Pratimo 126. dan ruske invazije na Ukrajinu, s novim informacijama iz minute u minutu

Uživo. Putin: 'Rusija će odgovoriti ako NATO uspostavi baze u Finskoj i Švedskoj', stigle slike najveće razmjene zarobljenika

FOTO: Glavna uprava Ministarstva obrane Ukrajine

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

  • Danas NATO samit u Madridu
  • Zelenski: ‘Putin je terorist’
  • Objavljena snimka napada na Kremenčuk
  • Johnson: ‘Putin ne bi napao Ukrajinu da je žena’
  • Četvero poginulih u napadu na stambenu zgradu u Mikolajivu
  • NATO očekuje da će se Švedska i Finska brzo pridružiti savezu
  • Kherson priprema referendum o pridruživanju Rusiji
  • Putin: ‘Rusija će odgovoriti ako NATO uspostavi baze u Finskoj i Švedskoj’

Razvoj događaja pratite uživo na Telegramu:

Članak se nastavlja ispod oglasa

Putin: ‘Rusija će odgovoriti ako NATO uspostavi baze u Finskoj i Švedskoj’

23:10 Putin je najavio da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO uspostavi infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se pridruže vojnom savezu. Ruske novinske agencije citiraju Putina koji kaže da ne može isključiti potencijalnu “napetost u odnosima” Moskve s Helsinkijem i Stockholmom zbog njihova ulaska u NATO.

Objavljene fotografije dosad najveće razmjene zarobljenika

22:00 Objavljene su fotografije najnovije i dosad najveće razmjene zarobljenika od ruske invazije. U razmjeni su sudjelovala 144 ukrajinska vojnika, uključujući borce koji su bili u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, objavilo je ranije danas ukrajinsko ministarstvo obrane. Nije precizirano kada i gdje je došlo do razmjene niti koliko je ruskih zarobljenika pušteno.

Rusija kaže da će odgovoriti na povećanje broja NATO vojnika u Europi

20:45 Rusija je u srijedu zaprijetila odgovoriti svojim mjerama na najavljena povećanja broja američkih vojnika u Europi. “Ono što se sada događa (nagomilavanje snaga NATO-a u istočnoj Europi) uvijek će potaknuti mjere kompenzacije s naše strane”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, prenijela je novinska agencija TASS.

“Nećemo zatvarati oči pred ovim potezom. Imamo sposobnosti i resurse za to. Sigurnost će biti 100 posto zajamčena”, rekao je Rjabkov. Moskva je prošle godine ponudila Washingtonu razgovore o međusobnim sigurnosnim jamstvima kako bi se izbjegao scenarij eskalacije, rekao je Rjabkov, po agenciji Interfax.

Lavrov rekao šefu UN-a da je Rusija spremna pomoći spriječiti krizu s hranom

19:30 Rusija je kazala u srijedu da je spremna surađivati s Ujedinjenim narodima kako ne bi došlo do globalne prehrambene krize, te je voljna ispuniti svoje obveze u izvozu hrane i gnojiva. Obećanja ruske suradnje dao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u razgovoru s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom, kazalo je Lavrovljevo ministarstvo u izjavi.

Članak se nastavlja ispod oglasa

U izjavi, međutim, nisu najavljeni nikakvi konkretni potezi, te su ponovljene ruske optužbe da su Ukrajinski postupci i zapadne sankcije krivi za krizu. “Naglašeno je da je izvoz ukrajinskih žitarica otežan zbog miniranja Crnog mora od strane Kijeva”, stoji u izvješću.

“Osim toga, spremnost Rusije da nastavi ispunjavati svoje obveze izvoza hrane i gnojiva potvrđeno je, usprkos činjenici da je njihova provedba uvelike zakomplicirana zbog ileganih jednostranih sankcija zapadnih zemalja te poremećaji u globalnoj proizvodnji i lancima opskrbe zbog pandemije koronavirusa.”

EU blizu kompromisnom rješenju spora s Rusijom oko Kalinjingrada

18:15 Prijevoz robe kroz Litvu do ruske Kalinjingradske oblasti mogao bi se normalno nastaviti unutar nekoliko dana, reklo je dvoje izvora upoznatih s temom, dok europski dužnosnici rade na kompromisu s baltičkom državom kako bi smirili napetosti s Moskvom.

Kalinjingradska oblast, koja graniči s državama Europske unije i ovisi o cestovnom i željezničkom prijevozu većine roba kroz Litvu, odsječena je od matične Rusije od 17. lipnja zbog sankcija koje je uveo Bruxelles.

