Pratili smo današnji izvanredni samit čelnika država članica Europske unije

Trump: 'To je zdrav razum, ako ne plate, neću ih braniti.' Usvojeni zaključci Europskog vijeća o Ukrajini, nije ih podržala samo jedna zemlja

PišeTelegram

Trump: 'To je zdrav razum, ako ne plate, neću ih braniti.' Usvojeni zaključci Europskog vijeća o Ukrajini, nije ih podržala samo jedna zemlja

PišeHina

Trump: 'To je zdrav razum, ako ne plate, neću ih braniti.' Usvojeni zaključci Europskog vijeća o Ukrajini, nije ih podržala samo jedna zemlja

FOTO: AFP

Trump: 'To je zdrav razum, ako ne plate, neću ih braniti.' Usvojeni zaključci Europskog vijeća o Ukrajini, nije ih podržala samo jedna zemlja

PišeTelegram

Trump: 'To je zdrav razum, ako ne plate, neću ih braniti.' Usvojeni zaključci Europskog vijeća o Ukrajini, nije ih podržala samo jedna zemlja

PišeHina prije 8 sati 543 preporuka

Čelnici država članica Europske unije okupili su se danas na izvanrednom samitu na kojemu je glavna tema razgovora bio jačanje obrambenih sposobnosti i pomoć Ukrajini.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima da bi htio da “donesu prve kratkoročne odluke kako bi Europa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti”.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

KLJUČNI DOGAĐAJI:

‘To je zdrav razum, ako ne plate, neću ih braniti’

Donald Trump je odgovarao danas u Ovalnom uredu na pitanja novinara. Upitan o komentarima Emmanuela Macrona da bi Francuska mogla proširiti svoj nuklearni štit na europske partnere, Trump je rekao da se umjesto toga zalaže za denuklearizaciju.

“Postigli smo veliki napredak s Ukrajinom i veliki napredak s Rusijom u posljednjih nekoliko dana i bilo bi sjajno da to privedemo kraju kako ne bismo morali na taj način razgovarati o nuklearnoj energiji”, dodao je.

Na pitanje o mogućem povlačenju američkih sredstava iz NATO-a, ponovio je svoje stajalište da europski partneri moraju povećati troškove za obranu. “To je zdrav razum, ako ne plate, neću ih braniti”, kaže.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

U medijima se pojavila informacija da bi mogao biti opozvan privremeni status oko 240.000 Ukrajinaca koji su pobjegli od rata u SAD. “Ne želimo ih povrijediti, pogotovo Ukrajince, oni su prošli kroz mnogo toga”, komentirao je Trump.

Objavljeni zaključci o europskoj obrani

Čelnici država članica EU-a pozvali su sve države koje su ujedno i članice NATO-a da se koordiniraju prije samita Saveza koji će se održati u lipnju ove godine u Haagu.

U zaključcima se “naglašava važnost suradnje s partnerima izvan EU-a, koji slično misle”. Više o tome pročitajte OVDJE.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Potpora svih članica EU-a osim Mađarske

Čelnici svih država članica osim Mađarske ponovili su u četvrtak snažnu potporu Ukrajini i istaknuli potrebu da se ruska agresija mora okončati sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom.

“Od početka rata, Europska unija i njezine države članice naglašavali su, zajedno s partnerima i saveznicima, potrebu da ga se zaustavi sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom na temelju načela iz Povelje UN-a i međunarodnog prava”, kaže se u zaključcima koje je prihvatilo 26 čelnika država članica, svi osim mađarskog premijer Viktora Orbana.

“Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju kontinuiranu i nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica”, kaže se u tekstu. U zaključcima se ponavljaju dosadašnja stajališta EU-a da se o Ukrajini ne može razgovarati bez nje, da o europskoj sigurnosti nema razgovora bez uključivanja Europe te da su transatlantska, globalna sigurnost kao i sigurnost Ukrajine i Europe međusobno povezani.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Čelnici su pozvali Vijeće EU-a da ubrzano radi na inicijativi visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku za osiguranje dodatne vojne pomoći Ukrajini. “Sigurnosna jamstva treba poduzeti zajedno s Ukrajinom, kao i s istomišljenicima i NATO partnerima”, kaže se u zaključcima.

U tekst je ubačena i rečenica koju je tražila Slovačka kao uvjet da odustane od veta. “Europsko vijeće poziva Komisiju, Slovačku i Ukrajinu da intenziviraju napore u traženju izvedivih rješenja za pitanje tranzita plina, uzimajući u obzir zabrinutost koju je izrazila Slovačka”, kaže se u tekstu.

Zelenski u ponedjeljak putuje u Saudijsku Arabiju

Volodimir Zelenski je objavio da planira otići u Saudijsku Arabiju u ponedjeljak kako bi se sastao s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom. “Nakon toga, moj tim će ostati u Saudijskoj Arabiji s našim američkim partnerima”, dodao je u objavi na X-u.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Ranije je visoki američki izaslanik izjavio kako su razgovori između Washingtona i Kijeva u tijeku, a domaćin će biti Saudijska Arabija. “Sada smo u raspravama o koordinaciji sastanka s Ukrajincima u Rijadu ili čak potencijalno Jeddi”, rekao je Steve Witkoff.

Zelenski je napisao da rat “mora završiti što je prije moguće” i ponovio da bi moglo doći do prekida vatre na nebu i na moru.

Zaključci Europskog vijeća o Ukrajini usvojeni bez Orbana

Svih 27 čelnika država članica podržali su u četvrtak na samitu u Bruxellesu zaključke o jačanju europske obrane, dok je zaključke o Ukrajini podržalo njih 26, bez mađarskog premijera Viktora Orbana.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

U tekstu o Ukrajini priložena je rečenica “čvrsto podržan od strane 26 država članica”. Ta rečenica pridodana je tekstu zaključaka, ali nije dio zaključaka, objasnili su iz Europskog vijeća. Nakon usvajanja zaključaka, čelnici su nastavili raspravu o Ukrajini.

Upitno hoće li Mađarska podržati zaključke o Ukrajini

Čelnici država članica EU-a, koji su se u četvrtak okupili na izvanrednom samitu u Bruxellesu, uglavnom se slažu oko prijedloga za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, dok oko pomoći Ukrajini zasad nedostaje suglasnost Mađarske. Samit bi mogao biti prekretnica u stvaranju obrambene unije nakon što postaje sve jasnije da ne mogu računati na Sjedinjene Države kao jamca sigurnosti.

Proteklih nekoliko dana veleposlanici država članica pokušavali su dogovoriti tekst zaključaka o Ukrajini u kojima se podržava spremnost država članica da dodatno pomogne ukrajinskim oružanim snagama.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Tim su se zaključcima usprotivili Slovačka i Mađarska. Ali, čini se da je sa Slovačkom postignut kompromis tako da je u nacrt zaključaka ušlo da će se intenzivirati napori na “pronalaženju održivog rješenja za pitanje transporta plina”. Od početka ove godine, Ukrajina ne dopušta transfer ruskog plina preko svojeg teritorija.

S druge strane, nema naznaka da će mađarski premijer Viktor Orban popustiti. “Iako se možda ne slažemo oko modaliteta mira, slažemo se da moramo ojačati obrambene sposobnosti europskih nacija, a ti bi napori trebali osnažiti države članice, a ne briselske birokrate”, rekao je Orbán prije dolaska na samit u Bruxellesu.

