Loše opremljenoj ruskoj vojsci spremaju se ozbiljne nevolje

Herson je slobodan, ali Ukrajinu će uskoro stisnuti ciča zima. Upravo počinje potpuno nova faza rata

FOTO: AFP

Nedavno povlačenje iz Hersona ruska javnost doživjela je kao ozbiljan poraz svoje vojske, vjerojatno najteži od početka rata 24. veljače. Rusko političko vodstvo posljednjih je dana izloženo sve oštrijim kritikama zbog niza neuspjeha na bojištu od početka jeseni. Sasvim logično, napadnuti političari pojačavaju pritisak na vojni vrh, tražeći da vojska što prije ostvari rezultat koji će barem privremeno umiriti sve gnjevnije kritičare predsjednika Vladimira Putina.

Takav razvoj događaja objašnjava očajničke ruske napade na grad Bahmut u Donjeckoj oblasti, gdje plaćenici iz skupine Wagner trpe teške gubitke u borbama s odlučnim ukrajinskim braniteljima. No, analize kojima raspolaže Bijela kuća sugeriraju da ruska vojska ove zime neće uspjeti osvojiti nove teritorije u Ukrajini, javlja The New York Times.

Probleme će nakon rasputice izazivati snijeg

Washington je uvjeren da će Rusija nastaviti napadati ukrajinske trupe, baze, infrastrukturu i električnu mrežu. Ipak, malo je vjerojatno da će takvi napadi potisnuti ukrajinske vojnike s teritorija koje brane. Štoviše, očekuje se da će nadolazeća zima usporiti vojno napredovanje obiju zaraćenih strana.

Zimski uvjeti koji onemogućavaju ratovanje na istoku Europe mogu potrajati i do šest mjeseci. Kiša i meko tlo, poznata ukrajinska rasputica, već stoljećima otežavaju kretanje vojski tijekom jeseni i proljeća. Kad temperature počnu padati, tlo će se smrznuti i omogućiti lakše manevriranje masivnim tenkovima i kamionima. No, zima donosi mogućnost obilnog snijega i ekstremno hladnog vremena, što bi moglo otežati bilo kakve ofenzivne pokrete, posebno kada je riječ o loše opremljenoj ruskoj vojsci.

Operacije ukrajinskih specijalnih snaga

Prekid ili usporavanje borbi, uvjetovani vremenskim neprilikama, značit će ulazak u novu fazu rata. Rusija će vjerojatno intenzivirati napade na infrastrukturu, prvenstveno elektroenergetsku, kako bi što više otežala život civilima i eventualno prisilila Kijev da se vrati pregovorima. Ukrajinski odgovor na takvu rusku taktiku mogla bi biti pojačana kampanja specijalnih snaga osmišljena da pokaže kako Kijev može uzvratiti udarac čak i na ruskom tlu.

“Ukrajinci djeluju kao da su spremni nastaviti s diverzantskim napadima na ruske linije”, rekao je Seth Jones, viši potpredsjednik u Centru za strateške i međunarodne studije, prenosi NYT. “Riječ je o ciljanim atentatima i sabotažama na dijelovima Ukrajine koje kontroliraju Rusi”, dodao je stručnjak.

Ukrajina treba tenkove i avione

Vjerojatni napadi ukrajinskih diverzanata u ruskoj pozadini nisu jedina loša vijest za Putina i njegove zapovjednike. Visoki američki dužnosnici poručili su nedavno kako je ključno iskoristiti zimsko usporavanje ratnih operacija za dodatnu opskrbu Ukrajine obrambenim i ofenzivnim oružjem. U skladu s tom najavom, Pentagon je prije nekoliko dana obećao Ukrajini još oružja u vrijednosti 400 milijuna dolara. U novom paketu pomoći posebno se ističu mobilna protuzračna obrambena vozila kratkog dometa koja ispaljuju rakete Stinger.

Kako je već postalo uobičajeno, iz Kijeva zahvaljuju na obećanoj pošiljci, ali naglašavaju da im treba više sustava protuzračne obrane koji će držati ruske pilote izvan ukrajinskog zračnog prostora. Ukrajinci su ponovili i molbu da im Zapad pošalje više tenkova, pa čak i borbenih aviona neophodnih za oslobađanje ostatka okupiranih područja.

