Poskupljenja, otpori, odustajanja… uvođenje novog nameta stvara državama (ne)očekivane poteškoće
U početku, činilo se da je sustav logičan i dobro zamišljen: milijunima kuna javnog novca država je godinama poticala proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kako bi proizvodnja ‘zelene’ struje bila isplativa. Cijene su na tržištu bile relativno niske, pa su državni poticaji stvarali uvjete u kojima vjetroelektrane, sunčane elektrane i slična postrojenja mogu profitabilno poslovati. A onda je došla energetska kriza.
Proizvođači struje iz obnovljivih izvora energije, koji su godinama dobivali izdašne državne potpore, počeli su masovno raskidati ugovore s državom koji su im garantirali otkup energije po povlaštenim cijenama. Potpuno logično: cijena koju mogu dobiti na tržištu odjednom je bila značajno veća od zajamčene, državne cijene. Dobro zamišljeno? Sa strane države, baš i ne.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ključan potez Bruxellesa
U ugovorima, kako je nedavno otkrio Telegram, država uopće nije predvidjela nikakve penale za njihov prijevremeni raskid. U prvih devet mjeseci ove godine izlazak iz sustava bio je masovan – ugovore su raskinula 63 proizvođača koja su lani proizvela gotovo 40 posto energije iz obnovljivih izvora. Država je bila nemoćna; nije mogla spriječiti raskid, niti naplatiti penale.
Tijekom listopada je, međutim, došlo do novog obrata. Prema neslužbenim informacijama, masovni izlazak iz sustava je zaustavljen, a razloge za to izvori iz državne administracije vide u jednostavnom potezu koji je povukao Bruxelles: na razini Europske unije predložen je svojevrstan porez na višak dobiti, ekstraprofit koje energetske tvrtke zarađuju jer su tržišne cijene otišle u nebo.
Planovi hrvatske Vlade
Državama članicama ostavljen je širok manevarski prostor da razrade modele koje će primijeniti nacionalno. Prostor koji je, izgleda, hrvatska Vlada odlučila maksimalno iskoristiti: Vlada, pišu mediji, namjerava oporezivati kompanije s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna koje su u ovoj godini imale dobit 20 posto iznad prosjeka u prethodne četiri godine.
Model bi zahvatio oko 200 najvećih tvrtki, u energetskom sektoru, ali i bankarstvu, trgovini, prehrambenoj industriji, IT sektoru. Nastala je politička bura. Neki koalicijski partneri, navodno, nisu oduševljeni, a i poslodavci upozoravaju na moguće posljedice. Takav prijedlog, koji ide puno šire od energetskog sektora, kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, „nije usvojen u praksi gotovo ni jedne zemlje članice EU-a, osim u Mađarskoj“.
Budimpešta ide široko
Mađarska je, doista, usporediv europski primjer. I prije nego što je Bruxelles izašao sa svojim prijedlogom, vlada Viktora Orbana odlučila je oporezivati „prekomjernu dobit“ u nizu područja, od energetskih kompanija, preko telekomunikacijskog, bankarskog i osiguravajućeg sektora, do velikih trgovačkih lanaca, farmaceutske industrije i avioprijevoznika.
Orbanova vlada smatrala je da pojedine tvrtke dodatno zarađuju zbog visokih cijena energije, a neki, poput telekoma, zbog pojačane potrošnje. Pritom, Mađarska je u drugačijoj poziciji od Hrvatske jer su im, primjerice, europske milijarde za oporavak još uvijek blokirane, pa se ovaj potez tumačio i u kontekstu pokušaja da se konsolidira proračun.
Pojedine analize su, pak, ukazivale da će dio dodatnog troška kompanije naprosto prebaciti na potrošače – da će, dakle, poskupjeti robe i usluge – i tako pridonijeti rastu inflacije. Niskobudžetni avioprijevoznik Ryanair je povećani trošak uračunao u cijenu karte, zbog čega mu je mađarski regulator odredio novčanu kaznu. Tvrtka je ujedno smanjila broj letova na pojedinim linijama.
Poljska odustaje od plana?
