U ponedjeljak, 24. lipnja 2025., dok je u Haagu započinjao ključni summit NATO-a, Ruska Federacija izvela je jedan od najsmrtonosnijih i najrazornijih zračnih napada na Ukrajinu u posljednjih nekoliko mjeseci. Meta napada bio je grad Dnjepar i njegova okolica, a posljedice su bile katastrofalne: deseci mrtvih i ranjenih, uništena civilna infrastruktura i jasna politička poruka upućena ne samo Ukrajini, već i cijelom Zapadu. Ovaj napad, izveden s brutalnom preciznošću na dan kada svjetski čelnici raspravljaju o sigurnosti Europe, nije samo eskalacija rata u Ukrajini, već i izravni izazov međunarodnom poretku.

Razmjeri tragedije u Dnjepru

Prema ažuriranim podacima, u napadu na Dnjepar poginulo je najmanje 18 osoba, dok je gotovo 300 ljudi ranjeno, uključujući 27 djece. Među pogođenim objektima nalaze se stambene zgrade, škole, bolnice, administrativne zgrade, kao i putnički vlak «Ukrazaliznice» koji je u trenutku napada prolazio željezničkom prugom u regiji. Uništena je i kritična infrastruktura, uključujući energetske objekte, što je dodatno otežalo život stanovnika grada.

Ovaj napad nije bio slučajan. Rusija je koristila balističke projektile, uključujući one s kasetnim punjenjem, koji su zabranjeni međunarodnim pravom zbog svoje neselektivne prirode i visokog rizika za civile. Korištenje takvog oružja u gusto naseljenom urbanom području predstavlja ratni zločin, što su istaknuli i međunarodni promatrači.

Politički kontekst: izazov NATO-u

Vrijeme napada nije bilo slučajno. Dok su čelnici 32 članice NATO-a u Haagu raspravljali o povećanju obrambenih izdataka na 5% BDP-a, planu pomoći Ukrajini u iznosu od 35 milijardi eura za 2025. godinu i jačanju istočnog krila Saveza, Rusija je poslala poruku prezira i prijetnje. Ovaj napad, izveden na dan summita, pokazuje da Kremlj ne samo da ignorira međunarodne institucije, već aktivno nastoji destabilizirati europsku sigurnost.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, obraćajući se na summitu, zatražio je hitnu pomoć u jačanju protuzračne obrane, upozoravajući da ruski napadi poput onog u Dnjepru nisu samo prijetnja Ukrajini, već i cijelom NATO-u. «Putinovi planovi ugrožavaju sigurnost cijelog Saveza», rekao je Zelenski, naglašavajući da Ukrajina, sa svojim desetogodišnjim iskustvom u borbi protiv Rusije, može biti ključni saveznik.

Rusija kao prijetnja europskoj sigurnosti

Napad na Dnjepar samo je posljednji u nizu dokaza da Rusija ne teži miru, već koristi teror kao alat za postizanje svojih ciljeva. Unatoč ranijim pokušajima pregovora, uključujući 30-dnevni prekid napada na energetsku infrastrukturu dogovoren između Donalda Trumpa i Vladimira Putina u ožujku 2025., Rusija je nastavila s eskalacijom. Kremlj je službeno objavio kraj tog primirja, a napadi na civile i infrastrukturu ponovno su se intenzivirali.

Interna izvješća NATO-a i obavještajni podaci njemačke službe BND upozoravaju da Rusija predstavlja najveću prijetnju europskoj sigurnosti. Šef njemačke obavještajne službe Bruno Kahl izjavio je da postoje «konkretni dokazi» o ruskim planovima za testiranje članka 5 NATO-a u sljedećih pet godina, što bi moglo dovesti do izravnog sukoba s članicama Saveza. Takve prijetnje uključuju ne samo konvencionalne vojne operacije, već i hibridne napade, poput sabotaža podmorskih kablova u Baltičkom moru, kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja.

Međunarodna reakcija i potreba za odlučnošću

Međunarodna zajednica oštro je osudila napad na Dnjepar. Europska unija, Velika Britanija i druge zemlje pozvale su na dodatne sankcije protiv Rusije i povećanu vojnu pomoć Ukrajini. Njemački ministar obrane Boris Pistorius kritizirao je Rusiju zbog kršenja dogovora o primirju, ističući da se napadi na civile nisu smanjili unatoč diplomatskim naporima.

No, osude same po sebi nisu dovoljne. Potrebni su konkretni koraci:

  • Pojačanje sankcija: EU mora uvesti strože sankcije na ruski energetski sektor, uključujući smanjenje cijene ruske nafte, što bi značajno ograničilo financijske resurse Kremlja.
  • Vojna pomoć Ukrajini: Hitna isporuka protuzračnih sustava, poput Patriot i IRIS-T, ključna je za zaštitu ukrajinskih gradova od daljnjih napada.
  • Ubrzanje integracije Ukrajine u NATO: Iako članstvo Ukrajine trenutno nije izgledno, proces približavanja Savezu mora se ubrzati kako bi se poslala jasna poruka Moskvi da njezino pravo veta neće biti tolerirano.
  • Jačanje istočnog krila NATO-a: Baltičke zemlje, Poljska i Finska već povećavaju svoje obrambene kapacitete, uključujući preispitivanje zabrane protupješačkih mina i nabavu novih sustava protuzračne obrane. Ostale članice Saveza moraju slijediti njihov primjer.

Dnjepar kao simbol otpora i izazova

Napad na Dnjepar nije samo tragedija, već i simbol otpora ukrajinskog naroda. Unatoč neprestanim ruskim napadima, Ukrajina pokazuje nevjerojatnu izdržljivost, a međunarodna podrška Kijevu samo raste. Summit u Haagu, uz zvuk sirena u Dnjepru, podsjetnik je na hitnost situacije. Dok na istoku Europe traje krvoproliće, zapadne prijestolnice ne smiju dopustiti ni umor, ni kompromis, ni diplomatsku uljudnost.

Ovaj trenutak zahtijeva odlučnost. Europa mora shvatiti da rat u Ukrajini nije samo ukrajinski rat – to je borba za sigurnost cijelog kontinenta. Ako se Rusija ne zaustavi sada, cijena će biti daleko veća. Dnjepar, sa svojim ranjenim stanovnicima i uništenim domovima, nije samo žrtva – on je i poziv na akciju.

Marko Vidović