tri posto BDP-a.
Da je kojim slučajem Vlada krenula u dodatno rasterećenje poreza na dohodak, to bi značilo manje prihoda gradovima i općinama, a lokalna samouprava već je u ovoj godini, umjesto suficita, stvorila manjak od 0,3 posto BDP-a. Taj manjak ulazi u izračun deficita opće države, a Vlada cilja da u idućoj godini on bude 0,1 posto BDP-a.
Zadržavanje postojećeg fiskalnog stanja, odnosno deficita manjeg od tri posto, moglo se postići i smanjenjem poreznih opterećenja, ali onda bi zahtijevalo štednju na javnim davanjima ili javnim uslugama.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Porasli rashodi, rastu i prihodi
I jesenska ekonomska prognoza Europske komisije ukazuje da će Hrvatska zadržati proračunski minus ispod tri posto, uz puzajuće povećanje poreznog opterećenja. Europska komisija navodi da će u 2025. godini deficit proračuna biti 2,8 posto BDP-a, što je značajan porast u odnosu na lanjskih 1,9 posto. Dodaju da je to posljedica snažnog rasta socijalnih davanja, posebice mirovina, ali i nastavak rasta troškova plaća iz 2024. godine.
Procjenjuju i da će Hrvatska zbog rasta prihoda u idućoj godini zadržati deficit na planiranih 2,9 posto BDP-a. Prihodi će rasti, navodi Komisija, kao posljedica rasta BDP-a i zaposlenosti, ali i zbog fiskalnih mjera. Navode da neće biti indeksacije osobnog odbitka i pragova za obračun poreza na dohodak, čak ni za stopu inflacije.
Nejasna sudbina PDV-a na plin
Usto navode da će više prihoda u državni proračun donijeti i to što je ukinuta olakšica za mlade kod plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, pa će biti sve manje radnika za koje poslodavci koriste tu olakšicu jer je ona odobrena na pet godina prije ukidanja. Komisija ističe da će proračunske prihode pojačati i ukidanje subvencija i privremenog smanjenja PDV-a na plin i kruta goriva za ogrjev.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Na predstavljanju proračuna za iduću godinu, što je bilo prije prognoze Komisije, ministar Primorac nije dao jasan odgovor hoće li niži PDV na plin biti zadržan. Rekao je da je ta mjera na snazi do 31. ožujka, da je Vlada već počela postupni izlazak iz subvencioniranog režima i da se cijene prepuštaju tržištu.
Source link: www.telegram.hr