Prije nekoliko dana napisao je pismo predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi u kojem je tražio da se odustane od zaključaka o Ukrajini i da EU uspostavi izravne kontakte s Rusijom, poput američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Rasprava o zaključcima o Ukrajini uslijedit će nakon što se završi razgovor o jačanju obrane. S obzirom na to da je teško očekivati da će mađarski premijer Viktor Orban popustiti, sada se, po diplomatskim izvorima, razmatraju dvije opcije. Prva je da se objave zaključci u kojima bi u fusnoti stajalo da se Mađarska ne slaže, a druga je da predsjednik Europskog vijeća objavi svoju izjavu u kojoj bi stajalo da ju podržava 26 država članica.

Zelenski iznio plan za početak primirja

Zelenski je iznio svoju viziju za postizanje primirja u Ukrajini. Između ostalog, kazao je da “svatko mora osigurati da Rusija, jedini izvor ovog rata, prihvati potrebu za njegovim okončanjem”.

“To se može dokazati dvjema vrstama ‘tišine’: bez napada na energetsku i drugu civilnu infrastrukturu – primirjem u napadima raketama, bombama, dronovima dugog dometa, i bez vojnih operacija na Crnom moru”, dodao je Zelenski. Više pročitajte OVDJE.

Američki i ukrajinski dužnosnici sastat će se sljedeći tjedan

Visoki dužnosnici Trumpove administracije otputovat će u Saudijsku Arabiju na sastanak s ukrajinskim dužnosnicima sljedeći tjedan, izvijestili su Fox News i Axios u četvrtak.

Sastanak će se održati u srijedu, objavio je Axios pozivajući se na dva neimenovana izvora.

Američki državni tajnik Marco Rubio i drugi odlaze u utorak u Rijad, a na sastanku će s ukrajinske strane sudjelovati Andrij Jermak, glavni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je novinar Fox Newsa odvojeno na X-u.

Putin iskritizirao Macrona

Ruski predsjednik Vladimir Putin iskritizirao je danas francuskog kolegu.

Dan nakon što je Emmanuel Macron prozvao Moskvu prijetnjom Europi i govorio o zaštiti drugih europskih država francuskim vojnim arsenalom rekao da su neki ljudi „zaboravili što se dogodilo Napoleonu”. Više o tome pročitajte OVDJE.

Kina ‘zgrožena’ Trumpovim odnosom prema Europi

Posebni izaslanik Kine za europske poslove Lu Shaye izjavio je da je “zgrožen” načinom na koji je predsjednik Donald Trump postupao prema američkim saveznicima u Europi. Dodaje da se mirovni sporazum za Ukrajinu ne bi smio određivati isključivo od strane SAD-a i Rusije.

“Kada pogledate kako je Trumpova administracija pokrenula drsku i dominantnu politiku prema Europi, tretirajući svoje saveznike na takav način, iskreno, iz europske perspektive, to je prilično šokantno”, rekao je Lu. “Vjerujem da bi europski prijatelji trebali razmisliti o tome i usporediti politike Trumpove administracije s politikom kineske vlade. Kada to učine, vidjet će da kineski diplomatski pristup naglašava mir, prijateljstvo, dobru volju i obostranu korist”, dodao je.

Lu je dao izjavu na marginama panel rasprave s drugim visokim diplomatima tijekom godišnjeg zasjedanja najvišeg savjetodavnog tijela Kineskog narodnog političkog savjetodavnog konferencijskog vijeća (CPPCC) u Pekingu, piše YahooNews.

Govorio je i o pregovorima između SAD-a i Rusije o rješavanju krize. Naglasio je da svaki mirovni proces mora uključivati ​​priznanje i sudjelovanje svih relevantnih strana, uključujući europske zemlje. “Različita predložena rješenja trebala bi biti predmet ravnopravne rasprave, a ne diktirana od strane nekolicine odabranih”, zaključio je Lu.

Rutte je ‘oprezno optimističan’

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte govorio je o odluci SAD-a da pauzira vojnu pomoć Ukrajini kao i dotok važnih obavještajnih informacija.

