Pratimo 251. dan ruske invazije na Ukrajinu
FOTO: AFP
Danas je 251. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Predsjedništvo EU-a: Moguće sankcije Bjelorusiji
- IAEA započinje inspekciju u Ukrajini zbog navoda o “prljavoj bombi”
- Voda i struja ponovno u Kijevu, dan nakon ruskih udara
- Rusija je premjestila velike balističke projektile u Bjelorusiju
- Proruski lider Hersona širi zonu evakuacije
- Turski ministar obrane razgovarao s Kijevom i Moskvom
- Putin: Ne prekidamo sudjelovanje u ugovoru o izvozu žitarica, samo ga suspendiramo
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kremlj razmatra ‘daljnje korake’ nakon optužbi da je Britanija napala Sjeverni tok
- Rusija je priopćila da razmatra koje će “daljnje korake” poduzeti u pogledu tvrdnje o tomu da je Britanija odgovorna za napad na podmorske plinovode Sjevernog toka. Rusko ministarstvo obrane, podsjetimo, u subotu je objavilo da je osoblje britanske mornarice u rujnu diglo u zrak plinovod Sjeverni tok, što je tvrdnja koju službeni London smatra lažnom i vjeruje da je osmišljena kako bi odvratila pozornost od ruskih vojnih neuspjeha u Ukrajini.
“Postoje dokazi da je Britanija umiješana u sabotažu… u teroristički čin protiv ključne energetske infrastrukture”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “Takve akcije ne mogu se ostaviti po strani. Naravno, razmislit ćemo o daljnjim koracima. Definitivno, to ne može ostati na ovome”, rekao je Peskov.
Putin ne prestaje s mobilizacijom
- Vladimir Putin neće izdati izvršnu naredbu kojom se ukida ruska mobilizacija, rekao je danas njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov. Predsjednikov dekret,piše Kommersant, nije potreban kako bi se mobilizacija ukinula. “Imamo zaključak pravnog odjela predsjednikove administracije. Djelomična mobilizacija je završena”, rekao je Peskov, dodavši da je rusko ministarstvo obrane već poslalo telegrame svim regruterskim uredima da prestanu sa slanjem mobilizacijskih poziva.
Ruski tajkun objavio da se odrekao ruskog državljanstva
- Poduzetnik Oleg Tinkov odrekao se ruskog državljanstva rekavši da ne želi da ga se povezuje s “fašizmom” ili ljudima koji surađuju s “ubojicama”, pišu inozemni mediji. Tinkov je osnivač Tinkoff banke i jedan je od pojedinaca kojeg je britanska vlada sankcionirala na početku rata. U međuvremenu je objavio niz antiratnih komentara, a na Instagramu je sad napisao da se odriče ruskog državljanstva nakon ruske invazije na neovisnu Ukrajinu.
Predsjedništvo EU-a: Moguće sankcije Bjelorusiji
- Češki premijer Petr Fiala, čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom, rekao je po povratku iz Kijeva u utorak da bi EU mogla sankcionirati i Bjelorusiju, saveznicu Rusije, zbog njene uloge u sukobu u Ukrajini. Bjelorusija tvrdi da se ne želi izravno uključiti u rat, ali dopušta da ruski vojnici budu stacionirani na njezinom teritoriju, koji je Rusija koristila kao pozadinsku bazu za invaziju na Ukrajinu krajem veljače.
“Sada ispitujemo (…) ulogu Bjelorusije i potencijalnu potrebu da postane cilj” sankcija, rekao je Petr Fiala novinarima po povratku iz Kijeva gdje je u ponedjeljak boravio s ministrima radi razgovora s ukrajinskim kolegama. “Neke sankcije protiv Bjelorusije već su na snazi, ali ne možemo prihvatiti da Bjelorusija podržava rusku politiku ili da Rusija zaobilazi učinak sankcija kroz zemlje poput Bjelorusije”, dodao je.
