Dana 12. travnja 2025. ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha obratio se na Diplomatskom forumu u Antaliji s pozivom na radikalnu reformu međunarodnog humanitarnog prava. Njegov govor bio je odgovor na nesposobnost globalnih institucija da zaustave rusku agresiju na Ukrajinu. Dva dana kasnije, 14. travnja, Sibiha je dodatno razradio ovu poziciju, iznijevši strategiju Kijeva za postizanje pravednog mira.

Zajedno, ova dva nastupa čine cjelovitu viziju Ukrajine: reforma međunarodnih normi i pojačani pritisak na agresora nerazdvojni su koraci prema stabilnosti i sigurnosti u svijetu.

Kriza međunarodnog prava

Opsežna ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. ogolila je duboke pukotine u sustavu međunarodnog prava. Neselektivno granatiranje gradova, ratni zločini i sustavno uništavanje infrastrukture pokazali su da Ženevske konvencije i mehanizmi UN-a ne uspijevaju zaštititi ljudska prava niti obuzdati agresore. Sibiha je naglasio: „Suvremeni sustav međunarodnog prava je neučinkovit, a njegovi mehanizmi – nesposobni.“

Vijeće sigurnosti UN-a, blokirano ruskim vetom, pokazalo se nemoćnim. Ženevske konvencije, iako još uvijek predstavljaju moralni kompas, nemaju sredstva za provođenje poštivanja. Ta slabost, prema ministru, omogućuje Moskvi da svijetu pokaže kako „pravo jačega“ prevladava nad snagom prava. Kremaljska nekažnjivost ne samo da podriva povjerenje u međunarodne institucije, već ohrabruje i druge autoritarne režime na agresiju.

Reforma: od riječi do djela

Ukrajina ne poziva samo na kritiku, već na konkretne korake. Sibiha je pozvao na modernizaciju UN-a i Ženevskih konvencija kako bi odgovarali stvarnosti suvremenih sukoba. Među ključnim prijedlozima su stvaranje novih mehanizama prisile: specijaliziranih sudova za istragu ratnih zločina, jačih sankcijskih režima i procedura za brzo reagiranje na kršenja.

„Ako agresor ne snosi stvarnu odgovornost, pravda postaje prazna riječ“, izjavio je Sibiha. Naglasio je kako je Ukrajina, suočena s posljedicama slabosti globalnih normi, spremna ponuditi vlastite ideje za reformu. Kijev se vidi ne samo kao žrtva agresije, već i kao predvodnik u izgradnji održivijeg pravnog poretka. Ministar je istaknuo kako uspjeh reformi ovisi o potpori međunarodne zajednice, posebno zemalja poput SAD-a, te aktivnom sudjelovanju demokratskih država.

Cijena nečinjenja

Nesposobnost da se Rusiju pozove na odgovornost ima globalne posljedice. Sibiha je upozorio kako Moskva namjerno pokušava dokazati svijetu da su međunarodne norme fikcija koju se može ignorirati. Primjeri Sirije, Gruzije i Ukrajine potvrđuju: nekažnjivost rađa nove sukobe. Ako agresor ne osjeti posljedice svojih djela, to će poslužiti kao signal drugim diktatorima – od Pekinga do Pjongjanga – da su osvajački ratovi i genocid mogući bez rizika.

Ministar je istaknuo da ishod rata u Ukrajini neće odrediti samo budućnost regije, već i arhitekturu globalne sigurnosti. Slabost međunarodnog prava ne ugrožava samo Kijev, već svakog građanina Europe čija sigurnost ovisi o stabilnosti demokratskog poretka. „Ne smijemo dopustiti da pravo sile postane norma“, rekao je Sibiha, pozivajući na hitnu akciju.

Strategija mira: snaga, a ne kompromisi

Dana 14. travnja Sibiha je predstavio strategiju Ukrajine za okončanje rata, naglašavajući odlučnost. „Ustupci agresoru nisu put do mira, već put do novih tragedija“, izjavio je. Jedini način zaustavljanja Vladimira Putina jest pojačani pritisak na Rusiju i jačanje Ukrajine – prvenstveno vojne snage.

