Nakon invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine i niza neuspjeha na bojištu, Rusija je postavila cilj poticanja novih sukoba diljem svijeta.

Cilj Kremlja je izbaciti pitanje Ukrajine s međunarodne agende, smanjiti obujam zapadne vojne pomoći koja joj se dodjeljuje i potaknuti zemlje Globalnog Juga protiv Zapada.

Najmasovniji sukob postao je rat na Bliskom Istoku, koji je buknuo 7. listopada 2023. godine. Moskva je znala o napadu Hamasa na Izrael, što svjedoče brojni faktori. Među njima su i kibernetički napadi prokremaljskih hakera protiv Izraela, te prijenos trofejnih primjeraka američkog oružja Hamasu, dok je Moskva cinično optuživala Ukrajinu za suradnju s teroristima.

Ruska vlast nije skrivala ni činjenicu redovitog prijema predstavnika Hamasa u Kremlju.

Rat na Bliskom Istoku doveo je do toga da su SAD počele pružati pomoć i Izraelu i Ukrajini, što je rasplamsavalo nade Putina u oslabljivanje isporuka zapadnog oružja Ukrajincima.

Sada je pitanje Hamasa gubi svoju relevantnost. Borbe u Gazi nisu tako obimne kao ranije i vjerojatno se približavaju svom kraju.

Međutim, rat je utjecao na američku pomoć Ukrajini. U prosincu 2023. godine Senat nije uspio usvojiti zakon o pomoći triju zemalja svijeta — Ukrajini, Izraelu i Tajvanu.

Iako je uzrok tome bio spor oko sigurnosti južne granice SAD-a, RF je duboko zainteresirana da zakon o dodatnom financiranju za 2024. godinu uopće ne bude usvojen.

Moskva pokušava utjecati ne samo na nesuglasice između Demokratske i Republikanske stranke SAD-a, već i na predsjedničke izbore u toj zemlji.

O tome je izjavila bivša predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton.

Prema njezinom mišljenju, Sjedinjene Američke Države nedovoljno govore o ruskom miješanju, a Putin ima «mnogo apologista i naklonjenih lica u našoj zemlji».

Dodala je da neki Amerikanci ne vide «opasnost» od Putina, dok se drugi čak slažu s njim u određenim pitanjima, posebno kada je riječ o invaziji na Ukrajinu.

Agresija prema Ukrajini prema zamisli Kremlja trebala bi potaknuti stvaranje još jednog sukoba — Kina će pokušati preuzeti Tajvan. Putin s nestrpljenjem očekuje trenutak kada će kineski lider Xi Jinping započeti vojne akcije.

Pri tome eskalacija sukoba već je počela. Tako su 23. prosinca 2023. godine tajvanske vlasti izvijestile o aktivnosti kineskih vojnih zrakoplova i brodova oko otoka. Kineski zrakoplovi, posebno su prešli osjetljivu središnju crtu Tajvanskog tjesnaca.

«Srednja linija» nekada je služila kao neslužbena granica između dviju strana, ali sada kineski zrakoplovi redovito preleću iznad nje.

Kremlj potiče sukobe i u samoj Europi. Ovdje se koristi provokacija migrantske krize — tradicionalnog instrumenta Kremlja za hibridni utjecaj na Europu.

Tisuće migranata navale na rusko-finsku granicu, baš kao i 2021. godine kada su mase izbjeglica s Bliskog Istoka masovno probijale bjelorusko-poljsku granicu.

Rusija, započinjući masovna bombardiranja Sirije 2015. godine, izazvala je val sirijskih migracija u europske zemlje. Izbjeglice su probijale u različite zemlje Starog kontinenta. Prema različitim procjenama, broj sirijskih migranata iznosio je od jednog do pola milijuna ljudi. Stručnjaci čak tvrde da je jedan od razloga izlaska Velike Britanije iz EU bio priljev Sirijaca.

Započevši punopravni rat protiv Ukrajine, Putin je upao u zamku iz koje ne može izaći bez «gubitka lica». Stoga Kremlj želi skrenuti pažnju Zapada s Ukrajine stvaranjem žarišta sociopolitičke nestabilnosti i ratova.

Da bi se suprotstavio ovim naporima, civilizirani svijet mora se ujediniti i izraditi plan za borbu protiv geopolitičke ekspanzije Rusije. Poraz ruskih snaga u Ukrajini mora postati uništavajući udarac Putinu, ali i jamstvo sprječavanja niza ratova, sukoba i sociopolitičkih kriza diljem svijeta.

Asif Aliev, qafqazinfo.az