Baltičke države i istočne članice zagovaraju tvrđi pristup s porukom: neka Rusi ostanu u Rusiji i bore se — protiv Putina

Pitanje koje je posvađalo Europu: treba li primati Ruse koji bježe od Putinove mobilizacije

FOTO: AFP

Krajem kolovoza Pavel Filatjev ušao je u Francusku. Šest mjeseci ranije, 33-ogodišnji ruski padobranac sa svojom je jedinicom poslan na ukrajinski front. O dva mjeseca provedenih na ratištu napisao je opsežno svjedočanstvo i objavio ga na ruskoj društvenoj mreži. S iskustvom iz prve ruke, kritizirao je invaziju na Ukrajinu.

Znao je koje su posljedice te objave, da mu prijeti uhićenje zbog drakonskog ruskog zakona koji čak priječi da se rat u Ukrajini naziva ratom. Nakon nekog vremena pobjegao je iz Rusije i krajem kolovoza stigao u Francusku. Kao osoba kojoj u Rusiji prijeti kazneni progon, zbog kritike rata i bijega iz vojske, u Francuskoj je zatražio azil.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Što kad ih bude deset tisuća?

Filatjev nije jedini, ali je jedan od istaknutijih slučajeva aktivnog ruskog vojnika koji je pred ruskim režimom pobjegao na Zapad. Što, međutim, kad ih bude sto? Ili tisuću? Ili deset tisuća? Otkako je Vladimir Putin proglasio “djelomičnu mobilizaciju”, Europska unija suočena je s teškom dilemom: što s Rusima koji, u strahu da će završiti na ukrajinskom frontu, bježe prema EU?

Od Putinovog dekreta o mobilizaciji prošlog tjedna, velik broj Rusa napustio je zemlju. Mnogi bježe u zemlje izvan EU-a, poput Turske ili Gruzije. Satelitske snimke pokazuju dugačku kolonu vozila na rusko-gruzijskoj granici. Kazahstan, koji je nekada bio blizak saveznik Putinu, sada poručuje da je spreman primiti i zbrinuti Ruse koji bježe pred mobilizacijom.

Bijeg preko sjevernih granica

EU članice koje graniče s Rusijom također bilježe povećani broj prelazaka granice. Dan nakon što je Putin naredio djelomičnu mobilizaciju, u Finsku je ušlo oko šest i pol tisuća ruskih državljana. Proteklog vikenda stiglo ih je 17 tisuća, što je 80 posto više nego u tjednu prije Putinovog dekreta. EU, međutim, još nema jedinstven stav kako se postaviti prema Rusima koji sada, osam mjeseci od početka napada na Ukrajinu, bježe iz Rusije.

Rasprava je u nekim elementima nalik onoj o vizama. Tijekom ljeta u EU se počelo ozbiljno razmišljati da se svim ruskim građanima prestanu izdavati vize za ulazak na područje Unije. No, oko te ideje – koja je po mnogočemu bila kontroverzna i potencijalno kontraproduktivna – nije bilo suglasja. Na kraju je Rusima otežano dobivanje viza, dok su baltičke države i Poljska drastično ograničile mogućnost ulaska.

Linija razdvajanja istok-zapad

Nakon viza, nova rasprava vodi se oko pitanja treba li EU omogućiti potencijalnim ruskim vojnim obveznicima dugotrajan boravak na svom teritoriju? Možda osigurati azil, kao što je bio slučaj s ruskim padobrancem? Ili im uopće ne treba dozvoliti ulazak na područje EU-a? Linija razdvajanja među članicama Unije ista je kao i u slučaju viza, ugrubo rečeno istok-zapad.

Francuska i Njemačka sklonije su mekšem pristupu. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser za nedjeljno izdanje Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ) kaže da “svatko tko se hrabro suprotstavi Putinovom režimu, dovodeći se u veliku opasnost, može podnijeti zahtjev za azil temeljem političkog progona”. Stav SPD-ovke dijele i neki političari iz redova Zelenih. Obje stranke dio su vladajuće koalicije.

Na istoku manje razumijevanja

Ovako podneseni zahtjevi za azilom procjenjuju se od slučaja do slučaja; nema kolektivne zaštite kakvu bi pružila europska direktiva koja je aktivirana početkom ovog rata za prihvat i zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine, dakle ljudi koji bježe od ruskih bombi. No, skupina francuskih senatora smatra bi se tu direktivnu moglo proširiti i na Ruse koji se odbijaju boriti u ruskoj vojsci.

Na Baltiku i istoku Europe, međutim, političari imaju manje razumijevanja za ljude koji sada bježe iz Putinove Rusije. Za razliku od tumačenja u Berlinu, u baltičkim državama smatraju da to što netko odbija vojnu obvezu nije dovoljan razlog da mu se odobri azil u drugoj zemlji.

Članak se nastavlja ispod oglasa

‘Neka se bore protiv Putina’

Sličan stav dijeli i Češka. Ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis, pak, ovako sažima stav svoje vlade: “Rusi trebaju ostati i boriti se. Protiv Putina”.

Europska unija zasad na ovom pitanju ne uspijeva postići suglasnost, pa će se – dok se ili ako se ne dogovori zajednički pristup – svaki slučaj ruskih državljana koji prijeđu EU granice, rješavati individualno, ovisno o politici pojedine države članice na čiji su teritorij stigli.

To što bi Putin vrlo skoro mogao muškarcima u dobi za mobilizaciju zabraniti izlazak iz Rusije, ovaj problem neće riješiti. Samo će ga s legalnih graničnih prijelaza prebaciti u ilegalnu zonu.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Source link: www.telegram.hr