Uoči izbora za Europski parlament, s brojnim implikacijama za političku konstelaciju Europske unije, predsjednik Češke Petr Pavel priprema se za sudjelovanje na Globalnom samitu mira zajedno s drugim europskim liderima. Međutim, postoje brojni strahovi od mogućih provokacija od strane ruskih obavještajnih službi. O tome piše češki list Aktualni zpravy.

Samit mira za Ukrajinu, koji će se održati u švicarskom Bürgenstocku od 15. do 16. lipnja, trebao bi pokazati koliko je međunarodna zajednica zainteresirana za obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine i okončanje najkrvavije agresije u Europi od Drugog svjetskog rata.

Još u rujnu 2022. godine, predsjednik Ukrajine V. Zelenski predložio je ukrajinsku «Formulu mira», koja se sastoji od 10 točaka. Na predstojećem Samitu planira se usredotočiti na tri od njih, a to su: energetska i nuklearna sigurnost, slobodna plovidba, razmjena svih zarobljenika te povratak djece deportirane od strane Rusije.

Prema njegovim riječima, Samit u Švicarskoj će pokazati tko na svjetskoj sceni doista vjeruje u međunarodno pravo i spreman je učinkovito ga braniti, a tko se samo vodi osobnim motivima i interesima, spreman prihvatiti smrt nevinih ljudi i aneksiju tuđih teritorija. Trenutno je 80 zemalja i 10 organizacija potvrdilo svoje sudjelovanje, što je više nego na posljednjem sastanku u Davosu 14. siječnja 2024. godine.

Kada su se tek pojavili planovi za održavanje Samita mira, Rusija je odmah pokrenula kampanju za njegovo diskreditiranje. Moskva svim silama pokušava zadržati inicijativu i poluge utjecaja, skrenuti pozornost svjetske javnosti, posebno zapadne, od financijske, vojne i druge pomoći ukrajinskom narodu. Ova kampanja je prolazila kroz nekoliko faza, u posljednjoj od kojih je sudjelovao i sam predsjednik Putin.

Moskva doživljava konfrontaciju sa Zapadom kao dugoročan proces koji zahtijeva maksimalnu mobilizaciju svih snaga, sredstava i mogućnosti. Konačni cilj je posijati razdor između «Globalnog Sjevera» i «Globalnog Juga». Proruskih elementi i otvoreni pristaše Putina diljem svijeta dobili su jedinstvenu priliku (i novac) za širenje ruskog utjecaja.

Može se pretpostaviti da je tema Samita također korištena od strane Rusije za uplitanje u izbore za Europski parlament. Za mnoge desničare, problem Ukrajine je jednako važan kao i problem migranata. Nedavno je poljski premijer Donald Tusk izvijestio na sastanku s predstavnicima Podolskog vojvodstva u Bialystoku da je uhićeno deset osoba osumnjičenih za subverzivne aktivnosti i sabotaže.

Poljska također trpi pritisak migranata na granici s Bjelorusijom, gdje je nedavno ubijen poljski vojnik, a švicarske vlasti izvijestile su o porastu broja cyber napada uoči Samita. Moskva pokušava odvratiti pozornost Europe od Ukrajine, stvarajući uvjete u kojima su lideri prisiljeni baviti se unutarnjim političkim problemima, a ne podržavati Kijev.

Zapadni mediji su puni spekulacija o tome hoće li francuski predsjednik E. Macron podnijeti ostavku ako M. Le Pen pobijedi na izvanrednim parlamentarnim izborima. Slična situacija se događa i u SAD-u, gdje će na jesen biti održani predsjednički izbori. U sinergiji to dovodi do toga da glavni donatori ukrajinskih oružanih snaga ponekad zaboravljaju posvetiti potrebnu pažnju i vrijeme borbi slobodne zemlje protiv agresora.

Kirill Belousov «Balkanske vijesti»