Na razini EU-a vode se načelne rasprave o nekoliko opcija za financiranje obrane
PišeIrena Frlan Gašparović
FOTO: Telegram/Pixsell/AFP
PišeIrena Frlan Gašparović prije 9 sati
Oko definicije problema se, manje-više, slažu svi: Europska unija ne ulaže dovoljno u svoje obrambene sposobnosti, a ta je slabost zajedničkog europskog projekta postala očigledna nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ono oko čega zemlje članice tek trebaju postići dogovor je pitanje na koje ne postoji jednostavan odgovor: gdje naći potreban novac? A govorimo o milijardama, više stotina milijardi eura.
U lipnju ove godine Ursula von der Leyen procijenila je da su Europskoj uniji u sljedećem desetljeću potrebna dodatna ulaganja u obranu od oko 500 milijardi eura. Nepunih šest mjeseci kasnije, Von der Leyen vodi novu Europsku komisiju u kojoj je, po prvi put, i povjerenik za obranu (i svemir). Dužnost je pripala Andriusu Kubiliusu, nekadašnjem litavskom premijeru i bivšem zastupniku Europskog parlamenta.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Milijarde, milijarde…
Kao i predsjednica Komisije, i Kubilius potrebe EU-a za obrambene investicije procjenjuje na više stotina milijardi eura: još početkom studenog, na saslušanju pred EU parlamentom, govorio je o ovih 500 milijardi eura dodatnih ulaganja te o još 200 milijardi eura tijekom narednih deset godina da se poboljša infrastruktura, poput mostova, cesta i željeznica, kako bi se osigurala vojna mobilnost unutar EU-a.
O kakvom se nesrazmjeru radi u odnosu na trenutnu situaciju, pokazuje sljedeći podatak: u sedmogodišnjem proračunu EU-a, za razdoblje do 2027., Europska unija je za obranu rezervirala oko deset milijardi eura, od čega je većina u Europskom fondu za obranu kroz koji se financiraju zajednički razvojni i istraživački projekti. To, dakako, nije jedini novac koji se investira u obranu na području kontinenta: 23 članice EU-a su i članice NATO-a, što znači da imaju obavezu dva posto BDP-a izdvojiti za vojna ulaganja.
Veće ambicije, više novca
Ali u EU-u se stvara konsenzus da treba učiniti više, zajednički, pogotovo u okolnostima rata u Ukrajini, agresivne politike Vladimira Putina i povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, koji angažman SAD-a u NATO-u uvjetuje “plaćanjem računa”. Sad samo za veće obrambene ambicije treba naći veće iznose novca. Puno veće.
U ovom trenutku čini se da postoji nekoliko opcija koje bi mogle pomoći Europskoj uniji da ostvari te ambicije. Neće sve biti po volji država članica, niti sve varijante financiranja o kojima se trenutno priča djeluju povoljno za zemlje poput Hrvatske.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Osjetljiva tema duga
Novi povjerenik za obranu i prošlog je tjedna bio u Europskom parlamentu gdje je, s nešto više detalja, govorio o raznim prijedlozima. U sljedećem EU proračunu, za razdoblje nakon 2028., Europska unija će sigurno izdvojiti više sredstava za obranu – u intervjuu za Politico Kubilius je apelirao da to bude barem sto milijardi (deset puta više nego sad) – ali “ne možemo čekati dotad”, poručio je.
Kako bi namaknule dodatna sredstva, države članice mogle bi, po njegovu mišljenju, razmotriti neke druge varijante. Jedna od njih je zajedničko zaduživanje, po uzoru na postpandemijski fond za oporavak za koji se EU po prvi puta zadužio zajednički na financijskom tržištu u tako velikom iznosu.
No, u državama poput Njemačke ili Nizozemske ta je tema – zaduživanje na tržištu kapitala izdavanjem zajedničkih obveznica uime EU-a – previše politički osjetljiva. I zato već sad djeluje da ne može proći.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Manje kontroverzno
Financial Times je nedavno izvijestio o sličnom modelu, ali za skeptične države članice potencijalno manje kontroverznom. Radi se o zajedničkom fondu, piše dobro upućeni britanski list, u kojem bi sudjelovanje bilo dobrovoljno te otvoreno i za države poput Britanije i Norveške, koje nisu članice EU-a. Umjesto proračuna EU-a, jamstva za izdavanje obveznica bila bi nacionalna, onih država koje, dakle, dobrovoljno sudjeluju.
FT-ovi izvori kažu da taj prijedlog ima sve veću potporu među ključnim članicama EU-a. Iz hrvatskog Ministarstva obrane ovu ideju nisu htjeli komentirati: kažu da o toj inicijativi nemaju saznanja i da nije formalno predstavljena te da ne mogu komentirati pisanje britanskog lista jer se “radi o napisima iz medija koji nemaju uporište u formalnim prijedlozima ili inicijativama”.
“Načelno, možemo istaknuti da Republika Hrvatska inače zagovara implementaciju obrambenih EU inicijativa i programa te ističe potrebu osiguravanja adekvatnog financiranja obrane u skladu s aktualnim geopolitičkim kontekstom i narušenom europskom sigurnosnom arhitekturom”, odgovorili su nam na upit iz resora ministra Ivana Anušića, HDZ-ova ministra koji je baš nedavno zaokupio pozornost domaće javnosti kritizirajući EU i posebno način na koji se troši europski novac.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Živopisni argument
Anušić je u izričaju bio živopisniji od MORH-a, spominjao je maslačke, kukce i taksije bez vozača, na koje EU troši silan novac (troše ga, da budemo nešto precizniji, države članice i njihove vlade, poput Plenkovićeve, koje u konačnici određuju prioritete). Ministrov nesvakidašnji istup, tako ispada, mogao bi poslužiti kao argument za dvije druge opcije financiranja obrane o kojima se na razini EU-a vode načelne rasprave.
Obje podrazumijevaju postojeće programe, ali drugačije prioritete. Radi se o sredstvima iz fonda za oporavak te o sredstvima iz kohezijskih fondova. Budući da većina novca još nije potrošena, postoje ideje o prenamjeni, da se sredstva naprosto preusmjere. “Razmotrimo i to vrlo ozbiljno”, poručio je povjerenik za obranu.
Ova bi opcija, kako smo već pisali, mogla predstavljati problem za zemlju poput Hrvatske, koja oba ta izvora obilato koristi za investicijske zahvate u ključnim područjima gdje još hvatamo korak s razvijenijim državama, poput obrazovanja ili javne infrastrukture. Kod nas bi se tako vodovodi i obrana, spletom naših lokalnih okolnosti, mogli naći u žestokoj konkurenciji.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Source link: www.telegram.hr
