Predmet bi trebao biti alternativa Vjeronauku. Konzervativci, između ostalog, upozoravaju na ‘rodnu ideologiju’

Konzervativne udruge bijesne zbog novog predmeta: ‘Prenapuhuju se problemi djece koja ne idu na vjeronauk’

FOTO: PIXSELL

Od jeseni 2023., kako je najavljeno još krajem prošle godine, u hrvatske se osnovne škole uvodi izborni predmet koji će pohađati učenici koji ne idu na vjeronauk. Taj je predmet u javnom prostoru dosad imao radni naziv Kritičko mišljenje, no nakon provedenog javnog savjetovanja, odlučeno je da će se predmet zvati Svijet i ja. Njegova satnica bit će 70 sati godišnje, odnosno dva školska sata tjedno, ocjenjivat će se i, prema ranijim najavama, ovaj predmet neće predavati vjeroučitelji.

Oko svojevrsne alternative koju Svijet i ja predstavlja u odnosu na Vjeronauk, burno se raspravljalo tijekom javnoga savjetovanja. Iz udruge GROZD, koja okuplja konzervativne aktiviste, spominju opasnost od “rodne ideologije”, “medijski prenapuhanim problemom” nazivaju činjenicu da brojna djeca koja ne pohađaju vjeronauk ostaju na školskim hodnicima i ozbiljno se bune kako je Ministarstvo radnim nazivom predmeta “htjelo poručiti da će se u njemu učiti kritički misliti za razliku od vjeronauka u kojem valjda nema kritičkog mišljenja (?)”.

Kritičko mišljenje kao temelj

Ime ovog predmeta također je bilo predmetom javne rasprave. Sudionici su predlagali razna imena kao alternativu Kritičkom mišljenju, a jedna je profesorica prirodoslovlja zapisala kako njeni učenici kod nje itekako uče kritički misliti. Ministarstvo Radovana Fuchsa u konačnici se, stoga, odlučilo za naziv Svijet i ja. Brojni su sudionici konstatirali i kako je nov zaseban predmet zapravo nepotreban jer se u svim ostalim predmetima i međupredmetnim temama obrađuje kritičko mišljenje.

Iz Srpskog narodnog vijeća istaknuli su i kako se ovim predmetom “drugi predmetni sadržaji pročišćavaju od odgovornosti da se grade na temeljima kritičkoga mišljenja”. Zaključili su da uopće ne bi bilo potrebe za zasebnim kurikulumom i predmetom “kada bi kritičko mišljenje bilo temeljem obrazovanja”.

Iz Ministarstva su na ove primjedbe odgovorili kako uvođenjem zasebnog predmeta Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Pozivajući se na dva istraživanja, Ministarstvo argumentira kako se kompetencije kritičkog mišljenja učenika najbolje razvijaju tzv. kombiniranim pristupom poučavanju; uklopljenosti kritičkog mišljenja u drugim predmetima te kritičkim mišljenjem kao zasebnim predmetom.

Klinci će moći učiti kroz debatu

Zanimljivost iz javnoga savjetovanja jest i prijedlog Hrvatskog debatnog društva (HDD) koji je Ministarstvo usvojilo: predložili su da se debata unese u kurikulum kao jedan od načina ostvarivanja ishoda učenja u ovom predmetu. Uvažen je i prijedlog Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da se stavi naglasak na obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava, kao i Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Pravobraniteljici je uvažena i opaska da se, govoreći o ravnopravnosti spolova, u hrvatskom jeziku koristi pojam “ravnopravnost”, a ne “jednakost”.

Podužim komentarom, u javno savjetovanje javili su se iz udruge Glas roditelja za djecu (GROZD) koja okuplja konzervativne aktiviste. Referiraju se na radni naziv predmeta, Kritičko mišljenje, pa se ozbiljno pitaju nije li Ministarstvo time htjelo poručiti da na Vjeronauku nema kritičkog mišljenja. Upozoravaju na “dovoljnu rastezljivost i širinu različitih interpretacija” ovoga predmeta pa upozoravaju na mogućnost promoviranja “rodne ideologije i LGBT pokreta”. Nazivaju i diskriminacijom Fuchsovu raniju najavu da ovaj predmet neće moći predavati vjeroučitelji.

‘Nametanje svjetonazorskog okvira’

“Nepoželjnost vjeroučitelja kao predavača ovog premeta očiti je pokazatelj da se od predavača očekuje da djeci nameću svjetonazorski okvir koji nije spojiv s kršćanskim vrijednostima”, navode. Tvrde i kako je dosadašnji problem djece koja ne pohađaju vjeronauk pa ostaju sama po školskim hodnicima, “medijski prenapuhan” kao i da novi predmet “predstavlja nepotrebno dodatno opterećenje učenika”. Inače, lako je provjerljiv podatak o tome da hrvatski učenici provode najmanje vremena u školi u usporedbi s učenicima iz ostalih europskih zemalja.

Iz Ministarstva im odgovaraju kako ovaj novi predmet “nije sadržajna, već organizacijska alternativa Vjeronauku”. Uvođenje predmeta koji će se zvati Svijet i ja, nastavljaju, predlažu “radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika”. U odgovoru udruzi GROZD, iz Ministarstva poručuju kako su njihovi komentari novoga predmeta “usmjereni na razumijevanje nastavnog predmeta kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ”.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Source link: www.telegram.hr