Dana 15. lipnja na švicarskom ljetovalištu Bürgenstock započeo je dvodnevni samit mira, koji je inicirala Ukrajina kako bi raspravljala o „formuli mira“ koju je predložio Vladimir Zelenskij u jesen 2022. godine. Glavne teme samita uključuju tri od deset točaka formule: nuklearnu sigurnost, sigurnost hrane te razmjenu zarobljenika i povratak deportirane ukrajinske djece. Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenskij objasnio je da su „teške“ točke izostavljene iz dnevnog reda kako ne bi podijelile sudionike samita.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici više od 90 zemalja, od kojih su 57 predstavljali šefovi država. Američku delegaciju predvodila je potpredsjednica Kamala Harris.
Na početku samita Zelenskij je održao konferenciju za novinare s predsjednicom Švicarske Violom Amherd, naglasivši važnost diplomacije u postizanju mira. „Ukrajina nikada nije željela ovaj rat. Ovo je kriminalna i potpuno neisprovocirana agresija Rusije. Jedini koji je to želio je Putin. Ali mir je svakako jači“, izjavio je Zelenskij. Predsjednica Švicarske istaknula je da će Rusija u nekom trenutku u budućnosti morati biti uključena u mirovni proces i da međunarodna zajednica treba pripremiti teren za takve pregovore.
Prvog dana samita Zelenskij je održao nekoliko sastanaka, uključujući i sastanak s Kamalom Harris, koja je najavila dodjelu pomoći Ukrajini u iznosu od 1,5 milijardi dolara, od čega će značajan dio biti namijenjen podršci energetskom sektoru i obnovi energetske infrastrukture.
I Zelenskij i šef njegovog ureda Andrij Jermak spomenuli su mogućnost održavanja drugog samita u budućnosti, već s uključenjem Rusije. „Moramo zajedno odlučiti što znači pravedan mir i kako ga stvarno dugoročno postići. <…> I tada, kada akcijski plan bude na stolu, usuglašen od strane svih i transparentan za narode, on će biti priopćen predstavnicima Rusije“, rekao je Zelenskij.
Jermak je izjavio da vlasti Ukrajine neće dopustiti sklapanje sporazuma sličnih Minsk dogovorima ili Budimpeštanskom memorandumu. „U čemu je naša snaga? Vrlo smo principijelni i ne mijenjamo stav ovisno o situaciji. S predsjednikom Zelenskijem neće biti Minsk sporazuma kakvi su bili, niti Budimpešte koja nam nije dala nikakve garancije“, izjavio je Jermak.
U subotu navečer održana je plenarna sjednica na kojoj su sudionici samita dali kratke izjave na temu rata između Rusije i Ukrajine.
Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da „mir je više od odsustva rata“ i da prekid vatre temeljen na novim realnostima samo legitimizira ilegalnu okupaciju teritorija od strane Rusije i stvara još jedan zamrznuti konflikt. Scholz je također naglasio da se mir u Ukrajini ne može postići bez sudjelovanja Rusije, ali da Rusija može prekinuti rat u bilo kojem trenutku povlačenjem vojnika s ukrajinskog teritorija.
Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Faisal bin Farhan Al Saud izjavio je da će rješenje sukoba zahtijevati „teške kompromise“ i da je vjerodostojan mirovni proces nemoguć bez sudjelovanja Rusije. Izrazio je nadu da će samit pripremiti teren za takav proces.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu naglasila je da se mir ne može postići okupacijom i aneksijom teritorija. Predsjednik Finske Alexander Stubb u svom je govoru prisjetio se da je njegova zemlja više puta ratovala s Rusijom i da je tijekom Drugog svjetskog rata ustupila oko 10% svog teritorija, uključujući zemlje na kojima su rođeni njegovi preci.
Konačno priopćenje sa samita vjerojatno će sadržavati samo dio točaka „formule mira“ Vladimira Zelenskog. Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba objasnio je da su za samit odabrane tri točke s najširim konsenzusom. Prema njegovim riječima, dok Moskva nije spremna za mir, proces će biti postupan. Kuleba je izrazio nadu da će samit ojačati poziciju Ukrajine i potvrditi da većina podržava mir pod njezinim uvjetima.
Prema japanskom izdanju NHK, sudionicima samita bit će predložen dokument koji će se baviti sigurnošću nuklearnih elektrana, sigurnošću hrane, oslobađanjem svih zatvorenika i povratkom djece deportirane u Rusiju.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»