Ruski sud kaznio vlasnika Wikipedije zbog članaka o ratu u Ukrajini
- Ruski sud kaznio je Wikimedia Foundation, vlasnika Wikipedije, oko članaka vezanih uz rat u Ukrajini. Moraju platiti 2 milijuna rubalja, ili 28.200 eura. Kažnjeni su, kaže šef funfacije Stanislav Kozlovsky, jer nisu izbrisali dijelove tekstova na zahtjev Rusije. Dodao je da će se Wikimedia Foundation žaliti. Nije to prvi put da je Wikimedia Foundation kažnjena. U travnju su zbog sličnih “prijestupa” morali platiti 5 milijuna rubalja.
Indijski ministar: ‘Nemam moralni sukob oko kupnje ruskog plina’
- Indijski ministar za naftu Hardeep Singh Puri rekao je da nema nikakav moralni sukob oko kupnje ruskog plina. “Apsolutno nikakav. Imamo dužnost prema našim potrošačima. Imamo 1,34 milijardi stanovnika i moramo osigurati njihovu opskrbu energijom”, rekao je.
Finska traži da Turska i Mađarska što prije odobre zahtjeve za ulazak u NATO
- Finska premijerka Sanna Marin pozvala je u utorak Tursku i Mađarsku da što prije odobre finski i švedski zahtjev za članstvo u NATO-u. Mađarska i Turska jedine su dvije preostale članice NATO-a koje još nisu ratificirale zahtjeve, ističe Reuters. “Sve su oči sada uprte u Mađarsku i Tursku. Čekamo da te zemlje ratificiraju naše zahtjeve. Mislim da bi bilo važno da se to dogodi što prije”, rekla je Marin na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ostalim nordijskim čelnicima.
Finska i Švedska prošlog su tjedna ponovile da će se pridružiti NATO-u istovremeno, predstavljajući ujedinjenu frontu Turskoj. Te dvije zemlje zatražile su pridruživanje NATO savezu u svibnju, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali su naišli na prigovore Turske koja ih je optužila za pružanje utočišta skupinama koje smatra terorističkima.
Ukrajina poziva da se Rusiju izbaci iz G20
- Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova rekao je u utorak da Rusiju treba izbaciti iz Grupe 20 velikih gospodarstava i da se mora povući poziv predsjednika Vladimira Putina na summit G20 na Baliju sljedećeg mjeseca. “Putin je javno priznao da je naredio raketne napade na ukrajinske civile i energetsku infrastrukturu”, napisao je glasnogovornik Oleg Nikolenko na Twitteru. Reuters citira tweet u kojem stoji: “S rukama umrljanim krvlju, ne smije mu se dopustiti da sjedi za stolom sa svjetskim čelnicima. Putinov poziv na samit na Baliju mora biti opozvan, a Rusija izbačena iz G20.”
IAEA započinje inspekciju u Ukrajini zbog navoda o “prljavoj bombi”
- Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je da je započela inspekciju dvije lokacije u Ukrajini na kojima se, prema ruskim navodima, radilo na “prljavoj bombi”, javila je u utorak agencija dpa. Čelnik IAEA-e Rafael Grossi kazao je kako su inspektori započeli s radom na lokacijama te da će uskoro završiti misiju koja je organizirana nakon zahtjeva ukrajinske vlade.
Cilj “aktivnosti provjere” je otkrivanje mogućih neprijavljenih nuklearnih aktivnosti i materijala povezanih s razvojem takozvanih prljavih bombi, priopćila je IAEA. Kremlj tvrdi da bi Kijev mogao baciti prljavu bombu – konvencionalnu eksplozivnu napravu koja raspršuje radioaktivni materijal – na vlastiti teritorij u sklopu operacije kojom bi se diskreditirala Moskva.
Saveznici Kijeva odlučno su odbacili tu tvrdnju kao neutemeljenu propagandu. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da vlada u Kijevu želi “prikriti tragove stvaranja ‘prljave bombe’”, tvrdeći da također otprilike zna gdje se ona izrađuje. Kijev je rezolutno odbacio optužbe i zatražio misiju IAEA-e. IAEA, čije je sjedište u Beču, redovito pregledava civilna nuklearna postrojenja u Ukrajini i diljem svijeta kako bi osigurala da se fisijski materijal ne zlorabi u vojne svrhe.
