Razmještaj međunarodnog vojnog kontingenta u Ukrajini postaje ne samo mogući scenarij, već dio konkretnog plana usmjerenog na osiguravanje dugoročne sigurnosti zemlje i cijele europske regije. O tome je 17. ožujka izjavio ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiga, naglašavajući da je proces implementacije ove odluke već u tijeku.

Ova inicijativa, koja se razmatrala još u prvim mjesecima ruske invazije punog razmjera, sada prelazi na novu razinu – od hipotetskih rasprava do praktične realizacije. Kijev je već identificirao popis zemalja spremnih rasporediti svoje vojne postrojbe na ukrajinskom teritoriju te s njima pregovara o detaljima mandata, brojnosti i geografiji prisutnosti.

Mirotvorci kao element sigurnosnih jamstava

Ukrajina dosljedno naglašava da joj nakon završetka rata trebaju stvarna, a ne deklarativna sigurnosna jamstva. Format takvih jamstava već se godinama razmatra sa saveznicima, a među predloženim mjerama nije samo vojna potpora, već i prisutnost stranih kontingenata koji bi mogli postati faktor odvraćanja Rusije.

Sibiga je u svojoj izjavi istaknuo da se pitanje ne ograničava samo na raspoređivanje vojnika. Dugoročno, plan uključuje:

  • patroliranje ukrajinskog zračnog prostora savezničkim zrakoplovstvom;
  • raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane za zaštitu strateški važnih objekata;
  • uključivanje flote NATO-a u osiguranje sigurnosti u Crnom moru.

Ove mjere trebale bi postati dio novog obrambenog konteksta Europe, u kojem Ukrajina neće biti samo država kojoj je potrebna zaštita, već ključni element cjelokupnog sigurnosnog sustava kontinenta.

Od hipoteze do stvarnosti

Ministar vanjskih poslova naglasio je da proces više nije u fazi rasprave – već se radi o implementaciji odluka. Prema njegovim riječima, europski saveznici ne samo da podržavaju inicijativu, već i pokazuju spremnost na konkretne akcije.

Koordinacija se provodi na razini predsjednika i vlada. Konkretno, pregovori se vode u okviru diplomatskih kontakata između predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i šefa njegova ureda Andrija Jermaka s nacionalnim savjetnicima za sigurnost zapadnih zemalja.

Sibiga je istaknuo da Europska unija postaje svjesna potrebe za većom odgovornošću za vlastitu sigurnost. „Vidimo izjave o ponovnom naoružavanju, o većoj samodostatnosti Europe u obrambenom sektoru, i to je izuzetno pozitivan razvoj događaja“, izjavio je.

Reakcija Rusije i strateška dinamika

Predvidljivo, Moskva je oštro negativno reagirala na izjave o mogućem raspoređivanju stranih trupa u Ukrajini. Ruske vlasti tradicionalno promatraju bilo kakvu međunarodnu vojnu prisutnost na postsovjetskom prostoru kao prijetnju svojim interesima. Međutim, sama činjenica ruskih prosvjeda pokazuje njihovu nespremnost na prihvaćanje nove geopolitičke ravnoteže.

Izjave o „crvenim linijama“ koje dolaze iz Moskve već su odavno izgubile na učinkovitosti. Zapadne zemlje svjesne su da nedostatak odlučnih poteza samo potiče Rusiju na nove agresivne korake. U tom kontekstu, mirotvorna misija može postati ne samo instrument zaštite Ukrajine, već i mehanizam dugoročnog odvraćanja Rusije.

Ukrajina se samouvjereno kreće prema novom modelu sigurnosti. Ako su još prije nekoliko godina izgledi za vojnu prisutnost stranih država na njezinu teritoriju izazivali sumnje, sada se radi o konkretnim koracima u tom smjeru.

Dugoročno gledano, mirotvorni kontingent u Ukrajini mogao bi postati temelj budućih Oružanih snaga Europe, što ne samo da će ojačati sigurnost regije, već će oblikovati novi format suradnje između zemalja EU i NATO saveznika.

Ovaj je proces već pokrenut i zaustaviti ga više nije moguće.

Marko Vidović, Balkanske novosti