Europski dužnosnici trenutno pregovaraju o tome da se taj teritorij izuzme iz sankcija i postoji mogućnost da se sporazum postigne već početkom srpnja ako Litva, članica Europske unije, pristane, rekle su osobe koje su htjele ostati anonimne jer je riječ o zatvorenim raspravama.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Ukrajina: Rusija oslobodila 144 naša vojnika u sklopu razmjene zarobljenika

17:39 Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da je Rusija oslobodila 144 ukrajinska vojnika, u sklopu razmjene ratnih zarobljenika. Među njima je 95 ukrajinskih branitelja koji su bili u mariupoljskoj čeličani Azovstal.

Ova razmjena zarobljenika najveća je otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, objavilo je ukrajinsko ministarstvo na kanalu Telegram. Nije otkriveno koliko je ruskih vojnika oslobođeno zauzvrat, prenosi Guardian.

Moskva opet prijeti, sad Norveškoj

17:15 Rusija je u srijedu rekla da restrikcije, koje joj je nametnula Norveška, onemogućavaju prijevoz robe do ruskih naselja na arktičkom otočju Svalbard i zaprijetila je nespecificiranim “mjerama odmazde” u slučaju da Oslo ne razriješi taj slučaj. Svalbard, otočje između norveške sjeverne obale i Sjevernog pola, pripada Norveškoj, no Rusija ima pravo na iskorištavanje prirodnih resursa temeljem sporazuma potpisanog 1920., a neki su dijelovi otočja naseljeni pretežito ruskim stanovništvom.

Britanac osuđen na smrt od suda koji podržava Rusiju podnio žalbu

16:56 Jedan od dvojice Britanaca koje su separatisti u istočnoj Ukrajini osudili na smrt, uložio je službenu žalbu, javlja ruska novinska agencija TASS. Aiden Aslin (28) i Shaun Pinner (48) zarobljeni su u Mariupolju u travnju tijekom intenzivne borbe za kontrolu nad lučkim gradom, prije nego što su se pojavili na sudu u separatističkoj Narodnoj Republici Donjeck (DPR). Tamo su, prema ruskoj novinskoj agenciji Interfax, proglašeni krivima za “najamničko djelovanje i počinjenje radnji usmjerenih na preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka DPR-a”.

Danas je glasnogovornik suda DPR-a potvrdio da su primili žalbu kojom se osporava kazna za Pinnera. Odvjetnica Pinnera, Julija Cerkovnikova, rekla je za TASS: “Žalba se razmatra u roku od dva mjeseca od podnošenja, dok se zahtjev za pomilovanje može podnijeti nakon što presuda stupi na snagu.”

Članak se nastavlja ispod oglasa

Indonezijski čelnik poziva Putina da pristane na prekid vatre

16:49 Predsjednik Indonezije je u posjeti Ukrajini i Rusiji, kako bi pokušao ponovno pokrenuti mirovne pregovore. Predsjednik Joko Widodo,također poznat kao Jokowi, traži načine da omogući ponovni izvoz žitarica, budući da je Ukrajina prije rata bila jedan od najvećih dobavljača pšenice u Indoneziji.

Indonezija trenutno predsjedava G20, a Widodo je jedan od šest svjetskih čelnika koje su Ujedinjeni narodi imenovali za “prvake” Globalne skupine za odgovor na krize, osnovane kako bi se suočili s prijetnjom gladi i neimaštine koju predstavlja rat. Indonezija je osudila rusku invaziju na Ukrajinu, ali je pokušala održati odnose s Moskvom. Widodo će se sastati s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim prije nego otputuje u Rusiju na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Indonezijski čelnik rekao je da će pozvati Putina da pristane na prekid vatre.

Kuleba pohvalio NATO

16:41 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pohvalio je NATO zbog njegovog “jasnog stava” prema Rusiji i poziva Finsku i Švedsku da se pridruže vojnom savezu. Kuleba je tvitao da su čelnici NATO-a donijeli “teške, ali bitne odluke” na današnjem samitu u Madridu, dodajući: “Jednako jaka i aktivna pozicija prema Ukrajini pomoći će zaštiti euroatlantske sigurnosti i stabilnosti”.

UN-ovo izvješće dokumentira 10.000 civilnih žrtava u Ukrajini

16:30 Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava objavio je u srijedu alarmantno izvješće o stanju ljudskih prava u Ukrajini tijekom ruske invazije. UN je dokumentirao 10.000 civilnih žrtava od početka sukoba 24. veljače, “među njima je ubijena 4.731 osoba”, rekla je Matilda Bogner, voditeljica Misije za praćenje ljudskih prava u Ukrajini, novinarima u Kijevu dok je predstavljala nalaze izvješća.