U Poljskoj su postojali slični planovi da se oporezuje „višak“ zarade u puno širem opsegu od sektora energetike i fosilnih goriva. Pozivajući se na neslužbene dokumente, poljski mediji javljali su da bi bile obuhvaćene sve tvrtke s više od 250 zaposlenih i godišnjim prometom iznad 50 milijuna eura, koje su povećale dobit u odnosu na trogodišnji prosjek.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Medijski izvještaji izazvali su oštre reakcije poslovne zajednice, koja je ideju smatrala kaznom za poslovni uspjeh, dok su iz nadležnih vladinih resora objašnjavali da se ne bi oporezivala dobit, nego neopravdano povećavanje marži. U međuvremenu su se, međutim, pojavile informacije da se ipak priprema drugačiji model koji će, izgleda, zahvatiti samo energetski sektor. No, tek treba vidjeti kakva će biti finalna odluka vlade.
Madrid u srazu s ECB-om
Šire od energetike išla je i Španjolska, ali ipak ne tako široko kako se planira u Banskim dvorima: uz kompanije u energetskom sektoru, obuhvatili su i banke. Kako bi prikupili novac za pomoć građanima, u srpnju su najavili porez na izvanrednu dobit velikih energetskih kompanija i poseban porez bankama. Plan je u naredne dvije godine, 2023. i 2024., prikupiti sedam milijardi eura.
Španjolska vlada smatra da rast kamatnih stopa donosi bankama izvanrednu dobit, no potez je naišao na snažan otpor financijaša koji tvrde da je porez neprovediv i rizičan te da nije u skladu s europskom regulativom. Zbog tog bi se poreza, piše Financial Times, Španjolska mogla naći u srazu s Europskom središnjom bankom koja se priprema objaviti mišljenje, iako je ono neobvezujuće.
Banke, pak, tvrde da je plan suprotan propisima EU-a jer im izričito zabranjuje da troškove novog nameta prenesu na klijente, dok EU regulativa, kažu za FT, traži od banaka da cijene kredita odražavaju sve relevantne troškove. Premijer Pedro Sanchez, međutim, čvrsto brani odluku vlade, poručujući da treba više porezne pravde kako bi se osiguralo više socijalne pravednosti.
Italija u problemima
Energetski sektor i velike banke obuhvaća i prijedlog češkog ministarstva financija, s time da Češka, za razliku od Španjolske, nije u eurozoni, pa je mišljenje ECB-a još manje dotiče. Prema planu prezentiranom početkom listopada, porez će se odnositi na proizvodnju, distribuciju i trgovinu električnom energijom i plinom, preradu nafte, veleprodaju goriva i isključivo velike banke.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Među prvima je s uvođenjem poreza na energetski sektor krenula Italija, ali oni su se našli u nesvakidašnjem problemu – nikako nisu uspijevali prikupiti onoliko novca koliko su planirali. Računali su s iznosima od više milijardi eura, ali su do kraja lipnja, prema izvorima Reutersa, prikupili oko milijardu eura, a do kraja kolovoza još toliko. Uglavnom, znatno manje od planova. Nova vlada u Rimu sada, pak, najavljuje izmjene tog propisa.
Pritisak francuske ljevice
U Francuskoj je, pak, ekstraprofit novo bojno polje u politici između ljevice i centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona koji je u lipnju, na parlamentarnim izborima, izgubio apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini što mu sada otežava mandat. To se pokazalo upravo na ovom primjeru.
Ljetos je najprije, tankom većinom, u skupštini odbijen prijedlog koji je predviđao uvođenje izvanrednog poreza na „superprofit“ kompanija u energetskom i prometnom sektoru, koje su zaradile na rastu cijena. No, prije tri tjedna je kroz parlament uspio proći amandman na proračun za sljedeću godinu koji bi povećao porez na dividende u velikim tvrtkama, s prometom iznad 750 milijuna eura.
Izvanredne mjere
Francuska vlada još uvijek može stopirati taj prijedlog, koristeći ovlasti koje joj daje ustav, i poništiti amandman prije izglasavanja državnog proračuna. Jasno je, međutim, da energetska kriza pojačava politički pritisak na sve europske vlade, pa tako ni ona u Parizu nije iznimka.
Kao, uostalom, ni Vlada Andreja Plenkovića. U situaciji kada cijene rastu, a država je prisiljena pomoći kućanstvima i gospodarstvu u energetskoj krizi, Vlada je posegnula za izvanrednim mjerama, najavljujući porez na ekstra dobit. Logično? Svakako. Dobro zamišljeno? To je, očito, pitanje o kojem će se još žustro diskutirati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Source link: www.telegram.hr
