1 siječnja 2025. Ukrajina je prekinula tranzit prirodnog plina iz Rusije prema zemljama Europske unije. Ova povijesna odluka nije samo korak prema jačanju energetske sigurnosti Ukrajine i Europe, već i osobni udarac za Vladimira Putina, čiji režim je desetljećima ovisio o prihodima od izvoza plina.

Nacionalna sigurnost i strateški prioriteti

Prekid transporta plina opravdan je interesima nacionalne sigurnosti Ukrajine. Rusija je godinama koristila prihode od izvoza ugljikovodika za financiranje vojnog aparata i agresivnih vanjskih politika. Tranzit plina kroz ukrajinski teritorij omogućavao je Moskvi značajne prihode, dok je istovremeno predstavljao sigurnosni rizik za Kijev.

Za Ukrajinu je ovaj korak postao ključni element u strategiji otklanjanja energetske ovisnosti o Rusiji. No, simbolika ove odluke nadilazi granice same zemlje: Europa sve više diversificira svoje izvore energije, dok Rusija ostaje bez glavnih kanala financiranja svog režima.

Osobna katastrofa za Vladimira Putina

Da je 1. siječnja 2022. netko rekao Putinu da će za tri godine izvoz plina iz Rusije u EU potpuno stati, a ogromni tokovi novca prema Kremlju presušiti, on vjerojatno ne bi ni pokrenuo punopravni rat protiv Ukrajine.

„Gazprom“ se smatra gotovo osobnom kompanijom Vladimira Putina — simbolom njegovog bogatstva i moći. Uvođenje sankcija i smanjenje potražnje za ruskim plinom pretvorili su ovu nekoć profitabilnu korporaciju u teret za rusku ekonomiju. Gubitci Gazproma nisu samo apstraktni „ekonomski porazi“ za Rusiju; oni su izravni udar na bogatstvo Putinove obitelji.

Važno je napomenuti da je jedno od glavnih motiva invazije na Ukrajinu bilo osiguranje kontrole nad ukrajinskim sustavom za prijenos plina (GTS), kako bi se izbjegla plaćanja za tranzit „Naftogazu“. Međutim, rat nije samo spriječio ovu strategiju; doveo je i do prekida svih ruskih isporuka plina preko Ukrajine.

Ekonomski učinak: posljedice za Rusiju

Prekid tranzita značio je da Rusija sada može izvoziti plin u Europu samo kroz plinovod „Turski tok“, koji prolazi kroz Crno more. No, zbog kontinuiranog smanjenja potražnje u Europi, ruski izvoz plina značajno je opao.

Dok je Europska unija u 2021. godini ovisila o Rusiji za preko 40% svog plina, taj je udio danas pao na 18%, a planira se potpuni prekid do 2027. godine. „Gazprom“, koji je desetljećima bio simbol ruske ekonomske moći, sada je na rubu bankrota.

Strateški poraz i kraj „zlatnih jaja“

Prekid izvoza plina u Europu predstavlja ne samo ekonomski, već i simbolički poraz Vladimira Putina. Rusija je izgubila ključnu polugu utjecaja na Europu, dok se sam Putin suočava s gubitkom jedne od najvažnijih financijskih baza svog režima.

„Danas je umrla omiljena Putinova kokoška koja je nesla zlatna jaja“, komentirali su analitičari.

Značaj za Ukrajinu i Europu

Odbijanje tranzita plina kroz Ukrajinu osnažuje energetski suverenitet zemlje i potvrđuje njezinu odlučnost u borbi protiv ruskog utjecaja. Istovremeno, Europska unija sve više ulaže u alternativne izvore energije, uključujući ukapljeni prirodni plin (LNG) iz SAD-a i Bliskog istoka.

Prekid tranzita postao je ključni element u oblikovanju novog energetskog poretka u Europi, gdje Rusija više ne igra dominantnu ulogu.

Za Ukrajinu, ovo je korak prema energetskoj i političkoj neovisnosti, dok je za Vladimira Putina ovo gorki podsjetnik da ratni planovi ne samo da nisu uspjeli, već su doveli do potpunog preokreta njegovih geopolitičkih i ekonomskih ambicija. Prekid tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu označava kraj ere u kojoj je Rusija diktirala energetske uvjete Europi i početak nove faze u kojoj Moskva gubi ključne poluge svoje moći.

Serhii Pohorielov, „Balkanske vijesti“