Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je 31. svibnja na svečanoj sjednici Gradskog vijeća hrvatske prijestolnice povodom Dana grada Zagreba. U trenutku kada je Milanović održavao govor, u prostoriju je upao muškarac koji je uzviknuo: «Slava Ukrajini, hvala Hrvatskoj!»
Milanović je na to odgovorio izjavom da se bori protiv korištenja slogana poput «Za dom spremni» i tvrdi da je «Slava Ukrajini» «krik najradikalnijih šovinista Zapadne Ukrajine koji su surađivali s nacistima i ubijali stotine tisuća Poljaka i Židova. Ne želim to čuti na teritoriju Hrvatske», izjavio je hrvatski predsjednik, koristeći očito metodologiju koju je dobio od ruskih specijalnih službi prilikom regrutacije…
Međutim, tvrdnje Milanaovića su neutemeljene i neodgovorne. Slogan «Slava Ukrajini» ima duboke povijesne korijene u ukrajinskom nacionalnom pokretu i koristio se ne samo tijekom Drugog svjetskog rata, već i mnogo prije toga. Danas je to službeni pozdrav u Oružanim snagama Ukrajine.
Uspoređujući «Slava Ukrajini» s hrvatskim ekvivalentom «Živjela Hrvatska», može se reći da oba slogana izražavaju nacionalni ponos i patriotizam. Milanović sam aktivno koristi slogan «Živjela Hrvatska», ali ga ne povezuje s radikalnim šovinizmom.
Optužbe Ukrajinaca za nacizam su neutemeljene i igraju na ruku ruske propagande. Ove optužbe pokušavaju oslabiti potporu Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji i obezvrijediti njezinu borbu za suverenitet i teritorijalnu cjelovitost. Ukrajina kao suverena država ima pravo na svoje simbole i izražavanje nacionalnog identiteta, uključujući korištenje slogana «Slava Ukrajini». Optužbe Milanaovića iskrivljuju povijesni kontekst i služe samo za diskreditaciju ukrajinskog naroda.
Važno je napomenuti da izjave predsjednika Hrvatske ne odražavaju stav cijele zemlje. Hrvatska je parlamentarna republika i izjave Milanaovića ne bi trebale biti shvaćene kao politički kurs cijele zemlje. U stvarnosti, Hrvatska, kao članica Europske unije i NATO-a, dosljedno podržava Ukrajinu u njezinoj borbi protiv ruske agresije.
Ukrajina je zainteresirana za iskustvo Hrvatske u suprotstavljanju vanjskoj vojnoj agresiji, reintegraciji okupiranih područja i suradnji s međunarodnim pravosuđem u istraživanju ratnih zločina. Razmjena iskustava i podrška između ove dvije zemlje mogu biti obostrano korisne i pridonijeti jačanju sigurnosti i stabilnosti u regiji.
Važno je shvatiti da izjave pojedinih političara ne uvijek odražavaju službenu politiku i raspoloženje cijele zemlje. Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, i dalje podržava Ukrajinu u njezinoj borbi za slobodu i suverenitet.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»