Upozorila je da je broj žrtava “znatno veći” jer izvješće samo naglašava brojke koje je misija uspjela neovisno provjeriti. “Oružani napad Ruske Federacije na Ukrajinu imao je razoran utjecaj na ljudska prava u cijeloj zemlji. Dokumentirali smo kršenja međunarodnog prava ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ratne zločine. Ova kršenja ističu težak danak koji sukob nosi iz dana u dan”, rekao je Bogner.

Izvješće se temelji na informacijama prikupljenim tijekom 11 terenskih posjeta, tri posjeta mjestima zatočenja i 517 razgovora sa žrtvama i svjedocima između 24. veljače i 15. svibnja 2022. Dokazi također crpe iz sudskih dokumenata, službenih zapisa i otvorenih izvora.

Rusija pooštrava zakone o ‘stranim agentima’

16:13 Ruski zastupnici donijeli su zakon koji proširuje definiciju “stranih agenata”, etiketu koja se koristi za obračun s kritičarima Kremlja. Državna duma, odnosno donji dom parlamenta, u priopćenju je navela da će mjere omogućiti “obranu interesa i osiguranje sigurnosti Ruske Federacije”.

Prema novom zakonu, svatko tko je “pod stranim utjecajem” ili prima potporu iz inozemstva, ne samo strani novac, sada se može proglasiti “stranim agentom” u Rusiji. Takvim pojedincima bit će zabranjeno predavati u javnim školama i organizirati javna događanja, između ostalih aktivnosti.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Sirija službeno priznala samoproglašene otcijepljene države Lugansk i Donjeck

15:38 Sirija je priopćila da je službeno priznala neovisnost i suverenitet dviju otcijepljenih regija Luganska i Donjecka u istočnoj Ukrajini. Reuters izvještava da je sirijsko predsjedništvo u veljači potvrdilo namjeru izgradnje odnosa s dvije otcijepljene republike, a danas je taj potez potvrdila državna novinska agencija SANA, pozivajući se na izvor iz ministarstva vanjskih poslova.

Samoproglašena Narodna Republika Donjeck i Narodna Republika Lugansk formirane su u travnju 2014. Do sada je jedina država članica UN-a koja je priznala njihov legitimitet bila Rusija. Južna Osetija, sama otcijepljena regija koju je većina međunarodnih država priznala kao dio Gruzije, također im je ranije nudila priznanje.

Zaharova: ‘Ne isključujemo zapljenu zapadne imovine u Rusiji’

15:31 Konferencija za novinare Jensa Stoltenberga NATO-a u Madridu je završena, no dok je govorio Stoltenberg, govorila je i Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova. Rekla je da Rusija ne isključuje zapljenu zapadne imovine unutar svojih granica. Prema pisanju Reutersa, Zaharova je istaknula da je Rusija bila spremna “postupiti u skladu s tim” ako Zapad odluči upotrijebiti zamrznutu državnu imovinu Rusije, među kojima su oko 300 milijardi dolara deviznih rezervi središnje banke.

Zaharova, koju je britanski ministar obrane Ben Wallace ranije danas opisao kao “komediju”, rekla je da će korištenje tih ruskih sredstava “protumačiti kao nezakonit i prkosno neprijateljski napad, dajući nam pravo da poduzmemo uzvratne radnje kako bismo zaštitili naše interesi”. “Ne treba zaboraviti na inozemnu imovinu zapadnih zemalja, poduzeća i građana koji se nalaze na području naše zemlje”, rekla je. “Ako se zapad nije pridržavao načela demokracije, otvorene ekonomije, privatnog vlasništva i neovisnosti pravosuđa, tada ćemo ‘mi to prepoznati i djelovati u skladu s tim’”, dodala je Zakharova.

Turska će ponoviti zahtjeve za izručenje nakon potpisivanja memoranduma

15:15 Turska će ponoviti svoje zahtjeve za izručenje 33 osumnjičenika za terorizam u Švedskoj i Finskoj nakon što je u utorak u Madridu potpisala trilateralni memorandum s dvije zemlje, rekao je turski ministar pravosuđa Bekir Bozdağ. “Tražit ćemo od njih da ispune zahtjeve naših prijava nakon ovog memoranduma o razumijevanju. Već smo podnijeli zahtjev za izručenje. Dosjei šest terorista PKK i šest FETO terorista u Finskoj, te deset terorista FETO i 11 PKK u Švedskoj”, rekao je Bozdag odgovarajući na novinarska pitanja u Ankari u srijedu.

