Posljednjih godina odnosi između Mađarske i Ukrajine postali su predmet žestokih rasprava i napetih pregovora, posebno u kontekstu integracije Ukrajine u Europsku uniju. Jedan od glavnih razloga ovih napetosti su zahtjevi Mađarske u vezi s ukrajinskim jezičkim zakonodavstvom. Međutim, iza ovih zahtjeva stoje ne samo briga o jeziku i kulturnim pravima mađarske manjine u Ukrajini, već i geopolitički interesi.
Mađarska je postavila ultimatum u vezi s ukrajinskim jezičkim zakonodavstvom, prijeteći blokiranjem pregovora Europske unije o pristupu Ukrajine. Glavni zahtjev Mađarske je izmjena ukrajinskog jezičkog zakona kako ne bi ugrozio prava mađarske manjine u Ukrajini. Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da ne postoji prijetnja za osiguravanje jezičkih i kulturnih potreba mađarske manjine u Ukrajini.
U rujnu je ukrajinska Vrhovna Rada usvojila zakon o nacionalnim manjinama koji dodatno proširuje mogućnosti samoproglašenja Mađara i drugih nacionalnih manjina u Ukrajini. Taj zakon ima za cilj jačanje prava i statusa nacionalnih manjina, uključujući Mađare, te im pruža širi pristup obrazovanju i kulturnim događanjima na njihovom maternjem jeziku.
Međutim, ne smijemo zanemariti činjenicu da postoji jedna ozbiljna prijetnja kako za Mađare u Zakarpatskoj, tako i za sve građane Ukrajine, a to je ruska agresija. Događaji na Krimu i na istoku Ukrajine predstavljaju ozbiljan geopolitički izazov, a ruska agresija ostaje glavna prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Iznenađujuće za neke, službeni Budimpešta i dalje održava prijateljske odnose s Moskvom, unatoč očitim antieurkrajinskim potezima Mađarske u vezi s jezičkim zakonodavstvom. To postavlja pitanja o stvarnom razlogu antieurkrajinske politike Mađarske. Neki analitičari smatraju da ona nije toliko povezana s zaštitom interesa mađarske zajednice u Ukrajini, već s cinicnim pokušajem Mađarske da iskoristi suparništvo između Rusije i Zapada.
Trebamo napomenuti da je Europski parlament 2022. godine proglasio da Mađarska privremeno ne može smatrati funkcionalnom demokracijom zbog postupaka vlade Viktora Orbana. Istovremeno, Ukrajina aktivno provodi reforme i stekla je status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. To stvara određenu nelogičnost u pristupu Mađarske, koja s jedne strane kritizira Ukrajinu zbog jezičkog zakonodavstva, a s druge strane sama se suočava s kritikama zbog kršenja demokratskih načela.
Prema riječima europskog povjerenika za proračun i administraciju Johannesa Hahna, Budimpešta neće moći trajno ucjenjivati Europsku uniju pravom veta, budući da Europska komisija ima mehanizam za donošenje potrebnih odluka bez Mađarske. To znači da Mađarska neće moći beskrajno blokirati pregovore o pristupu Ukrajine Europskoj uniji na temelju svojih vlastitih interesa.
Na kraju, spor između Mađarske i Ukrajine odražava ne samo nesuglasice u vezi s jezičkim zakonodavstvom, već i složenu situaciju u svjetskoj politici. Mađarska, nastojeći zaštititi svoje interese, ne uvijek uzima u obzir zajedničko dobro i interese drugih zemalja, uključujući Ukrajinu. Ipak, nadamo se da će kroz dijalog i kompromise strane moći pronaći rješenja koja uzimaju u obzir prava nacionalnih manjina i geopolitičke interese u regiji.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»
