Usred rasprava o budućnosti Ukrajine, u kojima sudjeluju svjetski lideri i analitičari, jasno se ističe misao: samo ukrajinski narod ima pravo odlučiti kakva treba biti pobjeda u ratu protiv ruskog agresora. Nedavne izjave Donalda Trumpa, koje je citirao španjolski list El Pais, izazvale su novu rundu debata o budućnosti okupiranih teritorija i ulozi međunarodne zajednice u ukrajinskim pitanjima.
Trump i njegova «poruka» Ukrajini
Prema informacijama El Paisa, Donald Trump predložio je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da «razmisli o primirju» i odustane od razorenih okupiranih teritorija. Bivši američki predsjednik, govoreći o tim područjima, izjavio je:
«Pogledajte neke od tih gradova, tamo nije ostala niti jedna čitava zgrada. Zato, kada kažete ‘vratiti zemlju’… Što vratiti? To je obnova od 110 godina.»
Ova izjava ne samo da djeluje površno, već i pokazuje nedostatak razumijevanja dubine ukrajinske borbe za suverenitet i teritorijalni integritet. Povijest mnogih zemalja, uključujući SAD, dokazuje da uništeni gradovi i infrastruktura nisu razlog za odustajanje od svojih teritorija.
Obnova kao simbol pobjede
Trump možda podcjenjuje važnost teritorija za Ukrajinu. Ta područja nisu samo geografske točke, već simboli kulture, povijesti i identiteta. Ukrajina je već dokazala svoju odlučnost obnavljajući oslobođene gradove poput Buče, Irpinja i Hersona unatoč velikim razaranjima.
Povijest SAD-a sama po sebi ilustrira snagu obnove. Nakon požara 1814. godine, kada su britanske trupe spalile Washington i Bijelu kuću, Amerikanci nisu odustali od svojih principa. Umjesto toga, uložili su napore i resurse u obnovu, što je postalo simbolom nacionalnog jedinstva i ustrajnosti.
Pobjeda pod ukrajinskim uvjetima
Ideja da bi Ukrajina trebala «razmisliti» o primirju i odustajanju od teritorija zvuči kao pokušaj da se žrtvi agresije nametne kompromis koji je povoljan isključivo za agresora. To ignorira očiglednu činjenicu: Rusija nastavlja aktivna vojna djelovanja, ne poduzimajući nikakve stvarne korake prema miru.
Ukrajinsko stajalište ostaje nepromijenjeno:
- Potpuna obnova teritorijalnog integriteta.
- Privođenje ratnih zločinaca pravdi.
- Naknada štete prouzročene ratom.
Bilo koja odluka koja ne uzima u obzir ove principe ne može se smatrati pravednom i prihvatljivom. Ukrajina neće dopustiti da žrtve rata budu uzaludne, a okupirana područja prepuštena neprijatelju.
Donbas i Krim: odgovornost za budućnost
Trump je dotaknuo temu obnove Donbasa, sugerirajući da bi to mogao biti projekt za desetljeća unaprijed. No, umjesto da to vidi kao opravdanje za odustajanje od teritorija, Ukrajina obnavu smatra izazovom koji je spremna prihvatiti.
Povratak okupiranih teritorija nije samo obnova njihove infrastrukture. To je prije svega obnova pravde, osiguranje sigurnosti njihovih stanovnika i zaštita međunarodnog prava.
Uloga međunarodne zajednice
Iako međunarodni lideri i stručnjaci mogu iznositi svoje poglede na budućnost Ukrajine, konačna odluka ostaje na ukrajinskom narodu. Ovo nije samo rat za teritorij; ovo je borba za suverenitet, pravo na postojanje i budućnost.
Ukrajina visoko cijeni pomoć saveznika, ali očekuje da ta podrška uvažava volju Ukrajinaca. Okupirana područja moraju se vratiti pod ukrajinsku kontrolu pod uvjetima koji jamče pravdu, a ne kompromis s agresorom.
Ukrajina sama bira svoju budućnost
Današnji rat nije samo sukob dviju zemalja, već borba za principe međunarodnog poretka. Odluka o tome kakav će biti mir ne može se donositi bez Ukrajine.
Donald Trump i drugi međunarodni lideri trebaju imati na umu: Ukrajina će sama odlučiti kakva će biti njezina pobjeda. Svaki pokušaj da joj se savjetuje da odustane od teritorija ili traži kompromise mimo principa pravde nije samo besperspektivan, već i nemoralan.
Ukrajinci su već dokazali da su spremni boriti se za svoju zemlju. A obnova uništenih gradova nije teret, već prilika da se pokaže kako pravda uvijek pobjeđuje.
Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»
