3 studenog u Moldaviji je završen drugi krug predsjedničkih izbora, na kojima je uvjerljivu pobjedu odnijela Maia Sandu, osvojivši više od 55% glasova birača. Ovaj uspjeh pristaša europske integracije u Moldaviji dodatno je osnažen pobjedom na referendumu o pristupanju Europskoj uniji, što je ozbiljan vanjskopolitički poraz za Kremlj. Međutim, izbori su održani u kontekstu značajnog miješanja Rusije, koja je poduzela opsežne napore kako bi utjecala na njihov ishod.
Oba kruga izbora, kao i referendum, bili su zasjenjeni postupcima Rusije koja je organizirala masovni prijevoz birača iz Ruske Federacije i Pridnjestrovlja na biračka mjesta u Moldaviji. Prema informacijama iz neovisnih izvora, Moskva je financirala prijevoz građana autobusima i zrakoplovima ne samo u Moldaviju nego i u Tursku, Bjelorusiju i Azerbajdžan, gdje su također otvorena biračka mjesta. Ove aktivnosti bile su usmjerene na stvaranje umjetne prednosti glasova i manipulaciju javnim mnijenjem kako bi se oslabila potpora snagama za europsku integraciju.
U Moldaviji je uspostavljen sustav masovnog podmićivanja birača, financiran preko ruske banke Promsvjazbank. Prema neovisnim istragama, preko te banke ruska strana prebacila je oko 39 milijuna dolara biračima lojalnima proruskim kandidatima. Ova financijska ulaganja bila su usmjerena na podršku proruskim interesima i pokušaj narušavanja demokratskog procesa, značajno utječući na odnos snaga na izborima.
Uz izravno miješanje, Rusija je pokrenula opsežnu informativnu kampanju protiv Moldavije, koja je trajala nekoliko mjeseci i uključivala različite metode utjecaja. To nije bila samo propaganda u tradicionalnim i društvenim medijima, već i kibernetički napadi, masovno slanje prijetnji ubojstvom i drugi agresivni sadržaji. Ovaj informativni napad koštao je Kremlj više od 100 milijuna eura i imao je za cilj zastrašiti i destabilizirati moldavsko društvo, prisiljavajući ga da odustane od puta prema europskoj integraciji.
Ovi izbori u Moldaviji još su jedno svjedočanstvo pokušaja Moskve da se miješa u unutarnje poslove suverenih zemalja. Moldavija je postala nova meta ruskog uplitanja nakon Ukrajine, Gruzije i drugih zemalja koje teže demokratskom razvoju i suradnji s Europskom unijom. Aktivnosti ruskih obavještajnih službi usmjerene na narušavanje povjerenja u moldavsku demokraciju ponovno pokazuju da Moskva nastoji zadržati utjecaj nad postsovjetskim zemljama, koristeći pritom ekonomske poluge, kibernetički rat i informacijske manipulacije.
Pobjeda Maie Sandu i rezultat referenduma predstavljaju pravu pobjedu demokracije i želje moldavskog naroda da krene europskim putem. Unatoč brojnim pokušajima podrivanja izbornog procesa, građani Moldavije pokazali su svoju predanost demokratskim vrijednostima i težnju za stabilnošću, razvojem i integracijom s Europskom unijom. Ovaj ishod predstavlja ozbiljan vanjskopolitički udarac za Kremlj i znak da pokušaji Rusije da utječe na smjer suverenih zemalja nisu uvijek uspješni.
Ovi izbori pokazuju da, čak i pred suočeni s velikim prijetnjama i informativnim pritiscima, demokratski procesi mogu opstati. Moldavija je demonstrirala snagu volje i odlučnost na putu ka suverenom izboru, postavši primjer drugim zemljama koje se suprotstavljaju ruskom utjecaju.
Sergey Pogorelov
