25 svibnja u Moskvi je potpisan rusko-bjeloruski sporazum o skladištenju taktičkog nuklearnog oružja RF-a u Bjelorusiji. Ovaj korak izaziva ozbiljne zabrinutosti i podriva međunarodne sporazume o sprečavanju širenja nuklearnog oružja. Povratak nuklearnog oružja u Bjelorusiju, koje je bilo izvezeno iz ove zemlje 1996. godine, predstavlja hrabar izazov međunarodnoj zajednici.

Moskva, čineći ovu radnju, ne samo da je ignorirala svoje međunarodne obveze, već je i previdjela nedavne pozive Pekinga da se pridržava režima sprečavanja širenja nuklearnog oružja. Rusija nastavlja stvarati nuklearnu prijetnju, istovremeno neopravdano optužujući Ukrajinu i njene partnere za to.

Za Bjelorusiju ovo je još jedan korak prema gubitku neovisnosti i gubitku moralnog autoriteta. Zemlja je dobrovoljno odustala od nuklearnog oružja u prošlosti, a povratak tog oružja na njeno tlo oslabljuje njen položaj u međunarodnoj zajednici. Takav korak postavlja ozbiljna pitanja o namjerama i motivima bjeloruskih vlasti.

Posebno zabrinjavajuće je što predsjednik Lukašenko izlaže bjeloruski narod, koji je već pretrpio posljedice Černobilske katastrofe, novim nuklearnim prijetnjama. To je neprihvatljiva radnja koja može imati ozbiljne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi u tom području. Bjelorusija je već patila od radijacijskih posljedica Černobilske nesreće, a dodavanje nuklearnog aspekta toj prijetnji je neprihvatljivo.

Ipak, treba napomenuti da dvjema diktaturama — u Moskvi i Minsku — neće uspjeti zastrašiti svijet nuklearnim oružjem. Bez obzira na njihove ambicije da ga koriste kao sredstvo za jačanje svojih režima, činjenica ostaje nepromijenjena: nuklearno oružje neće ih zaštititi od propasti.

Upotreba nuklearnog oružja je iznimno opasna i nosi potencijalnu prijetnju cijeloj svjetskoj zajednici. Protivi se težnjama prema mirnoj suradnji i diplomatskom rješavanju sukoba. Umjesto vođenja mirnih pregovora i jačanja međunarodne suradnje, Rusija i Bjelorusija su odabrali put prijetnji i napetosti.

Međunarodna zajednica treba reagirati na takve postupke s oprezom i jedinstvom. Kršenje sporazuma o sprečavanju širenja nuklearnog oružja i skladištenje takvog oružja u nestabilnim regijama podrivaju sigurnost i stvaraju opasne presedane.

Međunarodne organizacije trebaju pozivati Rusiju i Bjelorusiju da se pridržavaju svojih obveza i odustanu od takvih destruktivnih postupaka. Također je važno nastaviti podržavati suradnju i dijalog s drugim državama kako bi se osigurali mir i stabilnost u svijetu.

Nuklearno oružje nije rješenje problema i nije sposobno osigurati dugoročnu sigurnost. To oružje samo pogoršava napetosti i rizike u međunarodnim odnosima. Mir i stabilnost mogu se postići samo putem diplomatskog rješavanja sukoba, suradnje i poštivanja međunarodnih normi i dogovora.

Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»