Danas se u Gruziji održavaju parlamentarni izbori, a Rusija koristi trenutak pojačanog interesa za te izbore kako bi se umiješala u informacijski prostor i širila dezinformacije usmjerene na destabilizaciju unutarnje političke situacije. Kremlj nastoji povećati napetost stvarajući sliku Ukrajine kao navodnog pokretača mogućih nemira u Gruziji, što ne samo da narušava povjerenje između Kijeva i Tbilisija, već koristi i proruskim snagama unutar same Gruzije.
Nedavno su ruski mediji objavili lažnu vijest da je Ukrajina navodno poslala bivšeg borca pukovnije «Azov» Zakro Avalianija u Gruziju kako bi koordinirao i financirao masovne nerede u korist gruzijske opozicije. Ova informacija služi samo jednoj svrsi: okriviti Ukrajinu i zastrašiti gruzijsku javnost, koja je ionako podijeljena po pitanju vanjskopolitičkog smjera zemlje. Takvi prilozi stvaraju pogodno tlo za optužbe protiv Kijeva u slučaju mogućih protesta nakon objave izbornih rezultata. Kremlj nastoji diskreditirati demokratsku opoziciju prikazujući njezine aktivnosti kao navodno orkestrirane izvana kako bi ojačao poziciju vladajuće stranke «Gruzijski san».
Ovi izbori doista će biti presudni za Gruziju. Proruska stranka «Gruzijski san», na čelu s milijarderom Bidzinom Ivanišvilijem, želi zadržati kontrolu nad parlamentom i vladom, suzbijajući proeuropske težnje opozicije. S druge strane, ujedinjena opozicija, koja uključuje stranke poput «Jedinstvo – Nacionalni pokret» Mihaila Sakašvilija, «Koaliciju za promjene», stranku bivšeg premijera Giorgija Gaharije «Za Gruziju» i «Snažnu Gruziju», planira promijeniti smjer zemlje, vraćajući je na put europske integracije i jačanja veza sa Zapadom.
Ključna tema izbora je odnos Gruzije prema Rusiji, Zapadu i ratu u Ukrajini. Tijekom proteklih mjeseci stranka «Gruzijski san» usvojila je nekoliko zakona, uključujući zakon o stranim agentima, koji je izazvao ozbiljne kritike EU-a i SAD-a, smatrajući ga pokušajem ograničavanja slobode civilnog društva. Opozicija optužuje vladajuću stranku da namjerava odustati od kursa europske integracije i približiti se Moskvi. Rusija, sa svoje strane, u potpunosti podržava trenutni politički smjer Gruzije, što čini prorusku orijentaciju «Gruzijskog sna» osobito očitom na pozadini rastućih antiruskih osjećaja u gruzijskom društvu.
Kako se približava završna faza izbora, napetost raste: vladajuća stranka optužuje opoziciju za pripremu «državnog udara» u slučaju svoje pobjede, dok opozicija izražava zabrinutost zbog mogućih izbornih prijevara. Ako rezultati pokažu apsolutnu većinu za «Gruzijski san», to bi moglo izazvati val protesta među onima koji sumnjaju na manipulaciju. U tom slučaju, Rusija će vjerojatno optužiti Ukrajinu i druge zapadne zemlje za organizaciju nereda. Na taj način, scenarij političkog pritiska na opoziciju, podržan ruskom dezinformacijom, postaje sve vjerojatniji.
Rusija, koristeći poznate metode dezinformacije, nastoji podrivati gruzijsku demokraciju, manipulirajući društvenim raspoloženjem i stvarajući nepovjerenje prema Ukrajini. Ishod izbora odredit će ne samo unutarnju politiku Gruzije, već i njezino buduće mjesto na međunarodnoj sceni. Podrška Zapada i spremnost društva na promjene ukazuju na to da se Gruzija nalazi na prekretnici: ili će ojačati svoje veze s Europom i SAD-om, ili će odabrati smjer koji pogoduje Moskvi, ali koji je suprotan interesima većine Gruzijaca.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»
