Ranko Suvar/Cropix
S viješću da bi upravo on mogao doći na čelo NATO-a Andrej Plenković se našalio. Tvrdi da je riječ o zabuni. Da je kandidat zapravo – Zoran Milanović.
Mandat aktualnom glavnom tajniku Sjevernoatlantskog saveza Jensu Stoltenbergu – treći po redu – istječe 1. listopada. A ime hrvatskog premijera zavrtjelo se u kombinacijama za Stoltenbergova nasljednika. Plenković, kažu švedski novinari koji su prvi objavili priču, nije favorit. Ali se i on, s jasnim proukrajinskim backgroundom i zavidnim europskim referencama, našao u konkurenciji.
Pitanje je, naravno, bi li Plenković, kad bi i bio odabran, mogao prihvatiti takvu ponudu. Hrvatsku iduće godine čekaju parlamentarni izbori. A na njima HDZ-ovci očekuju da im upravo Plenković osigura još jednu, treću uzastopnu pobjedu. No špekulacija o nastavku premijerove karijere u Bruxellesu otvorila je jedno drugo pitanje. Kad Plenković ode – a jednom će se i to morati dogoditi – tko će ga na čelu HDZ-a naslijediti?
– Ako u HDZ-u netko ima tu ambiciju, taj o njoj ne govori. HDZ je takva stranka. Osim toga, dok god Andrej Plenković želi biti hrvatski premijer, nitko ga neće zamijeniti. Osim, naravno, ako izgubi izbore. Kada bi mu netko crtao idealni put, na njemu bi svakako bila pobjeda na trećim izborima. To nitko nikada u Hrvatskoj nije napravio. Tada bi mogao otići kao apsolutni pobjednik – smatra savjetnik za politički marketing Jerko Trogrlić.
Ambiciju da jednog dana možda naslijedi Plenkovića za sada, ocjenjuje naš sugovornik, možda ima Gordan Jandroković.
– On je unutar HDZ-a kvalitetno izgradio odnose i drži HDZ-ove senatore relativno blisko. Ako bi htio ići u tom smjeru on bi mogao preuzeti HDZ, no pitanje je što bi to značilo za HDZ u smislu rejtinga i što bi Jandoković na izborima donio, a što odnio HDZ-u – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Trogrlić.
Jandroković je, prema njegovim riječima, dugo godina u javnosti percipiran isključivo kroz svoj nadimak.
‘Sijede’ glave
– On je na parlamentarnim izborima preferencijalnim glasovima u jednoj zahtjevnoj izbornoj jedinici ostvario stvarno dobar rezultat. Jandroković je tu dobio legitimitet, iako je neusporediv s Plenkovićem, ali ima nekakvu unutarstranačku težinu i iskustvo da to posloži – mišljenja je Trogrlić.
Oleg Butković, prema njegovim riječima, također ima potencijal.
– Butković ima izraženu socijalnu inteligenciju, ali i potencijal među biračima širi od HDZ-a. Ni SDP-ovci o njemu ništa loše ne govore. Do sada je međutim uvijek bio sklon podržati nekoga, nego biti taj. Je li to zato što se ne želi eksponirati, ne želi biti prvi, ili je svjestan da ima određene deficite to ne znamo, ali je činjenica da se Butković nikada nije u tom smislu eksponirao – navodi Trogrlić.
Od “sijedih glava” tu je, naglašava on, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Božinović ima utakmica u nogama, u krizama je pokazao kvalitete, no i sam navodno kako jako pazi da se njegovo ime ne spomene u ovakvim razgovorima. Od mlađih HDZ-ovih kadrova Josip Aladrović – da nema teret USKOK-ove istrage – vjerojatno bi bio u konkurenciji. No s USKOK-om za vratom ta je opcija potpuno otpala.
A Ivan Anušić, osječko-baranjski župan koji se u nekoliko navrata otvoreno suprotstavio Plenkoviću?
– Anušić se nedvosmisleno pozicionirao kao oporba Plenkoviću na način da on ne podržava njegov rad, ali ga ne želi rušiti. To uostalom ni za Osijek ni za osječko-baranjsku županiju ne bi bilo oportuno, jer ako itko ide naprijed onda su to oni. Anušićeve dionice više će vrijediti ako Plenković padne na izborima, nego ako ode kao pobjednik, no on nema ambiciju otići iz Osijeka i Antunovca u Zagreb. Kao i Butković, i on bi mogao podržati nekoga, ali ne i biti taj – procjenjuje Trogrlić.
Plenkovićeva nasljednika u svakom će slučaju odrediti ishod idućih izbora. Ako HDZ na njima pobijedi, Plenković će moći odrediti nasljednika kakvog on želi. I koji će više ili manje nastaviti centristički uglađeni prozapadni smjer koji je postavio aktualni premijer. Ako pak HDZ izgubi, onda se ništa neće pitati Plenkovića. A na čelo stranke mogao bi doći netko tvrđih desnih uvjerenja.
– To vjerojatno više neće biti ni Milijan Brkić i Miro Kovač ni itko iz te poražene unutarstranačke struje, kojoj je nakon prošlih unutarstranačkih izbora opao utjecaj. Anušić je jači od njih, a bio im je na suprotnoj strani unutar HDZ-a – podsjeća naš sugovornik.
Zaokret udesno
Ako HDZ izgubio izbore, slijedi li zaokret udesno? Hoće li HDZ tražiti nekog novog Tomislava Karamarka i hoće li se na prosvjedima opet vrtjeti plinske boce, a novinarima poput Mirjane Rakić uručivati šajkače?
– Mi kao zemlja nemamo osigurače da se tako nešto ne ponovi. Ako se radikalna desnica događa u Italiji, Finskoj ili Švedskoj, ne trebamo misliti da je kod nas ona trajno izbrisana. S te je strane Plenkovićeva uloga stvarno velika. On je za političke partnere radije birao liberale i manjine, i time davao centristički smjer, nego što je išao desnici. Desnica se trenutno u Hrvatskoj i pozicionira kao antipod Plenkoviću. To se vidi i kod Mosta i kod Domovinskog pokreta. Oni Plenkovića optužuju za krivovjerje – naglašava Trogrlić.
Bez obzira na centristički smjer, HDZ prema njegovom mišljenju još uvijek može ponovno krenuti radikalnijim desnim smjerom.
– Nije se članstvo HDZ-a prekrstilo. Njima je Plenković ljeviji nego što bi oni htjeli, samo im je dobro pa ga nemaju razloga mijenjati. Ako HDZ izgubi izbore, Hrvatska će dobiti pretežno lijevu vladu. A prirodna oporba tome je desnija desnica. HDZ je uvijek u oporbi bio desniji nego što je bio kad je bio na vlasti. A kad je vlast osvajao uvijek je to činio s pozicije desnog centra. Tako su i Sanader i Plenković dva puta mogli zahvatiti najširi spektar. Vidjet ćemo što se će se dogoditi treći put – zaključuje Trogrlić.
Source link: slobodnadalmacija.hr
