10 siječnja Ured za kontrolu inozemne imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC) uveo je sankcije protiv ruskog energetskog sektora. Među tvrtkama koje su pogođene sankcijama nalazi se i NIS ad Novi Sad, najveća energetska korporacija Srbije. Ove mjere postale su dio sveobuhvatne strategije SAD-a za slabljenje ruske ekonomije i uskraćivanje Kremlju resursa za nastavak rata protiv Ukrajine.

Što je NIS i zašto je važan?
«Naftna industrija Srbije» (NIS) jedna je od najvećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi.
- Ključna područja djelovanja:
- Istraživanje, eksploatacija i prerada nafte i plina.
- Proizvodnja i prodaja naftnih derivata.
- Realizacija energetskih i petrokemijskih projekata.
- Kontrola nad tržištem:
NIS dominira srpskim tržištem goriva, kontrolirajući 80% domaćeg tržišta i 50% maloprodaje kroz mrežu od 400 benzinskih postaja. - Ekonomski značaj:
U 2023. godini tvrtka je ostvarila prihod od 3,37 milijardi eura, dok je u proračun Srbije uplatila oko 2,09 milijardi eura poreza i drugih davanja.
Međutim, 56,15% dionica NIS-a u vlasništvu je ruskih tvrtki «Gazprom» i «Gazprom Neft», što je čini ranjivom na sankcijske mjere.
Američke sankcije: cilj – nula postotaka ruskog vlasništva
OFAC zahtijeva potpunu eliminaciju ruskog vlasništva u kapitalu NIS-a.
- Zahtjevi SAD-a:
- Otkup ruskih udjela od strane srpske države ili drugih dioničara.
- Prekid financijskih transakcija s ruskim tvrtkama.
- Rok:
Promjena vlasničke strukture mora biti dovršena do 25. veljače 2025. godine.
Posljedice za Srbiju i Rusiju
- Za Srbiju:
Ako Beograd ne ispuni zahtjeve, NIS se suočava s financijskim blokadama, uključujući zamrzavanje računa i zaustavljanje opskrbe naftom preko Hrvatske. - Za Rusiju:
Gubitak NIS-a oslabljuje ekonomski i politički utjecaj Kremlja na Balkanu, smanjujući resurse za širenje proruskih narativa u regiji.
Scenariji rješavanja krize
- Otkup dionica:
Srbija može otkupiti ruski udio u NIS-u. Međutim, procijenjena cijena paketa iznosi između 2,5 i 3 milijarde eura, što otvara pitanje financijskih kapaciteta Beograda. - Nacionalizacija:
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je pravo Beograda na nacionalizaciju, ali je izjavio da to ne namjerava učiniti. - Hibridna kontrola:
Srpske vlasti mogu imenovati menadžere lojalne Moskvi, formalno ispunjavajući zahtjeve SAD-a, ali zadržavajući ruski utjecaj kroz upravljačke poluge.
Simbolički i strateški učinak
Sankcije protiv NIS-a nisu samo udar na rusku ekonomiju. One su važan signal o odlučnosti Zapada da ograniči utjecaj Moskve na Balkanu.
- Slabljenje hibridnog utjecaja:
NIS je služio Rusiji ne samo za ekonomsku ekspanziju, već i za promicanje proruskih ideja putem financiranja medija i političkih projekata. - Balkanski izazov:
Vučić, poznat po svojoj sposobnosti balansiranja između Zapada i Rusije, suočen je s teškim izborom: ispuniti zahtjeve SAD-a ili očuvati partnerstvo s Moskvom.
Situacija oko «Naftne industrije Srbije» ilustrira širinu i dubinu sankcijskog pritiska na Rusiju. Gubitak kontrole nad takvim imovinskim sredstvom bit će značajan udarac za Moskvu, lišavajući je financijskih i političkih alata na Balkanu.
Za Srbiju ispunjenje uvjeta sankcija prilika je za jačanje odnosa sa Zapadom, ali zahtijeva značajne napore i političku volju. Konačna odluka Beograda postat će važan pokazatelj njegovog vanjskopolitičkog kursa u uvjetima rastuće globalne napetosti.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»