Naglasio je važnost toga da Ukrajina bude u “poziciji snage”, posebno kada počnu mirovni pregovori. Dodaje da pozdravlja činjenicu da SAD i Ukrajina trenutno razgovaraju o tome kako ići naprijed.

“Oprezno sam optimističan o tome da će to dovesti do dobrih rezultata. Bolje je ne komentirati ‘što ako’. To je moja pretpostavka… stvari se mogu pomaknuti naprijed u pozitivnom smislu”, rekao je.

Europa više nije velika sila za Rusiju

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov govorio je za BBC o ruskom stavu o europskim mirovnim snagama u Ukrajini.

“Ne vidimo tu prostora za kompromis”, rekao je i jasno dao do znanja pod kojom god zastavom bi vijorile mirovne snage, EU ili nacionalne zastave, Moskva bi to vidjela kao trupe iz zemalja NATO-a i kao izravno sudjelovanje zemalja NATO-a u “ratu protiv Rusije”.

Ruski dužnosnici u posljednjih nekoliko dana na Europu gledaju s prezirom. Na državnoj televiziji objavljeno je da je Europa izgubila utjecaj. Govore o “trokutu Rusije, Kine i SAD-a”. Europa, što se Moskve tiče, više nije velika sila. Jedan od ruskih medija opisao je SAD kao ruskog “partnera”, što je popriličan zaokret.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je novinarima da Kremlj odbacuje mogućnost privremenog prekida borbi. “Potrebni su čvrsti dogovori o konačnoj nagodbi. Bez toga je bilo kakav predah neprihvatljiv”, rekla je.

‘Međunarodno pravo temelj korištenja ruske imovine’

Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde u četvrtak je upozorila da se bilo kakva odluka zapadnih zemalja o korištenju zamrznute ruske imovine mora temeljiti na međunarodnom pravu.

Europski čelnici žele iskoristiti između 300 i 350 milijardi dolara vrijednu rusku imovinu – većinom u europskim, britanskim i američkim državnim obveznicama – za obnovu Ukrajine, no još nisu dogovorili kako izbjeći pravne probleme koje bi pokrenuo takav međunarodni presedan.

ECB dugo izražava zabrinutost oko utjecaja takvog poteza na buduću spremnost investitora da drže imovinu u eurima. „Nije na ECB-u da raspravlja o tome, no ja bih svakako naglasila da će utemeljenost odluke u međunarodnom pravu biti važna za druge investitore”, rekla je Lagarde. “To je, sigurna sam, element koji će uzimati u obzir oni čiji je posao da donose konačne odluke”, zaključila je.

Zalužnji Zapadu poslao ozbiljno upozorenje

General Valerij Zalužnji je vojnu uniformu zamijenio odijelom i postao ukrajinski veleposlanik u Londonu. Danas je Zapadu uputio ozbiljno upozorenje.

Optužio je SAD za “uništavanje” uspostavljenog svjetskog poretka jer su pokušali izaći ususret Rusiji “na pola puta”. Prisutne delegate upozorio je na opasnost od raspada NATO-a te da bi Europa mogla postati sljedeća meta Rusije.

Razgovori između čelnika EU-a i Zelenskog trajali sat i pol

Razgovori između čelnika država EU-a i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog trajali su oko sati i pol, a glavne teme bile su diplomacija i obrana, rekao je dužnosnik EU-a za Euronews, rekavši da su razgovori bili otvoreni. “Predsjednik Zelenski izvijestio je čelnike o stanju na terenu, tekućim diplomatskim naporima i očekivanjima za budućnost u pogledu pravednog, sveobuhvatnog i trajnog mira”, rekao je dužnosnik.

Zelenski je na društvenim mrežama naveo neke od tema o kojima je razgovarao s 27 čelnika: isporuka sustava protuzračne obrane, oružja i streljiva, pomoć obrambenoj industriji Ukrajine, proces pristupanja Uniji i sankcije Rusiji.

