Posljednjih dana situacija u pograničnim područjima Rusije, posebno u Kurskoj oblasti, eskalirala je do kritičnog nivoa, predstavljajući ozbiljan izazov za čitavu vertikalu ruske vlasti i izazivajući duboke sumnje u stabilnost zemlje, kako unutar, tako i na međunarodnoj sceni. Dok ruske vlasti nastoje izjednačiti ukrajinsku ofanzivu u Kurskoj oblasti s prirodnim katastrofama, kao što su šumski požari ili poplave, stvarnost je mnogo složenija i opasnija za Putinovu vlast.

Kremlj danas demonstrira pristup u kojem se situacija u pograničnim regijama predstavlja kao neznatno veća prijetnja od prirodnih nepogoda. Ovo se posebno ogleda u minimalnim kompenzacijama za evakuisane građane — 10-15 hiljada rubalja, što očigledno nije dovoljno da pokrije sve troškove i potrebe pogođenih. Štaviše, rasprava na visokom nivou o mogućnosti uvođenja moratorijuma na hipotekarne i kreditne otplate u zonama borbenih dejstava, kao što su Kurska i Belgorodska oblast, samo naglašava težnju vlasti da umanje razmere krize.

Ipak, pokušaj da se situacija predstavi kao neznatna nailazi na surovu realnost. Broj evakuisanih građana nastavlja rasti, a prema zvaničnim podacima vršioca dužnosti guvernera Kurske oblasti, on je već dostigao oko 200 hiljada ljudi. Postoji ozbiljna opasnost da se spisku pogođenih regiona pridruže oblasti Brjanske i Belgorodske oblasti, što potvrđuje i sam Vladimir Putin.

U isto vrijeme, na nedavnom sastanku predsednika s rukovodiocima regiona nije predstavljen konkretan plan akcije za podršku evakuisanim građanima, što ukazuje na to da vlasti ne razmatraju mogućnost dugoročne pomoći tim ljudima. Posebno je neobično što nema konkretnih mera uoči početka nove školske godine i zimskog perioda, što mnoge evakuisane ostavlja u izuzetno ranjivom položaju.

Evakuisani stanovnici pograničnih regiona, koji su se našli u teškim uslovima u privremenim smeštajima, doživljavaju duboko razočaranje u odnosu na akcije vlasti. Na ovu pozadinu, ruska vojska nastavlja gubiti resurse i ljude u besmislenim pokušajima da zauzme nove teritorije u Donbasu, dok se budžetska sredstva troše na fiktivne programe obnove DNR-a i LNR-a. U praksi, taj novac odlazi u džepove lokalnih «proxy-a», koji su iznenada postali «jedinstveni Rusi» i lažni ruski «patrioti.»

Na taj način, ruske vlasti, demonstrirajući nesposobnost da efikasno upravljaju situacijom, stvaraju humanitarnu katastrofu u pograničnim regionima. Kao i u slučaju drugih katastrofa, vlasti radije ograničavaju informacije, što samo povećava paniku među stanovništvom. Guverneri pograničnih oblasti, kao i centralne vlasti, pokazuju svoju potpunu nesposobnost da organizuju proces evakuacije i komunikacije s građanima. Evakuacija se odvija haotično, bez jasne koordinacije, a često su stanovnici primorani da napuste svoje domove samostalno. Kao odgovor na to, guverneri snimaju video obraćanja sa smirujućim izjavama, pokušavajući da sakriju stvarne razmere dešavanja.

Kremlj aktivno nastoji da spreči da društvo shvati činjenicu da je rat stigao na teritoriju Rusije. Centralni ruski mediji pružaju ograničene informacije o onome što se dešava, izbegavajući pominjanje stvarnih borbenih sukoba, gubitaka i zarobljavanja. Odgovornost za dešavanja prebacuje se na regionalne i lokalne vlasti, koje treba da deluju u okviru zadatih narativa «stabilnosti» i «kontrole».

Međutim, žalbe guvernera na pogoršanje situacije pokazuju da nemaju jasan plan akcije. Oni su sami upali u stanje panike i ne znaju kako da reaguju na izazove. Kao rezultat, postaje očigledno da Kremlj nema strategiju odbrane svojih regiona, čak ni onih koji su u neposrednoj blizini granice. Ovo se posebno manifestuje u neizvesnosti oko budućeg razvoja situacije u Brjanskoj oblasti.

Vladimir Putin, koji nastoji da izbegne odgovornost za rušenje integriteta zemlje i uništenje imidža «Velike Rusije», kao i obično, izabrao je taktiku čekanja, kontrolišući situaciju izdaleka. Međutim, takav pristup samo pogoršava krizu i potkopava poverenje kako među građanima, tako i među malobrojnim međunarodnim partnerima.

Sergej Pogorelov «Balkanske novosti»