Panonska Hrvatske na gubi samo industriju, nego i poljoprivredu
PišeJagoda Marić
FOTO: Pixsell PišeJagoda Marić prije 9 sati 264 preporuka
Panonska Hrvatska, koja osim pet slavonskih županija obuhvaća još i Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, među najsiromašnijim je regijama u Europskoj uniji, a pojedini pokazatelji dodatno su se pogoršali u posljednje tri godine. Suprotno trendu u ostatku Hrvatske i Europske unije u toj je regiji nakon pandemije došlo do smanjenja stope zaposlenosti i do povećanja siromaštva.
Iako je država, a često to kao postignuća svoje Vlade navodi Andrej Plenković, u pet slavonskih županija, koje čine najveći dio regije Panonska Hrvatska, mimo uobičajenih transfera iz proračuna, u dva mandata, uložila dodatne tri milijarde eura kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Pada zaposlenost, raste siromaštvo
No, posljednje tri godine ne pomaže to puno kad je u pitanje zaposlenost ljudi u toj regiji i njihov bijeg od siromaštva. Hladne brojke nisu nimalo milostive prema tom najsiromašnijem dijelu Hrvatske. Regija u kojoj živi trećina stanovnika Hrvatske u posljednje je tri godina napravila korak natrag po pitanju siromaštva i zaposlenosti, a to su najbolji pokazatelji kako se živi u nekoj regiji i može li se barem usporiti, ako ne i zaustaviti iseljavanje.
Na kraju 2023. godine Panonska Hrvatska imala je manju stopu zaposlenosti nego 2021. godine, dok je u ostatku Hrvatske ta stopa rasla. Isto je s brojem ljudi koji žive u riziku od siromaštva – on je u Panonskoj Hrvatskoj rastao dok se u ostatku Hrvatske smanjuje.
Siromaštvo prijeti gotovo svakom trećem stanovniku
Prema Državnom zavodu za statistiku u Panonskoj Hrvatskoj je lani u riziku od siromaštva bilo 31,3 posto stanovnika, što je rast u odnosu na 2021. godinu kada je ta regija imala 28,6 posto osoba u riziku od siromaštva. Na razini ostalih regija, Grada Zagreba, Jadranske i Sjeverne Hrvatske, postotak ljudi koji žive u riziku od siromaštva se smanjio. Nigdje nije prešao 19 posto, a u Zagrebu je u riziku od siromaštva 11,9 posto osoba. To znači da je u riziku od siromaštva gotovo svaka treća osoba u Panonskoj Hrvatskoj, a u Zagrebu siromaštvo prijeti svakom osmom stanovniku.
Takva je stanje dobrim dijelom posljedica niske zaposlenosti u toj regiji. Među 244 regije u Europskoj uniji, Panonska Hrvatska je među 17 regija s najnižom stopom zaposlenosti. Unatoč oporavku nakon pandemije i energetske krize koji je Hrvatskoj posljednje tri godine donosio jednu od najvećih stopa rasta BDP-a u EU, zaposlenost u Panonskoj Hrvatskoj pada. U prošloj je godini, objavio je ovih dana Eurostat, stopa zaposlenosti u Panonskoj Hrvatskoj bila 62,8 posto među stanovništvom od 20 do 64 godine. U 2021 godini bila je 63,4 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Panonija gubi i poljoprivredu
Dok Hrvatska na nacionalnoj razini ima problem nedostataka radnika, u Panonskoj Hrvatskoj stopa zaposlenosti pada. No, poslovi za koje se traže radnici, u trgovini i turizmu, uglavnom se ne nude u najsiromašnijem dijelu Hrvatske, nego u Zagrebu i Jadranskoj Hrvatskoj. Uz to Panonska Hrvatska izgubila je industriju koja dobrim dijelom održava zaposlenost u Sjevernoj Hrvatskoj.
Sve više gubi i poljoprivredu. U preostale tri statističke regije u Hrvatskoj stopa zaposlenosti je rasla i premašila je 70 posto. Tako je lani na nacionalnoj razini stopa zaposlenosti bila 70,8 posto, a Grad Zagreb je već dosegnuo 78 posto, što je prosječna stopa koju EU planira dosegnuti 2030. godine.
Panonska Hrvatska među sedam posto najlošijih u EU
Nižu stopu zaposlenosti od Panonske Hrvatske u EU ima tek 16 regija, što znači da je najsiromašnija Hrvatska regija među manje od sedam posto najboljih u Uniji. Stopa zaposlenosti niža je, primjerice u nekoliko talijanskih, francuskih i španjolskih regija. Najlošije je stanje u tri regije u južnoj Italiji, gdje je stopa zaposlenosti ispod 50 posto, a najniža je u Kalabriji 48,4 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Najveće stope imaju pak regije koje čine glavni gradovi Poljske i Slovačke. Tako je u Varšavskoj regiji stopa zaposlenosti 86,5 posto, a u regiji Bratislava 85,8 posto. Na razini cijelih država lošiju stopu zaposlenosti od Hrvatske imaju četiri članice, Grčka, Italija, Rumunjska i Španjolska.
Source link: www.telegram.hr
