Dana 5. siječnja predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski dao je veliki intervju popularnom američkom podcasteru Leksu Fridmanu, čija publika prelazi 4,5 milijuna ljudi. Tijekom prvih 24 sata englesku verziju intervjua pogledalo je više od 1,3 milijuna gledatelja. Tijekom gotovo trosatnog razgovora Zelenski je govorio o prvim danima rata, izgledima za mir i svom viđenju sigurnosti Ukrajine.

O sigurnosnim jamstvima i Budimpeštanskom memorandumu
Zelenski je naglasio kako Ukrajina više ne vjeruje deklarativnim sigurnosnim jamstvima poput Budimpeštanskog memoranduma, potpisanog 1994. godine.
„U memorandumu su bila osigurana sigurnosna jamstva za Ukrajinu od strane SAD-a, Velike Britanije, Rusije, Francuske i Kine. No, kada je 2014. godine Rusija okupirala Krim i dio Donbasa, nitko od ovih zemalja nije reagirao. Konzultacije koje su predviđene dokumentom nikada nisu održane“, izjavio je ukrajinski predsjednik.
Zelenski je istaknuo kako Ukrajini zaustavljanje rata mogu osigurati samo članstvo u NATO-u, sankcije te snažan obrambeni paket dovoljan za odvraćanje agresora.
Pregovori s Rusijom i uloga SAD-a
Predsjednik Ukrajine jasno je dao do znanja da su pregovori s Rusijom mogući tek nakon što Ukrajina usuglasi stavove sa SAD-om i Europskom unijom.
„Ne treba čekati da Putin odluči završiti rat. Treba ga natjerati na to“, poručio je Zelenski.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti susreta s izabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom i Vladimirom Putinom, Zelenski je izrazio spremnost na dijalog, ali je naglasio da je prioritet dogovor s Trumpom i europskim liderima.
„Ako Trump ponudi snažna sigurnosna jamstva, tada se može razgovarati o uključivanju Rusije u pregovore. Ali ne ranije“, dodao je Zelenski.
O prvim danima rata i Lukašenku
Zelenski se prisjetio razgovora s Aleksandrom Lukašenkom u prvim danima rata. Preko teritorija Bjelorusije ruske trupe započele su napad na Kijev, no naišle su na snažan otpor.
„Lukašenko se ispričavao, govoreći: ‘To nisam ja, to je Putin koji lansira rakete s mog teritorija.’ Čak je predlagao udar na Mozyrski rafineriju nafte, koja mu je bila vrlo važna“, ispričao je Zelenski.
Ovaj razgovor postao je jasan primjer kako je Bjelorusija bila uvučena u rat na strani Rusije.
Sankcije i oružje: što treba Ukrajini
Zelenski je izjavio da je još prije početka rata tražio od SAD-a i Zapada jačanje Ukrajine oružjem i uvođenje sankcija protiv Rusije. No tada te zahtjeve nisu ispunili.
„Rekao sam: nemojte čekati da Putin počne ubijati. Pojačajte nas sankcijama unaprijed, kako bi se uplašio. Ali čuli su nas tek nakon početka rata“, istaknuo je predsjednik.
Sada Ukrajina dobiva značajnu potporu u oružju i sankcijama, ali Zelenski smatra da treba učiniti više kako bi se Rusija prisilila na prekid agresije.
O nadi za mir
Predsjednik je naglasio da za postizanje mira nisu dovoljne deklaracije, već stvarne akcije.
„Mir nije moguć bez sigurnosnih jamstava. Ako primirje bude potpisano bez tih jamstava, to će biti signal Putinu za novu agresiju“, dodao je Zelenski.
Ukrajina se nastavlja boriti ne samo za svoj teritorijalni integritet, već i za budućnost cijele Europe, čineći sve da mir bude trajan i pravedan.
Intervju Volodimira Zelenskog s Leksom Fridmanom postao je važan signal međunarodnoj zajednici. Ukrajina pokazuje spremnost boriti se za svoju neovisnost i mir, ali traži aktivnu potporu saveznika. Tri sata iskrenog razgovora otkrila su stav Kijeva, naglašavajući da Ukrajini nisu potrebna obećanja, već konkretne akcije.
Serhij Pohorelov, „Balkanske vijesti“



