Čini se da je ruska energetska ucjena propala

Rat u Ukrajini
              Svima nam je zaprijetio da ćemo se bez njegova plina smrznuti. Je li Putin već izgubio energetski rat s EU?

FOTO: AFP

Prešli smo polovicu zime, a Politico piše kako u energetskom ratu između Europe i Rusije zasad samo jedna strana pobjeđuje. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u rujnu prošle godine zaprijetio Europi da će se smrznuti ako Zapad nastavi sa svojim sankcijama Moskve, no čini se da ruska ucjena energentima baš i ne ide po planu.

Europske veleprodajne cijene plina narasle su iznad 200 eura po megavatsatu, te su bile oko 10 puta više nego tijekom većeg dijela 2021. godine. Izrađeni su planovi za smanjenje potražnje za plinom, kao i planovi solidarnosti prema kojima bi se plin prebacivao preko granica u zemlje u kojima bi zavladala najveća nestašica. Redukcije struje u državama članicama EU spominjale su se kao vrlo realna mogućnost. Putinova strategija zagorčavanja života stanovnicima Europe isključivanjem plina, prisiljavajući ih da odustanu od podrške Ukrajini, izgledala je prilično moćno.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Još jedna Putinova promašena strategija

No, ta njegova strategija, kao i mnoge u ratu u Ukrajini, čini se da je potpuno zakazala. Kako nova godina počinje, situacija za Europu je pozitivnija nego što je gotovo itko predviđao. Za Putina, igranje ratnih igara s golemim ruskim plinskim i naftnim bogatstvom počinje izgledati kao samoporažavajuća strategija.

Cijene plina pale su na 65 eura po megavatsatu. One su još uvijek iznimno visoke u usporedbi s normom iz prošlog desetljeća, ali podnošljivije od zapanjujućih skokova viđenih 2022. godine.

Pad cijene i stabilizacija opskrbe plinom svodi se na dvije stvari: izuzetno blage zimske uvjete i uspjeh Europe u prelasku s ruskog plina na ukapljeni prirodni plin (LNG) od prijateljskih dobavljača.

Europa se sve više prebacuje na LNG

Istina, uz velike troškove, europske zemlje preusmjerile su prema sebi dobar dio globalnih opskrbnih lanaca LNG-a od sredine do kraja 2022. godine, povećavši uvoz s 83 milijarde kubičnih metara (bcm) u 2021. godini, na 141 bcm u 2022., prema Oxfordskom institutu za energetske studije. Time se nadoknadilo oko tri četvrtine od 80 milijardi kubika koje Europa više nije primala iz ruskih plinovoda. Nova infrastruktura za uvoz LNG-a niče diljem Europe, uključujući i Njemačku gdje će šest plutajućih terminala biti operativno do kraja ove godine. Hrvatska Vlada svako malo najavljuje proširenje kapaciteta terminala na Krku, ali nejasno je kada će i hoće li do toga uopće doći.

Velik dio ukapljenog plina koji je već uvezen, a veći dio isporučen je iz SAD-a, sada se nalazi u europskoj mreži podzemnih skladišta. Blago zimsko vrijeme, u kombinaciji s velikim padom potrošnje plina uzrokovanog višim cijenama, znači da su ta skladišta još uvijek na 82 posto zapunjenosti. To je otprilike razina na kojoj su skladišta bila kad je Putin prije četiri mjeseca zaprijetio “zamrzavanjem”.

Početkom godine, baš 1. siječnja, europske su zalihe iznosile oko 31 milijardu kubičnih metara više nego godinu dana prije, prema podacima koje je iznio Jack Sharples s Oxfordskog instituta. “To nas je početkom godine stavilo u vrlo dobru poziciju”, rekao je Sharples za Politico.

Pretpostavke iz Moskve previše optimistične

Moskva u međuvremenu počinje osjećati posljedice energetskih protumjera Zapada. Jedna analiza Centra za istraživanje energije i čistog zraka procjenjuje da zabrana uvoza ruske sirove nafte od strane EU, te ograničenje cijene barela ruske nafte od 60 dolara koje je uvela skupina G7, zajedno Rusiju koštaju 160 milijuna eura dnevno.