Voda i struja ponovno u Kijevu, dan nakon ruskih udara
- Opskrba vodom i strujom obnovljena je u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, dan nakon ruskih napada koji su uzrokovali prekide, rekao je u utorak gradonačelnik Vitalij Kličko. Opskrba vodom i strujom “u potpunosti je uspostavljena”, objavio je gradonačelnik na društvenoj mreži Telegram. Masovni ruski udari na ukrajinsku infrastrukturu u ponedjeljak ujutro lišili su 80 posto stanovnika glavnog grada vode i prekinuli struju u 350.000 domova.
Planirana isključenja struje ipak će se nastaviti u glavnom gradu zbog značajnog “deficita elektroenergetskog sustava, nakon barbarskih napada agresora”, upozorio je Kličko dok se u utorak ujutro u gradu ponovno oglasila protuzračna sirena. Prema ukrajinskoj vojsci, Rusija je u ponedjeljak lansirala 55 krstarećih raketa, 22 rakete S-300 i borbene bespilotne letjelice za val napada diljem Ukrajine vrlo često usmjerenih na energetsku infrastrukturu.
Ti udari bili su među “najmasovnijim na našem teritoriju od strane vojske Ruske Federacije”, optužio je u utorak savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič. Pohvalio je poboljšanu protuzračnu obranu zemlje zbog čega “razaranje nije toliko kritično koliko je moglo biti”. Prošlomjesečni ruski udari uništili su oko trećinu kapaciteta ukrajinskog elektroenergetskog sustava u trenutku kada se približava zima, prema ukrajinskim vlastima, koje i dalje pozivaju Ukrajince da smanje potrošnju energije što je više moguće.
Rusija je premjestila velike balističke projektile u Bjelorusiju
- Rusija je vjerojatno prebacila velike balističke projektile u Bjelorusiju kao “poruku Zapadu”, priopćilo je danas britansko ministarstvo obrane. Ministarstvo obrane je reklo da Moskva ima “vrlo ograničene zalihe” projektila AS-24 Killjoy i da “nastavlja trošiti svoje napredno streljivo dugog dometa protiv ciljeva ograničene operativne važnosti”.
Međutim, dodaje se da baziranje takvog oružja u Bjelorusiji daje Rusiji “malu dodatnu prednost u smislu napada na dodatne mete unutar Ukrajine”. Ministarstvo obrane je dodalo: “Moskva je vjerojatno izvršila raspoređivanje kako bi uzvratila Zapadu i prikazala Bjelorusiju kao sve većeg suučesnika u ratu.”
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bjelorusija je opisana kao “marioneta” Rusije, a dvije su zemlje nedavno potvrdile planove za raspoređivanje zajedničke vojne skupine. Projektili su ranije ispaljivani na Ukrajinu iz susjedne Bjelorusije – ali ona još nije izravno ušla u sukob.
U priopćenju Ministarstva obrane stoji: “Snimke su pokazale dva presretačka zrakoplova MiG-31K Foxhound na bjeloruskom aerodromu Mačulišči 17. listopada, s velikim kanisterom pohranjenim u blizini unutar zaštitne zemljane grede. “Vjerojatno je kanister povezan s balističkim projektilom AS-24 Killjoy koji se lansira iz zraka, velikim streljivom za koje je prilagođena varijanta MiG-31K.”
Turski ministar obrane razgovarao s Kijevom i Moskvom
- Turski ministar obrane, Hulusi Akar, rekao je ukrajinskim ministrima obrane i infrastrukture da je održavanje ugovora o izvozu žitarica iz Crnog mora “od velike važnosti” i da bi ga, kao humanitarnu inicijativu, trebalo držati odvojeno od sukoba u Ukrajini.