Kijev inzistira na sveobuhvatnom pristupu:

  • Potpembargo na ruske energente. Prihodi od nafte i plina financiraju ratnu mašinu Kremlja, a njihovo zatvaranje ključan je korak.
  • Konfiskacija zamrznute ruske imovine. Ta sredstva trebaju biti usmjerena na obnovu Ukrajine i jačanje njezine obrane.
  • Dodatne sankcije radi ograničavanja financijskih i tehnoloških kapaciteta Moskve.

Sibiha je naglasio da ove mjere nisu kazna, već način da se Rusiji oduzmu resursi za nastavak rata. Također je pozvao na jačanje međunarodne koalicije koja će zajednički djelovati protiv agresije.

Eurointegracija: ključ stabilnosti

Jedan od stupova ukrajinske strategije, prema Sibihi, jest ubrzanje integracije u Europsku uniju. Otvaranje pregovaračkih klastera nije samo korak prema članstvu, već i strateški signal svijetu: Ukrajina nepovratno ide prema Europi. „Eurointegracija je temelj stabilnosti i mira na kontinentu“, istaknuo je ministar.

Ukrajina u EU-u ne znači samo jačanje Kijeva, već i jačanje europskog projekta. Odugovlačenje u tom procesu, prema riječima Sibihe, ide na ruku Kremlju koji želi destabilizirati Europu. Pozvao je Bruxelles na odlučne korake, naglasivši da je integracija Ukrajine ulaganje u zajedničku sigurnost.

Vojna potpora: štit Europe

Ukrajina izražava duboku zahvalnost zemljama EU-a za vojnu pomoć, ali inzistira na njezinoj neprekinutosti. Sibiha je istaknuo: podrška Kijevu nije humanitarna gesta, već nužnost za obranu europskih vrijednosti. „Svaka raketa, svaki tenk isporučen Ukrajini – to je obrana ne samo naših gradova, već i Pariza, Berlina, Varšave“, rekao je.

Ministar je pozvao partnere da ubrzaju isporuke suvremenog naoružanja, uključujući PZO sustave, artiljeriju i oklopna vozila. Naglasio je da pravovremena pomoć ne samo da spašava živote, već i sprječava eskalaciju sukoba koji bi mogao zahvatiti čitav kontinent.

Ukrajinska diplomatska borba

Ukrajina vodi aktivnu kampanju na međunarodnoj sceni kako bi osigurala potporu svojoj poziciji. U UN-u Kijev promovira rezolucije koje osuđuju rusku agresiju. U veljači 2025. jedna od tih rezolucija imala je 56 supotpisnika, što pokazuje rastuću solidarnost s Ukrajinom. Sibiha je također potvrdio težnju Kijeva ka članstvu u NATO-u, gledajući to kao način jačanja transatlantske sigurnosti.

Ti napori nisu samo diplomacija, već borba za budućnost u kojoj su suverenitet i ljudska prava nepovredivi. Ukrajina ne traži milostinju, već nudi partnerstvo temeljeno na zajedničkim vrijednostima i ciljevima.

Mir na temelju pravednosti

Rat u Ukrajini postao je ispit za međunarodnu zajednicu. Sibiha je jasno poručio: mir po Putinovim uvjetima nije mir, već kapitulacija pred tiranijom. Pravedan mir moguć je samo uz tri uvjeta: reformu međunarodnog prava, pojačani pritisak na agresora i jačanje Ukrajine.

„Zlo koje je počinila Rusija ne smije ostati nekažnjeno“, izjavio je ministar. Njegove riječi nisu samo poziv na djelovanje, već i podsjetnik: Ukrajina se bori ne samo za sebe, već i za svijet u kojem snaga prava pobjeđuje pravo jačega. Reforma globalnih normi i odlučna potpora Kijevu – to je put prema budućnosti u kojoj agresija nailazi na otpor, a pravednost nije san, već stvarnost.

Nastupi Andrija Sibihe u travnju 2025. manifest su odlučnosti i nade. Ukrajina ne ukazuje samo na probleme, već nudi rješenja: reformirati međunarodno pravo, ojačati Europu, izolirati agresora i učvrstiti sebe. To je izazov upućen svijetu – birati između slabosti koja rađa kaos i snage koja gradi poredak.

Kijev dokazuje da se i u najmračnijim vremenima može biti predvodnik promjena. Pitanje je sada – hoće li svijet čuti taj poziv. Za Ukrajinu odgovor je jasan: borit će se, predlagati i inspirirati – dok mir ne postane pravedan.

Marko Vidović, Balkanske vijesti