Unatoč sankcijama i smanjenju opskrbe, Moskva je 2022. godine zaradila 155 milijardi eura od izvoza nafte i plina, što je 30 posto više nego prethodne godine. No, s padom globalnih cijena, procjene samog Kremlja govore da će ti prihodi ove godine pasti za 23 posto, što je brojka za koju neki stručnjaci misle da je čak i optimistična.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Ipak, prerano je za proglašenje pobjede

Nakon svega iznesenog, logično je postaviti pitanje: je li Europa već pobijedila u energetskom ratu? Unatoč pozitivnim izgledima, profesor ekonomske politike na New Collegeu u Oxfordu i bivši savjetnik za energetiku Europske komisije Dieter Helm za Politico objašnjava da je riječ “pobjeda”, kada je u pitanju energetski rat, za sada možda previše optimistična. “Još je rana zima i ima puno stvari koje još uvijek mogu poći po zlu, ali Europa je prošla mnogo bolje nego što je većina komentatora očekivala”, rekao je Helm.

“Za sada stvari izgledaju dobro”, složio se jedan neimenovani EU diplomat. “Rusi su imali samo jedno oružje u energetskom ratu: plin. To je snažno oružje, s jakim kratkoročnim učinkom. Ali oni su to već iskoristili”, dodao je ovaj diplomat, koji je potom objasnio da je “arsenal” EU raznolikiji te da uključuje jačanje obnovljivih izvora energije, nabavu s drugih mjesta i poduzimanje koraka za korištenje manje energije. “Unatoč tome, ipak si ne možemo priuštiti da budemo bezbrižni”, kaže diplomat.

Europa je platila skupu cijenu, što će ju koštati još godinama

Slična poruka čula se i iz glavnih gradova EU. “To je Europa 1, Rusija 0”, rekao je jedan ministar energetike EU, no natjecanje je daleko od kraja. Već mjesecima europski čelnici upozoravaju da bi sljedeća zima mogla biti opasnija od ove, sa skučenim globalnim tržištem LNG-a i mogućnošću ponovnog ekonomskog dizanja Kine nakon dugih covid lockdowna, što će izazvati žestoko nadmetanje za prilično ograničene količine LNG-a u ponudi.

Jaka pozicija Europe u kojoj se ona trenutno nalazi također je imala visoku cijenu. Industrijska proizvodnja održala se prilično dobro, ali su energetski intenzivni sektori posebno teško pogođeni s padom proizvodnje za gotovo 13 posto, što je podatak od studenoga prošle godine u usporedbi s istim mjesecom 2021. godine. Vlade su također pritisnute golemim računima koje moraju podmirivati nakon što su odlučile subvencionirati račune za energente građanima i poduzećima. Prema briselskom think tanku Bruegel, te potpore diljem Europe iznose ukupno 705 milijardi eura. Takvi ogromni iznosi opterećivat će nacionalne proračune godinama koje dolaze.

Putin nije uspio slomiti potporu Ukrajini

No, po pitanju možda ključne mjere, javne i političke potpore Ukrajini, Rusija svakako nije uspjela u svom pokušaju da slomi europsku odlučnost. Anketa Eurobarometra provedena u listopadu i studenom, objavljena ovaj tjedan, pokazuje da je 73 posto građana EU snažno za podršku Kijevu i sankcije protiv Rusije.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Postoji nekoliko znakova da su se stajališta promijenila tijekom zime. Njemačka krajnja desnica organizirala je žestoke prosvjede protiv sankcija, a mađarska vlada često se protivi stajalištu EU o Ukrajini. No, takvi su sentimenti ipak ostali manjinski u Europi.

“Ovo je politički i ekonomski čin u kojem su Europljani pokazali izuzetan stupanj solidarnosti. Ovo je europski projekt, potrebne su mu europske strategije, a snaga Europske unije bila je sjajna”, zaključuje Helm.

Source link: www.telegram.hr