Pao je i broj zahtjeva poslodavaca za uvozom radne snage
PišeJagoda Marić
FOTO: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL/ilustracija PišeJagoda Marić prije 5 sati
U Hrvatskoj se u godinu dana povećao udio stranih radnika u ukupnom broju osiguranih, svih za koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bilježi plaćanje mirovinskih doprinosa, ali se od početka godine smanjio broj izdanih dozvola stranim radnicima, a pao je i broj zahtjeva poslodavaca za uvozom radne snage.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje nam je dostavilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, na kraju srpnja Hrvatska je imala 147.275 osiguranika radnika iz trećih zemalja. To je 14.800 ili 11 posto više nego lani. Broj osiguranika stranaca rastao je brže od ukupnog broja osiguranika pa se tako povećao i njihov udio. Lani je u Hrvatskoj 7,57 posto osiguranika dolazilo iz trećih zemalja, sada ih je 8,23 posto.
Upravo se čita Maknite ovaj oglas
No, istovremeno se od početka godine smanjuje broj izdanih radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika: do kraja srpnja bilo ih je 115.023, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, što je 12,78 posto posto manje nego lani isto vrijeme. Hrvatski zavod za zapošljavanje izvještava o tome da su poslodavci od početka godine podnijeli i manje zahtjeva za mišljenje o zapošljavanju stranaca. Ove godine bilo ih je do kraja srpnja 116.859, što je 13,5 posto manje. Porastao je jedino broj negativnih mišljenja, odbijenica je stigla u čak 26,5 posto svih riješenih slučajeva. Lani je negativnih mišljenja bilo nešto više od deset posto.
Stroži uvjeti
Sve se lako može pripisati strožim uvjetima za zapošljavanje stranaca iz Zakona o strancima, nestanku prakse dvostrukih dozvola ili one po kojoj poslodavci traže više dozvola kako bi bili sigurni da će ih na kraju doista i dobiti. No, smanjena potražnja za stranim radnicima u skladu je i s usporavanjem rasta zaposlenosti, a kretanja na tržištu rada jasan su signal da se usporava gospodarska aktivnost. Na to posebice upućuje broj novih izdanih dozvola: dok je broj produženih dozvola u srpnju ove godine bio 37 tisuća i šest tisuća veći nego lani, za sezonsko zapošljavanje izdano ih je više od 16 tisuća, gotovo dvije tisuće više nego lani, a broj dozvola za novo zapošljavanje pao je s lanjskih 85 tisuća na nešto više od 60 tisuća.
Što se tiče djelatnosti najviše se smanjio broj dozvola u građevinarstvu, gdje je izdano nešto više od 32 tisuće dozvola radnicima iz trećih zemalja, što je 25,5 posto manje nego lani. Jesu li strogi zakonski uvjeti za zapošljavanje stranaca ili slabljenje gospodarskog rasta, što za posljedicu ima i manju potrebu poslodavaca za radnicima, razlog ovogodišnjih statističkih pokazatelja kad je u pitanju uvoz stranih radnika u Hrvatsku, pitali smo Hrvatsku udrugu poslodavaca. Uz napomenu da je ovog ljeta broj stranih radnika bio za 10 do 15 tisuća viši nego lani, što pokazuju i podaci koje smo dobili iz Ministarstva rada, iz HUP-a odgovaraju da se pad broj zahtjeva za dozvolom za rad i boravak stranih radnika može objasniti kombinacijom triju čimbenika.
Tri ključna čimbenika
Prvi je to, što kako tvrde iz HUP-a, poslodavci aktiviraju domaću radnu snagu, posebno mlade i umirovljenike, a u manjoj mjeri i povratnike u Hrvatsku. Drugi razlog je to što je novi Zakon o strancima produljio je rok trajanja dozvole za rad stranih radnika, rokove za dozvole, što olakšava planiranje i smanjuje troškove zapošljavanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
“Treće, u prvoj polovini godine usporio je hrvatski ekonomski rast, dok pad njemačkog BDP-a za 0,3 posto dodatno signalizira potencijalno slabljenje inozemne potražnje. U 2025. očekujemo sporiji rast domaćeg BDP-a od 2,5 posto do 3 posto, nakon lanjskih 3,9 posto”, poručuju iz HUP-a. Vladine projekcije za ovu godinu predviđaju također usporavanje rasta, proračun je izrađen na procjeni rasta od 3,2 posto.
Iz HUP-a upozoravaju da eurozona prolazi kroz slab i neujednačen oporavak; dok Njemačka planira povećati potrošnju, Francuska i Italija će zbog visokih kamata morati rezati rashode, što ograničava ukupni rast.
‘Umjetno podizanje cijene rada’
“Izgledi za gospodarstvo europodručja ostaju slabi. U tom kontekstu, Hrvatska mora prestati koristiti mehanizme kojima se umjetno diže cijena rada na domaćem tržištu eksplozijom plaća u javnom sektoru i snažnim rastom minimalne plaće“, poručuju iz HUP-a. Kažu da rast cijene rada značajno iznad stope produktivnosti rada, kao u zadnje dvije godine, guši konkurentnost hrvatskih tvrtki, naročito onih proizvodnih, te smanjuje potencijal gospodarstva za rast i ulaganja, a ujedno i smanjuje atraktivnost Hrvatske kao destinacije za ulaganja. Navode da je umjetno podizanje cijene rada imalo i direktne negativne posljedice u pojedinim industrijama poput tekstilne i metaloprerađivačke, gdje su pojedine kompanije zbog toga morale zatvoriti svoja vrata.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
“Iako rastemo oko tri posto, produktivnost u Hrvatskoj pada dvije godine zaredom, a profitabilnost tvrtki po zaposlenom upola je niža od prosjeka EU i četvrtinu ispod srednjoeuropskog prosjeka. Marže stagniraju ili padaju, a u turizmu plaće rastu brže od prihoda”, tvrde iz HUP-a. Poručuju da su jedini put prema održivom rastu niži porezi u funkciji rasta zaposlenosti, što je njihov stalni zahtjev, niži troškovi energenata i privlačniji poticaji za investicije, konkurentniji nego u većini članica EU. Manje dozvola za strane radnike prvi je znak gospodarskog usporavanja, ali i pokazuje da je država konačno, pet godina nakon liberalizacije uvoza radne snage, počela uvoditi reda i koliko-toliko kontrolirati te procese.
Uvoz radne snage i dalje će ipak prvenstveno ovisiti o tome hoće li poslodavci na domaćem tržištu naći radnu snagu za cijenu koju su spremni platiti, jer podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da su u ovoj godini prosječne bruto plaće za zanimanja za koja je izdano najviše radnih dozvola bila od 973 eura do 1136 eura, što daje neto plaću najviše do tisuću eura. No, potreba za stranim radnicima neće nestati, jer će u sljedećih pet godina uvjete za mirovinu steći oko 250 tisuća radnika, a toliko novih neće doći na tržište iz domicilnog stanovništva, čak i ako se ubrza povratak iseljenika. Zasad još uvijek više hrvatskih državljana napušta Hrvatsku nego što ih se vraća.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Source link: www.telegram.hr
