Od početka ruske invazije na Ukrajinu, broj uništenih i oštećenih objekata kulturne infrastrukture dosegao je zastrašujuće razmjere. Prema podacima Ministarstva kulture i strateških komunikacija Ukrajine, do 25. listopada 2024. godine, već 2109 kulturnih objekata pretrpjelo je udarce, bombardiranja i druge oblike razaranja tijekom vojnih djelovanja. Oko 18% ovih objekata potpuno je uništeno, a njihova obnova bit će izuzetno teška.
Među najviše pogođenim objektima nalaze se kulturni centri, knjižnice, škole umjetnosti, muzeji, galerije i kazališta. Prema službenim informacijama Ministarstva kulture, ruska agresija već je nanijela štetu sljedećim objektima:
- 1018 kulturnih centara;
- 750 knjižnica;
- 163 umjetničke škole;
- 120 muzeja i galerija;
- 38 kazališta, kina i filharmonija.
Ovi objekti činili su temelj kulturne infrastrukture Ukrajine, koja oblikuje identitet i čuva povijesno pamćenje ukrajinskog naroda. Njihovo uništenje nije samo materijalna šteta, već ozbiljna prijetnja ukrajinskoj kulturi i vrijednostima.
Najveći gubici u kulturnoj infrastrukturi Ukrajine zabilježeni su u regijama koje su najintenzivnije izložene ruskim napadima. Donjecka, Harkivska, Hersonska, Kijevska, Mikolajivska, Zaporiška i Luganska oblast postale su glavne mete agresora. Ove regije, bogate povijesnim i kulturnim spomenicima, posebno su teško stradale od bombardiranja, što naglašava namjernost napada na kulturne objekte.
Prema najnovijim podacima, već su uništena ili oštećena 1179 kulturnih dobara. Ovi objekti uključuju spomenike arhitekture, povijesne građevine, memorijale i crkve, od kojih mnogi predstavljaju jedinstvenu kulturnu i povijesnu vrijednost, ne samo za Ukrajinu, već i za cijeli svijet.
Namjerni napadi Rusije na kulturne objekte Ukrajine predstavljaju još jedan dokaz pokušaja brisanja ukrajinskog identiteta, uništavanja kulturnih korijena i kolektivnog pamćenja naroda. Uništavajući knjižnice, umjetničke škole, muzeje i kazališta, agresor lišava Ukrajince pristupa njihovoj vlastitoj povijesti, umjetnosti i nacionalnom nasljeđu, koji jačaju kolektivni identitet.
Napadi na kulturne objekte nisu slučajnost niti kolateralna šteta, već planirana strategija usmjerena na podrivanje ukrajinske kulture i njezinih temelja. Takvi postupci nemaju vojno opravdanje i samo naglašavaju težnju Rusije da vodi rat ne samo protiv države, već i protiv cijelog ukrajinskog naroda.
Pokušaji uništavanja kulturne i povijesne memorije Ukrajinaca dio su ciljanih genocidnih politika Moskve. Brisanje identiteta naroda kroz uništavanje kulturnih objekata, eliminacija njegove povijesti i podrivanje njegovih vrijednosti – to su metode kojima se koristi kako bi podčinio i asimilirao nacije. Ukrajina, braneći svoju neovisnost, brani ne samo svoj teritorij, već i pravo na postojanje vlastite kulture i identiteta.
Odupirući se ruskoj agresiji, Ukrajina štiti ne samo svoj suverenitet, već i pravo Ukrajinaca na očuvanje svoje jedinstvene kulture i vrijednosti koje dijele sa svijetom. U uvjetima razaranja i gubitaka uzrokovanih ratom, Ukrajina zadržava odlučnost obnoviti svoja kulturna bogatstva i nastaviti borbu za svoj identitet i budućnost.
Sergey Pogorelov