Washington je to pokušao iskoristiti za novi pokušaj diskretnog usmjeravanja Kijeva prema obnovi pregovor s Rusijom, poručivši da su nadolazeće hladnoće prilika da se suprotstavljene strane vrate za stol. General Mark Milley, načelnik američkog Združenog stožera i glavni vojni savjetnik predsjednika Joea Bidena, rekao je ovaj tjedan da je Rusija dosad izgubila više od 100 tisuća vojnika, dodavši da je Ukrajina vjerojatno pretrpjela sličan broj žrtava. General je usput sugerirao kako bi trebalo razmisliti o prekidu pokolja i pokušaju postizanja dogovora, ali drugi američki dužnosnici priznaju da su dvije zemlje još uvijek daleko od pregovora.

Rusija očajnički treba primirje

Nije nimalo neobično što Ukrajina oklijeva vratiti se pregovorima u trenutku kada njezine snage imaju inicijativu na bojištu. Nevoljkosti Kijeva da u ovoj fazi rata pokuša uspostaviti dijalog s Rusijom za pravo daje analiza stručnjaka iz britanskog instituta poznatog pod akronimom RUSI (nema nikakve veze s Rusijom). Prema zaključcima dvojice autora studije, Kremlj bi svakako volio da se primirje uspostavi što prije kako bi popunio vojsku i ojačao ruske položaje na terenu. Zbog toga Moskva potiče međunarodne partnere Ukrajine da izvrše pritisak na vladu u Kijevu kako bi se nastavili razgovori o primirju.

Članak se nastavlja ispod oglasa

“Prekid vatre je taktički koristan za Rusiju koja želi stabilizirati kontrolu nad okupiranim teritorijima, ali ne nudi nade da će Kremlj odustati od podjarmljivanja Ukrajine ili prekinuti ‘energetsku diplomaciju’ koju koristi protiv zapadne Europe”, pišu autori analize, Jack Watling i Nick Reynolds. S obzirom na probleme s opremom i priljev novomobiliziranih vojnika koje će trebati obučiti, Rusija se najvjerojatnije nada iskoristiti zimski prekid borbi za temeljitu reorganizaciju svojih snaga, smatraju zapadni stručnjaci.

Rusima nedostaje preciznog oružja

Velike probleme Ukrajini bi mogao stvoriti novi val napada na infrastrukturu, posebno ako Putin naredi napade na ukrajinsku vodoopskrbnu mrežu. No, američki dužnosnici ističu kako Rusija nije u stanju neograničeno dugo uništavati neprijateljsku infrastrukturu, budući da se ruske zalihe dalekometnih precizno navođenih projektila ubrzano smanjuju.

Moskva je koristila jurišne bespilotne letjelice iranske proizvodnje kako bi nadoknadila nedostatak modernih raketa, ali nije poznato koliko iranskih dronova Moskva još može nabaviti. Američki obavještajci nemaju ni preciznu procjenu o stanju ruskih zaliha precizno navođenog streljiva, uključujući krstareće rakete i bespilotne letjelice. No, poznato je kako se ruska industrija teškom mukom mučila s proizvodnjom oružja, koje drastično otežava manjka dijelova uzrokovan zapadnim sankcijama.

Problemi za obje zaraćene strane

Britanski analitičari u svojem su istraživanju izdvojili još neke probleme koje će zima donijeti zaraćenim snagama. “Ukrajini će zimski uvjeti otežati logistiku potrebnu za provođenje operacija vraćanja teritorija, dok će manjak vegetacije rizičnijim učiniti napredovanje lakih oklopnih snaga”, napisali su. “Za Rusiju, s demoraliziranim snagama i loše pripremljenim položajima, zima će vjerojatno značiti daljnji pad morala i značajan broj ozljeda izazvanih hladnoćom”, dodaju dvojica Britanaca.

Njihovu analizu nadopunjuje Colin Kahl, tajnik za politiku Ministarstva obrane SAD-a, koji je rekao kako “trebamo očekivati ​​da zaraćene strane razmjenjuju topničku vatru.” Dodao je: “Čini se da Rusi namjeravaju nastaviti lansirati krstareće rakete i iranske bespilotne letjelice na ukrajinsku civilnu infrastrukturu”, te zaključio kako “će se rat nastaviti čak i ako se njegov intenzitet donekle promijeni”, prenosi NYT.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Source link: www.telegram.hr