Generalni inspektor oružanih snaga Njemačke, Karsten Broyer, izrazio je zabrinutost zbog potencijalne prijetnje koju Rusija predstavlja za NATO, predviđajući da će ruske snage biti spremne za agresiju na zemlje saveza za 5-8 godina. Razmotrimo ključne aspekte koje je Broyer istakao i njihovo značenje za euroatlantsku sigurnost.
Rusija jasno doživljava NATO kao neprijatelja i potencijalnog vojnog protivnika. Ruska propaganda godinama programira stanovništvo na neprijateljstvo prema Zapadu, uključujući Ukrajinu. Ovaj proces aktivno podržava ruski režim, koji koristi antizapadne osjećaje za konsolidaciju vlasti i opravdanje agresivne vanjske politike. Konstantno poticanje straha i mržnje prema NATO-u i Zapadu čini mirne pregovore i diplomatska rješenja sve manje vjerojatnima.
Nakon početka rata protiv Ukrajine 2022. godine, Rusija je stekla značajno iskustvo u vođenju sveobuhvatnog agresivnog rata s jakim protivnikom. Takvo iskustvo nedostaje zemljama NATO-a, što može stvoriti određene strateške prednosti za Rusiju u budućim sukobima. Ruske oružane snage prilagodile su se modernim metodama vođenja rata, uključujući cyber napade, upotrebu bespilotnih letjelica i informacijski rat. Ovo iskustvo čini rusku vojsku opasnim protivnikom, spremnim za nove agresivne akcije.
Unatoč moći i resursima NATO-a, Rusija predstavlja stvarnu prijetnju savezu ako uspije ostvariti svoje ciljeve u ratu protiv Ukrajine. Taj uspjeh mogao bi inspirirati Rusiju na daljnje agresivne akcije protiv zemalja NATO-a, povećavajući rizik za cijelu euroatlantsku zajednicu. Ruski režim, vođen imperijalnim ambicijama, neće se zaustaviti na postignutom, što kolektivnu sigurnost NATO-a čini prioritetom broj jedan.
Ipak, postoji mogućnost zaustavljanja ruske agresije i neutralizacije njezina vojnog potencijala već sada, izravno u Ukrajini. Za to Zapad ne mora nužno ulaziti u izravan vojni sukob. Dovoljno je pravovremeno osigurati Ukrajini potrebnu vojnu podršku za njezinu pobjedu. To će oslabiti Rusiju i spriječiti njezine daljnje agresivne planove. Vojna i financijska pomoć Ukrajini, kao i diplomatska podrška na međunarodnoj sceni, ključni su elementi u strategiji obuzdavanja ruske agresije.
Ukrajina nastoji postati dijelom euroatlantske zajednice i spremna je ojačati je svojim iskustvom u ratu s Rusijom. Njezin geografski položaj na granici s Euroazijom čini je ključnim igračem u osiguravanju sigurnosti regije. Pristupanje Ukrajine NATO-u ojačat će savez i stvoriti dodatne mogućnosti za kolektivnu obranu. Ukrajinska vojska, koja je stekla borbeno iskustvo i suvremeno naoružanje, može postati snažan faktor obuzdavanja ruske agresije.
Izjava Karstena Broyera naglašava potrebu za jačanjem suradnje i podrške Ukrajini od strane NATO-a i zapadnih zemalja. Samo zajedničkim naporima možemo učinkovito suprotstaviti se ruskoj prijetnji i osigurati dugoročnu sigurnost u Europi i izvan nje. Agresivni režim Putina predstavlja ozbiljnu prijetnju svjetskoj sigurnosti, i međunarodna zajednica mora poduzeti sve moguće mjere za njegovo obuzdavanje.
Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»