“Vrlo je važno da Ukrajinci nisu samo, mi to osjećamo i znamo”, poručio je.

Orban: ‘Macron i ja se slažemo oko jačanja europske obrane’

Mađarski premijer Viktor Orban, koji je u srijedu bio na večeri u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, poručio je u objavi na X-u da se njih dvojica slažu da se “moraju ojačati obrambeni kapaciteti europskih nacija”.

“Iako se možda ne slažemo oko mehanizma za ostvarivanje mira, složni amo da se moraju ojačati obrambene sposobnosti europskih nacija”, napisao je. Dodao je kako su se složili da bi ovi napori trebali “osnažiti države članice, a ne birokrate u Bruxellesu”.

Orban je na X-u objavio i fotografiju s, kako je napisao, “budućom predsjednicom Francuske”. Radi se o Marine Le Pen, čelnicom krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (RN).

Zaharova: ‘Europski mirovnjaci dovest će do nove eskalacije sukoba’

Dok čelnici država članica Europske unije razgovaraju iza zatvorenih vrata, stiže reakcija ruskog ministarstva vanjskih poslova na poruke europskih čelnika u Bruxellesu.

Glasnogovornica Maria Zaharova upozorila je da će najavljena “mogućnost slanja europskog mirovnog kontingenta u Ukrajinu i potencijalno jednomjesečno primirje” dovesti do nastavka eskalacije sukoba.

“Sukob će se neizbježno nastaviti novom snagom… to je apsolutno neprihvatljivo”, rekla je Maria Zaharova. Tvrdi da ideja o mirovnim snagama EU-a u Ukrajini pokazuje da europski čelnici “nisu naučili pouke iz prošlosti”. Zaharova je dodala da europske mirovne snage, ako se plan ostvari, oživjeti “agonizirajući” kijevski režim.

Ukrajinska oporba: ‘Izbori tek nakon okončanja rata’

Čelnici ukrajinske oporbe odbacili su ideju o održavanju izbora u vrijeme rata, nakon medijskih izvješća da je bilo kontakata s američkim dužnosnicima, javlja Reuters.

Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je u četvrtak da njegov tim surađuje s američkim “partnerima” kako bi osigurao nastavak podrške Ukrajini – ali je dodao da se protivi izborima u vrijeme rata. Dodao je da se izbori trebaju održati najkasnije 180 dana nakon završetka rata.

Još jedna oporbena čelnica Julija Timošenko rekla je da njezin tim “razgovara sa svim saveznicima koji mogu pomoći u osiguravanju pravednog mira što je prije moguće”. Dodala je da se izbori ne bi trebali održati prije nego što bude postignut pravedni mir.

Tusk: ‘Stigao je dan koji može sve promijeniti’

“Ovo je dan koji može sve promijeniti i vjerojatno će se promijeniti kada je riječ o odlučnosti Europe, o ponovnom naoružavanju (Europe) i obrambenoj industriji te našoj spremnosti da se suočimo s izazovom koji Rusija predstavlja u svijetu”, izjavio je poljski premijer Donald Tusk uoči službenog početka samita EU-a.

“Europa kao cjelina doista je sposobna pobijediti u bilo kakvom vojnom, financijskom, gospodarskom sukobu s Rusijom – mi smo jednostavno jači”, rekao je.

Tusk je uvjeren da će “Rusija izgubiti ovu utrku u naoružanju, baš kao što se dogodilo Sovjetskom Savezu prije 40 godina”. Rekao je da je francuski prijedlog o nuklearnom odvraćanju “vrijedan razmatranja” i da bi trebao biti dio šireg konsenzusa za koordinaciju europskih obrambenih napora.

Plenković: ‘Sasvim je jasno da ćemo mnogo više ulagati u obranu’

I hrvatski premijer Andrej Plenković je dao izjavu novinarima uoči službenog početka samita EU-a. Istaknuo je kako je sasvim jasno da će države članice u idućim godinama ulagati mnogo više u obranu.