U priopćenju koje je njegovo ministarstvo objavilo u utorak navodi se da je 10 milijuna tona žitarica već otpremljeno onima kojima je potrebno i da se “svi problemi mogu riješiti suradnjom i dijalogom”.
“Crnomorski koridor mnogo je brži i pogodniji za transport žitarica nego kopneni put. Posao otpremanja žitarica, koji je čisto ljudska aktivnost, treba odvojiti od uvjeta sukoba”, dodano je u priopćenju.
Akar je također rekao svom ruskom kolegi u ponedjeljak da Moskva treba preispitati svoju odluku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Proruski lider Hersona širi zonu evakuacije
- Ruski dužnosnici u južnoj ukrajinskoj regiji Herson rekli su u ponedjeljak navečer da proširuju zonu evakuacije dalje od rijeke Dnjepar. U objavi na Telegramu, Vladimir Saldo, šef regije koju podržava Rusija, a koju su djelomično okupirale ruske snage, rekao je da proširuje područje obuhvaćeno naredbom za evakuaciju civila za dodatnih 15 km (devet milja) kako bi uključio još sedam naselja.
Putin: Ne prekidamo sudjelovanje u ugovoru o izvozu žitarica, samo ga suspendiramo
- Rusija ne prekida svoje sudjelovanje u sporazumu o izvozu prijeko potrebnog ukrajinskog žita preko crnomorskih luka, već ga suspendira, rekao je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin. Riječ je o prvoj izjavi Putina na tu temu otkako je Moskva u subotu objavila da zamrzava sudjelovanje u crnomorskom sporazumu uz posredovanje Ujedinjenih naroda nakon, kako je rekla, velikog napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na njezinu flotu na Krimu.
“Ne kažemo da prestajemo sudjelovati u ovoj operaciji. Ne. Kažemo da je suspendiramo”, rekao je Putin na konferenciji za novinare koju je prenosila televizija. Putin je rekao da su ukrajinski dronovi išli istim koridorima koje su koristili brodovi sa žitom. “I time su stvorili prijetnju kako našim brodovima, koji moraju osigurati siguran izvoz žitarica, tako i civilnim brodovima koji se time bave”, rekao je. Kijev nije preuzeo odgovornost za napad.
Ostali sudionici posla nastavili su s izvozom žitarica u ponedjeljak, iako je Rusija rekla da je to riskantno. “Ukrajina mora jamčiti da neće biti prijetnji civilnim plovilima ili ruskim opskrbnim plovilima”, rekao je Putin, ističući da je prema uvjetima sporazuma Rusija odgovorna za sigurnost.
Ukrajina: Rusija gađala infrastrukturu, 40 posto Kijevljana bez vode
- Rusija je u ponedjeljak povela sveobuhvatan napad na infrastrukturu u različitim dijelovima Ukrajine, zbog čega je 40 posto stanovnika glavnoga grada Kijeva ostalo bez vode, a “stotine mjesta” bez struje. Ukrajinska vojska je izvijestila da je “više od 50 krstarećih raketa” palo na Ukrajinu, dva dana pošto je Moskva optužila Kijev da je dronovima napao njezinu flotu u Crnome moru. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su “sve mete pogođene”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak navečer je rekao da je telefonom razgovarao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i zahvalio mu na pošiljci protuzračnog oružja koje ipak nije moglo presresti sve ruske rakete. “Moramo postaviti protuzračni štit iznad Ukrajine”, napisao je na Twitteru. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je u ponedjeljak da je 40 posto stanovnika grada ostalo bez vode, dok 270.000 domova nema struje. Na zapadu Kijeva, novinar AFP-a vidio je više od 100 ljudi s praznim plastičnim bocama i posudama kako čekaju da uzmu vodu iz fontane u parku.
Premijer Denis Šmihal rekao je da je “raketama i dronovima gađano deset oblasti, pri čemu je oštećeno 18 objekata većinom povezanih s energetskim sustavom”. “Stotine mjesta” su ostale bez električne energije “u sedam ukrajinskih oblasti”, dodao je.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Source link: www.telegram.hr
