Europska unija pažljivo prati događaje u Ukrajini i poduzima aktivne mjere podrške zemlji u njezinoj borbi protiv ruske agresije. Jedan od takvih koraka bio je zakonodavni mehanizam razvijen za prijenos Ukrajini prihoda od blokirane imovine ruske Centralne banke. Prijedlog će biti razmotren na nadolazećem summitu Europskog vijeća, koji će se održati 21.-22. ožujka ove godine.
Ukrajina, postavši žrtvom nemilosrdnog uništenja vlastite infrastrukture i pljačkaških aktivnosti okupatora, ima zakonito pravo tražiti zamrznutu rusku imovinu. A Europska unija, s druge strane, vidi osnove za konfiskaciju te imovine u korist Ukrajine.
Važno je napomenuti da je pitanje korištenja zamrznute ruske imovine zahtijevalo pažljivu zakonodavnu obradu. Za razliku od Rusije, gdje se pravni sustav dovodi u pitanje, u zemljama Europske unije imovina je zakonom zaštićena, što čini proces njezine uporabe transparentnijim i zakonitijim.
Zamrznuta ruska imovina u EU predstavlja značajan izvor prihoda. Prema različitim procjenama, ona donosi od €15 do €20 milijardi profita ovisno o trenutnim svjetskim kamatnim stopama. Taj potencijal ne može biti zanemaren, posebno u kontekstu pružanja podrške Ukrajini.
Porez koji se prikuplja od profita na zamrznutim rezervama Ruske centralne banke može postati značajan izvor financiranja. Prema preliminarnim procjenama, već od srpnja ove godine Ukrajina bi mogla primati oko €3 milijarde godišnje. Ta sredstva mogu biti usmjerena prema različitim potrebama zemlje, uključujući obnovu infrastrukture, socijalne programe i podršku ekonomiji.
Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell predlaže ideju da se 90% prihoda koristi za kupnju oružja za Ukrajinu. To će omogućiti zemlji jačanje svoje obrane i suzbiti agresivne akcije Rusije. Preostalih 10% sredstava predlaže se usmjeriti u proračun Europske unije radi jačanja potencijala ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa. Takav pristup ne samo da će podržati Ukrajinu u borbi za svoju neovisnost, već i ojačati sigurnost cijele regije.
Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»