“Sve će to donijeti sigurnost našim građanima”, kaže Plenković.

U slučaju da se zaključak o Ukrajini ne donese konsenzusom, Plenković kaže da se ide na plan B, odnosno, da zaključke objavi predsjednik Europskog vijeća uz potporu zemalja članica koje se s sa zaključkom slažu. Podsjetimo, zaključku o Ukrajini se u predloženom obliku protive Mađarska i Slovačka. Opširnije možete pročitati OVDJE.

Metsola: ‘Bilo je i prokleto vrijeme’

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je kako je bilo “prokleto vrijeme” da europski lideri preuzmu inicijativu kad su rat u Ukrajini i jačanje europskih obrambenih kapaciteta u pitanju.

“To tražimo već neko vrijeme, da Europska unija pokaže da je spremna stati na svoje noge. Moramo biti pripravni. Moramo proizvoditi i moramo se zaštititi. To je ono što naši građani od nas očekuju”, poručila je Metsola.

Volodimir Zelenski stigao u Bruxelles

Iako je bilo najavljeno da će se sudionicima samita obratiti putem video-veze, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ipak je osobno doputovao u Bruxelles. U društvu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste dao je izjavu za novinare.

“Ovdje smo da podržimo Ukrajinu u postizanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira”, poručio je Costa. “Mi smo s vama i nastavit ćemo biti s vana”, rekao je Costa Zelenskom.

Von der Leyen kaže kako je ovo “prijelomni trenutak” za Europu i Ukrajinu jer se kontinent “suočava s jasnom opasnošću”.

Zelenski je europskim čelnicima zahvalio na potpori koja, kako kaže, traje od samog početka rata. “Ostali ste s nama, a mi smo jako zahvalni što nismo sami. I to nisu samo riječi, osjećamo to. Vrlo je važno da ste poslali snažan signal ukrajinskom narodu, ratnicima, civilima, svim našim obiteljima… Super je što nismo sami”, poručio je Zelenski.

Trump: 'To je zdrav razum, ako ne plate, neću ih braniti.' Usvojeni zaključci Europskog vijeća o Ukrajini, nije ih podržala samo jedna zemlja

Plenković od jutra tvita o sudbonosnom sastanku u Bruxellesu

  • Hrvatski premijer Andrej Plenković od jutra sudjeluje na brojnim sastancima koji se danas održavaju u Bruxellesu. O tome se već nekoliko puta oglasio na društvenim mrežama, a svaki korak hrvatskog premijera prati se i na društvenim mrežama Vlade RH.

U posljednjem istupu na X-u Plenković se pohvalio kako je uoči sastanka Europskog vijeća sudjelovao na samitu Europske pučke stranke gdje se pozdravio s vjerojatnim budućim njemačkim kancelarom Merzom.

“Sudjelujem na summitu Europske pučke stranke u Bruxellesu uoči izvanrednog Europskog vijeća. Raspravili smo o važnosti daljnjeg jačanja Ukrajine ususret pregovorima o miru, u kojima treba sudjelovati i Europska unija. Pravedan i održiv mir važan je radi očuvanja suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, kao i stabilnosti i sigurnosti Europe. Osvrnuli smo se i na pitanje jačanja europske obrane i plan Ursule von der Leyen u vezi s naoružavanjem Europe. Hrvatska ima fiskalni kapacitet da prati rast izdvajanja za obranu, a dosadašnjim ulaganjima u modernizaciju Hrvatske vojske učinili smo velike iskorake. Slijedom izbora u Austriji i Njemačkoj, čestitali smo novom austrijskom kancelaru Christianu Stockeru, kao i predsjedniku CDU-a Friedrichu Merzu, kojem smo zaželjeli uspješno formiranje nove njemačke Vlade”, napisao je Plenković na X-u.

