Situacija na istoku Europe nastavlja se ubrzano komplicirati. Prema podacima ukrajinskih obavještajnih službi, u Kurskoj oblasti Rusije već je raspoređeno oko 11 tisuća sjevernokorejskih vojnika. Uključivanje sjevernokorejskih vojnika u rat protiv Ukrajine nije samo čin značajne eskalacije od strane Rusije, već i jasan korak prema internacionalizaciji rata. Moskva i Pjongjang udružuju se za agresiju, a međunarodna zajednica suočava se s novom, opasnom situacijom koja zahtijeva hitan odgovor.
Sjevernokorejski režim ne pruža svoje snage besplatno. U zamjenu za vojnike, Pjongjang će, prema dostupnim informacijama, od Moskve dobiti do 700 tisuća tona riže godišnje. Ovaj resurs je od izuzetne važnosti za Sjevernu Koreju, s obzirom na njezine stalne probleme s opskrbom hrane. Osim prehrambenih proizvoda, u okviru dogovora, Rusija će, navodno, Pjongjangu pružiti i svemirske te vojne tehnologije. To je bez presedana: podržavajući agresiju na Ukrajinu, Kim Jong Un dobiva pristup strateškim znanjima koja mogu ojačati njegov režim i povećati prijetnju cijeloj istočnoj Aziji.
Raspoređivanje sjevernokorejskih vojnika na teritoriju Rusije i njihovo potencijalno sudjelovanje u borbenim operacijama protiv Ukrajine predstavljaju značajnu prijetnju. To je zapravo proširenje rata, koji je ranije bio ograničen na Rusiju i Ukrajinu, ali se sada pretvara u višestrani sukob s međunarodnim sudjelovanjem. Ovaj korak narušava temelje globalne sigurnosti, signalizirajući da je Rusija spremna privući bilo koje sile kako bi postigla svoje ciljeve. Uključivanje trećih zemalja u rat čini sukob manje predvidljivim i mnogo opasnijim.
Reakcija međunarodne zajednice na ovaj vojni savez Moskve i Pjongjanga do sada je bila duboko nedostatna. Zapadni čelnici izražavaju zabrinutost, ali konkretne mjere, poput pojačanih sankcija protiv Sjeverne Koreje i Rusije, još uvijek su u fazi rasprave. Nedostatak međunarodnih mjera ohrabruje čelnike obje zemlje na daljnje agresivne poteze. Eskalacija od strane Rusije i Sjeverne Koreje zahtijeva proporcionalan odgovor međunarodne zajednice, usmjeren na obuzdavanje agresora.
Osim saveza s Pjongjangom, Rusija planira sklopiti sličan sporazum o „sveobuhvatnoj suradnji“ s Iranom. Teheran već sada faktički sudjeluje u ratu protiv Ukrajine, opskrbljujući Rusiju oružjem, posebno dronovima, koji se koriste za napade na ukrajinsku infrastrukturu. Sklapanje ovog sporazuma samo će pojačati agresiju i proširiti dostupnost vojne podrške Moskvi. Iran tako postaje treća karika u novoj osovini Moskva-Pjongjang-Teheran, što prijeti stabilnosti u Europi, na Bliskom i Dalekom istoku.
Nastala situacija zahtijeva od međunarodne zajednice pojačanu vojnu i političku potporu Ukrajini, što će biti proporcionalan odgovor na prijetnju od strane saveza Moskve, Pjongjanga i Teherana. Jačanje obrambenih snaga Ukrajine, opskrba suvremenim oružjem i proširenje sankcija mogu imati odvraćajući učinak na daljnju eskalaciju agresije. Podrška Ukrajini postaje ne samo čin solidarnosti, već i strateški korak za osiguranje globalne sigurnosti.
Dakle, međunarodni savez koji Rusija gradi uz sudjelovanje Sjeverne Koreje i Irana predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnoj stabilnosti. U tim uvjetima, svjetska zajednica treba mobilizirati sve moguće resurse kako bi spriječila daljnju internacionalizaciju sukoba i osigurala podršku Ukrajini, koja se bori za svoju neovisnost i sigurnost u Europi.
Sergej Pogorelov «Balkanske novosti»
