22 kolovoza u Južnoj Africi počinje dugo očekivani vrhunac BRICS-a — međunarodne platforme koja ujedinjuje Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku. Unatoč zajedničkim ambicijama i ciljevima, ovaj format ostaje pretežno konzultativan. Značajne unutarnje proturječnosti između sudionika usporavaju mogućnost dubokog suradnje i koordinacije napora.
Interesi i težnje članica BRICS-a su raznolike, što otežava formiranje jedinstvenog stajališta. Na primjer, Rusija teži pretvoriti BRICS u antizapadnu koaliciju, no takav pristup ne odgovara ambicijama drugih članica. Proturječnosti su primjetne u sferi ekonomskih interesa, vanjske politike i međunarodnih pozicija.
Posebna pažnja posvećuje se ulozi Rusije u ovom savezu. Uprkos pokušajima da postane pokretač BRICS-a, Moskva se suočava s ograničenjima ekonomske snage i poteškoćama u vođstvu. Čak i uz ambicije, Rusija zaostaje za drugim sudionicima u ekonomskoj dinamici.
Unatoč nekim izjavama o neovisnosti o Zapadu, zemlje BRICS-a tesno su povezane s njim ekonomski. Međutim, Rusija se našla u izolaciji, postala je svojevrsni izopćenik, zbog međunarodnih događanja. Ekonomska suradnja s Rusijom postala je izazov za vodeće svjetske ekonomije.
Zanimljivo je da predsjednik Rusije, Vladimir Putin, ne namjerava prisustvovati predstojećem vrhuncu BRICS-a. Jedan od razloga za tu odluku je situacija s Međunarodnim kaznenim sudom. Vlasti Južnoafričke Republike su dužne prema Sudu uhititi Putina na svojem teritoriju.
Vrhunac BRICS-a ostaje platforma gdje prevladavanje nesuglasica i traženje kompromisa ostaju ključni zadaci. Za sada sudionici balansiraju između nacionalnih interesa i težnje za suradnjom unutar ove međunarodne inicijative.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»