Nešto ranije je i Vlada RH podsjetila hrvatsku javnost da premijer sudjeluje na Europskom vijeću i detaljno izvijestila o njegovom današnjem rasporedu.

Premijer: ‘Norveška bi trebala značajno povećati pomoć Ukrajini’

  • Norveška bi trebala značajno povećati financijsku pomoć Ukrajini, rekao je norveški premijer Jonas Gahr Stoere u četvrtak u norveškom parlamentu. Norveški parlament odobrio je prošle godine potrošnju u iznosu od 35 milijardi norveških kruna, odnosno 3,22 milijarda američkih dolara, za vojnu i civilnu pomoć Ukrajini 2025., povećavši ukupni okvir zvan Nansenov program na 155 milijardi kruna od 2023. do 2030.

“Želim predložiti drugim strankama u parlamentu da se poslijepodne sastanemo kako bismo razgovarali i dogovorili se o značajnom povećanju sredstava u Nansenovu programu za Ukrajinu ove godine”, rekao je Stoere.

Dodao je da vlada planira povećati i sredstva za norvešku vojsku. Nansenov program je norveški bilateralni program pomoći za Ukrajinu, koji nosi ime po dobitniku Nobelove nagrade za mir Fridtjofu Nansenu.

Sudbonosni dan za EU Orban započeo provokacijom

  • Mađarski premijer Viktor Orban, od čije sabotaže današnjeg samita strahuju brojni diplomati i dužnosnici, započeo je dan dosta efektnom provokacijom na račun francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Naime, Orban se jutros sastao s Marine Le Pen, ljutom Macronovom suparnicom na domaćem planu, a u statusu na X-u je napisao kako je razgovarao s budućom francuskom predsjednicom.

“Nakon susreta s bivšim i sadašnjim predsjednikom Francuske, bilo je zadovoljstvo susresti se i s budućom predsjednicom. Hvala vam na zanimljivoj raspravi”, napisao je Orban u opisu fotografije na kojoj pozira s Le Pen.

Podsjetimo, Macron je jučer ugostio mađarskog premijera u Parizu i pokušao ga nagovoriti da odustane od veta na tekst zaključaka o potpori Ukrajini.

Na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u utorak Mađarska i Slovačka su se usprotivile predloženom tekstu, dok po pitanja plana za obranu nemaju primjedbi.

U jednom od nacrta zaključaka spominjao se plan visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Više država članica traži da u zaključke uđe jača vojna i financijska pomoć Ukrajini, Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini.

‘Danas se otvara nova knjiga obrane Europe’

  • Izvanredni samit u Bruxellesu čelnika država članica EU-a mogao bi biti prekretnica u stvaranju obrambene unije nakon što postaje sve jasnije da ne mogu računati na Sjedinjene Države kao jamca sigurnosti. “Danas se okreće stranica i otvara se nova knjiga obrane Europe”, izjavio je visoki dužnosnik Europske unije.

Na samitu će sudjelovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je pod velikim pritiskom Sjedinjenih Država da prihvati prekid vatre bez traženih sigurnosnih jamstava.

Veliki zaokret napravljen je u Njemačkoj, gdje je u pregovorima u stvaranju nove koalicijske vlade dogovorena uspostava izvanproračunskog fonda od 500 milijardi eura za obranu i jačanje konkuretnosti.

Prije početka samita ponovno će se sastati veleposlanici država članica koji će pokušati usuglasiti tekst zaključaka kojima se protivi Mađarska i Slovačka. Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini. Ostaje otvoreno kako će se ostali čelnici postaviti ako te dvije zemlje ostanu pri svom stajalištu.

“Europsko vijeće pozdravlja spremnost država članica da dodatno odgovore na hitne vojne i obrambene potrebe Ukrajine i poziva Vijeće EU-a da pozabave hitnim vojnim i obrambenim potrebama Ukrajine i poziva Vijeće da ubrza rad na inicijativama za povećanje vojne potpore EU-a Ukrajini”, stoji u nacrtu zaključaka oko kojih još nema suglasnosti.

