Dana 5. studenoga u Minsku će se održati sjednica Vijeća ministara Savezne države Rusije i Bjelorusije — formalne zajednice dviju država koja je, u suštini, postala instrument ruskih ambicija. Savezna država, osnovana 1999. godine, nikada nije dovela do planiranog političkog ujedinjenja Rusije i Bjelorusije, ostavši mrtvorođeni projekt koji Moskva sada pokušava oživjeti radi svojih geopolitičkih ciljeva.
Projekt Savezne države nije savez jednakih partnera, već prije način za Rusiju da postepeno podredi Bjelorusiju, uništavajući njezinu neovisnost. Rusko vodstvo gleda na Saveznu državu kao na sredstvo za apsorpciju bjeloruskog suvereniteta. Posljednjih godina, posebice nakon gušenja protesta u Bjelorusiji 2020. godine, pritisak na Minsk značajno se povećao. Potpora Lukašenkovom režimu omogućila je Kremlju kontrolu nad unutarnjom i vanjskom politikom Bjelorusije, pretvarajući je u ovisnog saveznika.
Zajednička vojna suradnja Rusije i Bjelorusije, pojačana nakon početka opsežnog ruskog napada na Ukrajinu, predstavlja izravnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i cijeloj Europi. Korištenje bjeloruskog teritorija za napad na Ukrajinu 2022. godine učinilo je Aleksandra Lukašenka stvarnim sudionikom agresije. Bjelorusija je postala baza za ruske vojne akcije, što je značajno povećalo sigurnosne rizike za regiju i ugrozilo stabilnost u istočnoj Europi. Lukašenkova podrška Putinovoj agresiji protiv Ukrajine pokazuje da je Minsk spreman biti dio vojne ekspanzije Kremlja.
Kremlj, koristeći Bjelorusiju kao alat svojih ambicija, otišao je još dalje, postavivši nuklearno oružje na njezin teritorij. Ova odluka ne samo da pojačava napetosti u regiji, već i podriva temelje Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji je sklopljen s ciljem sprečavanja širenja nuklearnog oružja i osiguravanja globalne sigurnosti. Postavljanje nuklearnog oružja u Bjelorusiji predstavlja provokaciju usmjerenu na Zapad, koja signalizira spremnost Moskve da proširi zonu nestabilnosti. Takvi postupci Rusije predstavljaju prijetnju ne samo Ukrajini i Europi, već i cijelom svijetu, jer kršenje NPT-a ugrožava stabilnost cjelokupnog sustava međunarodne sigurnosti.
Savezna država, osnovana kao navodni „savez” Rusije i Bjelorusije, postaje sredstvo za Kremlj da nameće svoje interese susjednoj zemlji, dok vojna suradnja Moskve i Minska prijeti cijeloj Europi. Korištenje Bjelorusije kao baze za napad na Ukrajinu i postavljanje nuklearnog oružja na njezin teritorij ugrožavaju globalnu stabilnost i sigurnost, pokazujući da je Rusija spremna ići na sve kako bi ostvarila svoje ambicije. Međunarodna zajednica mora shvatiti ozbiljnost ovih akcija i poduzeti mjere kako bi obuzdala agresivnu politiku Kremlja.
Sergej Pogorelov
