Unatoč povremenim napetostima i nepovjerenju, koalicija centrističkih proeuropskih opcija dovoljno je stabilna
PišeIrena Frlan Gašparović
FOTO: AFP
Usvajanje prijedloga bilo bi politički presedan, barem u kontekstu Europske unije: bilo je i dosad takvih inicijativa (zadnja u jesen 2014., na početku mandata Jean-Claudea Junckera), ali ishod nikada nije bilo parlamentarno rušenje Komisije. U sadašnjim okolnostima — s ratom u Ukrajini, neizvjesnom ulogom Amerike u europskoj sigurnosti, trgovinskim napetostima sa SAD-om — praktički je nezamislivo da bi ovakva inicijativa dobila podršku većine u EU parlamentu
PišeIrena Frlan Gašparović prije 3 sata 76 preporuka
Dosad se nikada nije dogodilo. U povijesti Europske unije bilo je desetak pokušaja da se izglasavanjem nepovjerenja u Europskom parlamentu sruši Europsku komisiju, ali nijednom dosad to se nije dogodilo.
Jedina kolektivna ostavka Komisije zabilježena je krajem 1990-ih i mada je lanac tih događaja krenuo upravo iz EU parlamenta, Jacques Santer i njegovi povjerenici ostavke su dali prije formalnog glasanja plenarne sjednice. Nije se, dakle, dogodilo nikad dosad i gotovo je sasvim sigurno da neće ni ovog četvrtka.
Upravo se čita Maknite ovaj oglas
Kolektivna ostavka
Europski parlament bi se u četvrtak trebao izjasniti o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Komisiji koji je inicirao eurozastupnik Gheorghe Piperea, iz kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR), uz podršku još 76 zastupnika (spomenimo usput, među njima nije nitko iz Hrvatske). Prijedlog rezolucije, kojim pozivaju Komisiju na kolektivnu ostavku – kolektivno odstupanje s dužnosti jedina je opcija predviđena temeljnim ugovorima EU-a – cilja prvenstveno Ursulu von der Leyen.
Skupina zastupnika, predvođenih rumunjskim desničarom, predsjednici Europske komisije zamjera ponajviše stare „grijehe“, još iz vremena pandemije, prije svega način na koji je nabavljano cjepivo protiv covida-19. Iako je od nabavke prošlo već nekoliko godina, polemike oko te priče se povremeno nanovo aktualiziraju, među ostalim i zato što još nije do kraja razriješeno pitanja poruka koje je Von der Leyen, u vrijeme dogovora oko kupnje cjepiva, izmjenjivala s izvršnim direktorom farmaceutske kompanije.
Nema nikakve šanse
Osim cjepiva, u prijedlog rezolucije ubačene su i druge teme, od novog EU fonda za financiranje obrane do navodnog petljanja Komisije u izbore u državama članicama (među ostalim, misli se na Rumunjsku; inicijator dokumenta je iz stranke čiji je kandidat nedavno izgubio predsjedničke izbore u toj zemlji). Prijedlog je u konačnici široki miks zamjerki na račun Ursule von der Leyen i briselske administracije, doduše bez nekih novih argumenata kojima bi se potkrijepile iznesene tvrdnje.
Njegovo usvajanje bilo bi politički presedan, barem u kontekstu Europske unije: dosad je, kako smo već spomenuli, bilo takvih inicijativa (zadnja u jesen 2014., na početku mandata Jean-Claudea Junckera), ali ishod nikada nije bilo parlamentarno rušenje Komisije. U sadašnjim okolnostima – s ratom u Ukrajini, neizvjesnom ulogom Amerike u europskoj sigurnosti, trgovinskim napetostima sa SAD-om – praktički je nezamislivo da bi ovakva inicijativa dobila podršku većine u EU parlamentu.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Ništa o porukama
Rasprava o prijedlogu održana je u ponedjeljak, a Ursula von der Leyen branila se žestoko, bez rukavica, spominjući ekstremiste, lažne teze, teorije zavjere, Vladimira Putina… Braneći nabavku cjepiva protiv covida, odgovornost je otvoreno podijelila: svaki ugovor o kupnji cjepiva detaljno su, prije potpisivanja, pregledale nacionalne vlade, nije bilo nikakvih tajnih ugovornih odredbi, a tvrdnje da bilo koja država nije znala za ugovore, cijene ili količine cjepiva nazvala je „lažima“.
Od predsjednice Komisije nismo, međutim, doznali ništa novo o sadržaju poruka koje je tijekom 2021. i početkom 2022. razmijenila sa šefom jedne od kompanija od kojih su EU članice – svojom voljom, kako je u ponedjeljak naglasila Von der Leyen – kupile milijune doza cjepiva. O tim se porukama nedavno očitovao i Sud EU-a; ne o njihovom sadržaju, već o odluci Komisije da novinarki New York Timesa, bez dovoljno jake argumentacije, odbije pristup tom dopisivanju.
Podijeljena desnica
Parlamentarna debata dala je, s druge strane, uvid u odnose u Europskom parlamentu – unutar desnih političkih opcija i među zastupničkim klubovima na čijoj podršci počiva mandat Komisije i Ursule von der Leyen.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Desnica je u ovom sazivu možda ojačala, ali je i dalje snažno podijeljena. Na ovoj temi ta je podjela najvidljivija u ECR-u, iz kojeg stiže inicijativa za izglasavanje nepovjerenja, ali je istovremeno dvije trećina kluba ne podržava (u ECR-u je i hrvatski zastupnik Stephen Bartulica koji, primjerice, lani nije podržao drugi mandat Ursule von der Leyen, no među potpisnicima ovog prijedloga ga nema).
(Ne)stabilna koalicija
S druge strane, stranački klubovi čija je potpora ključna za politički opstanak Komisije – europski pučani (kojima pripada HDZ, kao uostalom i sama Ursula von der Leyen), socijalisti, liberali i zeleni – funkcioniraju kao nekompaktna većina, s povremenim međusobnim napetostima i uz primjetnu dozu međusobnog nepovjerenja.
Unatoč tome, ta je koalicija centrističkih proeuropskih opcija dovoljno stabilna da Ursula von der Leyen može u četvrtak bez problema izdržati ovaj politički udarac s desnice.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Source link: www.telegram.hr