Plenković s Golobom otputovao na samit EU-a

  • Hrvatski premier Andrej Plenković otputovao je u četvrtak Bruxelles na samit EU-a u zrakoplovu hrvatske vlade zajedno sa slovenskim kolegom Robertom Golobom.

“Zajedno s Robertom Golobom otputovao sam na izvanredni sastanak Europskog vijeća na kojem ćemo raspraviti o dugoročnoj podršci Ukrajini i europskoj obrani. Nastavljamo graditi prijateljske odnose Hrvatske i Slovenije i suradnju u pogledu zajedničkih sigurnosnih izazova”, objavio je Plenković na društvenoj mreži X.

800 milijardi eura za obranu

  • Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.

“Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu”, napisala je Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica u kojem je iznijela svoj plan.

Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Europa spremna masovno povećati svoja ulaganja u obranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Europa preuzela odgovornost za svoju sigurnost.

Strah od Orbanove sabotaže

  • Njemački kancelar Olaf Scholz planira prisustvovati samitu. U Bruxellesu se očekuje i Friedrich Merz, koji je pobijedio na prošlomjesečnim parlamentarnim izborima u Njemačkoj i koji će vjerojatno naslijediti Scholza, na skupu konzervativnih čelnika.

Proteklih dana u Uniji se nadaju izbjeći da jedinstvo i solidarnost EU-a s Ukrajinom sabotira mađarski premijer Viktor Orban, koji je prema Kremlju nastrojen prijateljski. Orban je prošlog vikenda objavio svoju namjeru da blokira nove napore vojne potpore Ukrajini na samitu.

U pismu predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi Orban je sugerirao da bi Europska unija trebala slijediti primjer SAD-a i uključiti se u izravne pregovore s Rusijom o prekidu vatre i sporazumu u Ukrajini.

Poseban financijski instrument

  • Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama. Da bi dobile takav zajam, države članice trebat će doći s prijedlogom na što će potrošiti tražena sredstva.

Budući da Komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća. Ta bi se sredstva koristila za financiranje projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba – od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.

Sredstva bi se trošila kroz zajedničku nabavu, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala obrambena industrijska baza. Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica.

Investicije u obrambene projekte

  • Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Ako države članice povećaju troškove za obranu za prosječno 1,5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine, rekla je von der Leyen.

Odluke o uspostavi posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi kao i izuzeća od proračunskih pravila mogu se donijeti kvalificiranom većinom, što znači da ne postoji mogućnost da neka od članica uloži veto i tako blokira prijedlog.

Komisija također predlaže da se državama članicama dopusti da dio kohezijskih sredstava mogu koristiti za investicije u obranu. Kohezijska sredstva su inače namijenjena za pomoć slabije razvijenim regijama, a po ovom prijedlogu mogla bi se koristiti i za neke obrambene projekte poput izgradnje skloništa za civile ili za vojnu mobilnost, odnosno za jačanje cesta, mostova i druge infrastrukture kako bi se omogućio prolazak tenkova i druge teške mehanizacije.

Zaključci o Ukrajini nisu dogovoreni

  • Mađarska i Slovačka blokiraju tekst zaključaka o potpori Ukrajini. Na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u utorak te dvije zemlje su se usprotivile predloženom tekstu, dok po pitanja plana za obranu nemaju primjedbi.

U jednom od nacrta zaključaka spominjao se plan visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Više država članica traži da u zaključke uđe jača vojna i financijska pomoć Ukrajini, Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron primio je u srijedu mađarskog premijera Viktora Orbana u Parizu i pokušao ga nagovoriti da odustane od veta. Međutim, Mađarska je već dala do znanja da se protivi planovima EU.

Source link: www.telegram.hr