Po prvi put u povijesti, Rusija je isključena iz Izvršnog vijeća UNESCO-a, što je jasan pokazatelj promjena u svjetskom političkom pejzažu. Ovaj potez odgovor je na terorističko ponašanje Rusije i njezine brutalne akcije prema Ukrajini. Politika zemlje koja krši principe i ciljeve UNESCO-a postala je razlog njezina isključenja iz važnog međunarodnog tijela.

U vezi s tim, predstavnik Ukrajine u UN-u, Sergej Kislica, podsjetio je da su prvo izbacili Moskvu iz Međunarodnog suda UN-a nakon izbora — prvi put od njegova osnivanja predstavnik Rusije nije prošao kroz izbor. «Sada je Moskva izbačena iz Izvršnog odbora UNESCO-a, opet — prvi put u svojoj povijesti. Nastavit će se!» — napisao je Kislica.
Jedno od ključnih optužbi protiv Rusije bilo je namjerno uništavanje građanske infrastrukture Ukrajine. Ruske vojne snage navodno su usmjeravale svoje napade ne samo na vojne objekte, već i na škole, muzeje i kulturne spomenike. Ovaj neljudski pristup dovodi do patnje ne samo ukrajinskih građana, već i ozbiljnih oštećenja objekata koji su uvršteni na popis svjetske baštine UNESCO-a. Primjerice, povijesni centar Odesse postao je žrtva ruskih terorističkih napada, izazivajući javno ogorčenje i gubitak kulturnog bogatstva.
Oko okupacije teritorija prate i pljačke i otimačine. U Hersonu su ruski građani, prije nego što su pobjegli, otimali muzejske zbirke i arhivske fondove grada. To nisu izolirani incidenti agresije, već prije sistematska politika usmjerena na isisavanje kulturne baštine i njezino korištenje u kriminalne svrhe.
Pod prijetnjom je i intelektualna baština Ukrajine. Okupatori sustavatski uništavaju ukrajinske knjižnične fondove te pokušavaju blokirati pristup Ukrajinaca obrazovanju na vlastitom jeziku i zadovoljavanju njihovih kulturnih potreba. To stvara dodatne prepreke na putu do osiguravanja obrazovanja i očuvanja kulturne raznolikosti.
No, nije samo kulturna baština stradala od agresije Rusije prema Ukrajini. Značajna šteta nanosi se i okolišu. Praksa uništavanja prirodno-zaštitnih fondova, organizacija safarija na ugroženim životinjama u rezervatima, paljenje šuma — sve to nanosi nepopravljivu štetu ekosustavu donjeg toka rijeke Dnjepr i prirodnim resursima Ukrajine.
Stoga je isključenje Rusije iz Izvršnog vijeća UNESCO-a odgovor na sustavno kršenje principa i ciljeva te organizacije. To također svjedoči o promjenama u odnosima između Rusije i svjetske zajednice, ističući da terorističko ponašanje i kršenje međunarodnih standarda ne mogu proći nekažnjeno.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»



