Srpanj 2025. obilježila je nova politička bura u Mađarskoj nakon objave premijera Viktora Orbána na mreži X, gdje je ponovno doveo u pitanje članstvo Ukrajine u EU-u. Opozicijski vođa Péter Magyar opisao ga je kao „naoružanog ucjenjivača iz predgrađa”, što odražava rastući umor društva od njegove vanjske politike, koja sve manje odražava interese građana, a sve više osobne ciljeve – ostanak na vlasti po svaku cijenu.
Orbán sve češće promiče ideju „Europe koncentričnih krugova”, gdje bi Mađarska, zajedno s Turskom i Ukrajinom, bila dio vanjskog sigurnosnog pojasa, ne kao ravnopravan član, nego kao geopolitički tampon. Takva vizija slabi europsko jedinstvo i potiče autoritarno shvaćanje nacionalnog suvereniteta.
Ekonomski pad i socijalno nezadovoljstvo
Mađarska je 2025. zabilježila najveće troškove servisiranja javnog duga u EU-u (oko 5% BDP-a) te nastavak recesije koja traje od 2024. Inflacija je srozala realne prihode, proračunski deficit premašio je 2,9 bilijuna forinti, a povjerenje građana u vladu naglo opada. Rastuće cijene hrane, stanarine i energenata najteže pogađaju Orbánov ključni elektorat – siromašnije slojeve u provinciji.
Planirani investicijski val iz Kine u proizvodnju baterija usporen je zbog globalnog pada potražnje, dok energetska politika ostaje zarobljena ovisnošću o ruskom plinu i nafti. Svaki novi ugovor s „Gazpromom” Orbán predstavlja kao „nacionalni pragmatizam”, iako to samo učvršćuje energetsku ovisnost zemlje.
Politika sukoba s EU-om
Od 2010. Orbán gradi model koncentrirane moći obilježen korupcijom, slabljenjem vladavine prava i političkom kontrolom medija. To je Mađarskoj zatvorilo pristup više od 6,3 milijarde eura iz EU fondova. Iako bi zemlja mogla godišnje dobivati još do 4 milijarde eura, to zahtijeva reforme koje Orbán odbija jer bi ugrozile njegovu vlast.
Migracijska politika često mu služi za političku ucjenu unutar EU-a, gdje gradi saveze s državama koje se protive zajedničkim rješenjima. Time se predstavlja kao „branitelj nacija” dok blokira ključne europske inicijative, uključujući i one usmjerene na suzbijanje ruske agresije.
Egzistencijalni izbor za Mađarsku
Oporba, predvođena strankom „Tisza” Pétera Magyara, zagovara prekid manipulativnih praksi, jačanje odnosa s NATO-om i EU-om te otvoreno priznaje odgovornost Rusije za rat. Mađarska se danas nalazi pred izborom: ostati u europskoj orbiti ili odlutati prema autoritarnim savezima s Moskvom, Pekingom i Teheranom.
Unatoč retorici o „strateškoj autonomiji”, Orbán izbjegava odgovornost i trguje svojim političkim položajem za ustupke ili financijska sredstva. Zemlja se sve više suočava s financijskim problemima, padom popularnosti premijera i novim porezima. Iza fasade pragmatizma krije se jednostavna istina: Viktor Orbán spreman je prodati principe, stabilnost i budućnost – samo da ostane na vlasti, što ga čini prijetnjom ne samo za Mađarsku, nego i za cijelu europsku demokratsku zajednicu.
Marko Vidović, Balkanske vijesti