“Naše ministarstvo pisat će o njihovom izručenju i ponovno ih podsjetiti. Još jednom ih molimo da ispune svoja obećanja”, rekao je. Bozdağ je dodao kako Turska vjeruje da je važno uspostaviti nadzorni odbor sa sigurnosnim, pravosudnim i obavještajnim jedinicama za praćenje provedbe memoranduma.

Ministri vanjskih poslova Turske, Finske i Švedske potpisali su u utorak u Madridu memorandum koji se bavi zahtjevima Turske, uključujući oko izvoza oružja i borbe protiv terorizma, da Turska odustane od prigovora da dvije dugotrajno neutralne nordijske zemlje nastoje pristupiti NATO-u .

NATO pristaje povećati zajednička sredstva

15:03 Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg komentirao pozivu Finske i Švedske u savez na konferenciji za novinare NATO-a u Madridu. “Danas su čelnici NATO-a donijeli povijesnu odluku da ih pozovu da postanu članovi NATO-a. Sporazum koji su sinoć sklopile Turska, Finska i Švedska otvorio je put ovoj odluci. Želio bih zahvaliti Turskoj, Finskoj i Švedskoj što su prihvatile moj poziv i uključili se u pregovore kako bismo pronašli jedinstveni put naprijed”, rekao je.

“Ovo je bio težak posao tijekom mnogo tjedana, s više kontakata na različitim razinama. Visoki dužnosnici imaju oko dva kruga razgovora u Bruxellesu, pod mojim pokroviteljstvom, i sinoć smo uspjeli postići konačne dogovore. Ovo je dobar sporazum za Tursku. To je dobar sporazum za Finsku i Švedsku. I to je dobar sporazum za NATO”, dodao je Stoltenberg.

Saveznici u NATO-u pristali su povećati zajedničko financiranje, rekao je Stoltenberg. Dodao je da se savez odlučio na “temeljitu promjenu u našoj obrani i odvraćanju” dok je izlagao novi strateški koncept NATO-a. Ponovio je kako će NATO ojačati frontalnu obranu, pojačati borbene skupine u istočnom dijelu saveza i povećati broj vojnika u stanju pripravnosti na 300.000.

Ostali planovi uključivat će povećanje sposobnosti protuzračne obrane i jačanje zapovijedanja i kontrole. “Ovo je prvi put od Hladnog rata da smo napravili ovakve planove”, rekao je. Što se tiče pomoći Ukrajini, rekao je da će biti osigurana “nadogradnja” podrške koja će uključivati sigurnosne komunikacije, gorivo, medicinske potrepštine i pancire.

Ruske trupe rasipaju protupješačke mine u Lisičansku

14:42 Ruski vojnici u luganskom gradu Lisičansku postavljaju protupješačke mine, izjavio je čelnik vojne uprave regije Serhij Haidai. “Mine, nazvane latice, izuzetno su opasne jer leže bilo gdje i svako dijete ili civil koji je otišao po humanitarnu pomoć može na njih zgaziti i umrijeti ili izgubiti ud”, rekao je za CNN u telefonskom intervjuu Haidai. Bombardiranje grada sada se “stalno” događa noću i danju, dodao je.

Na humanitarnom planu, njegov tim nastoji isporučiti “što više” pomoći, dodajući da je jedan komplet humanitarne pomoći po osobi predviđen da traje dva tjedna, ali u stvarnosti zalihe traju samo tjedan dana. U gradu je trenutno preostalo oko 15.000 ljudi, a većina njih su oni “koji su odbili otići, unatoč tome što smo ih stalno pozivali da odu”, rekao je regionalni vojni čelnik. Haidai je rekao da je teško dati izvješće o šteti u gradu zbog granatiranja na više frontova od strane ruskih vojnika. Ponovio je da je Lisičansk posljednja ispostava regije Lugansk, pa dodao da je “u vojnom smislu gubitak jednog grada kao gubitak bitke, to nije izgubljen rat”.

No, ostao je optimističan u pogledu mogućnosti da ukrajinske snage nanesu što više gubitaka ruskim postrojbama. “Moguće je da će tijekom napada na Lisičansk Rusi izgubiti toliko opreme i vojnika da više neće moći u potpunosti provoditi ofenzivne operacije, tijekom kojih ćemo dobiti više zapadnog oružja koje će poraziti našeg neprijatelja. I nećemo samo prestati, krenut ćemo s deokupacijom”, rekao je za CNN.

Nakon Litve, ruski hakeri krenuli na Norvešku

14:25 Niz privatnih i javnih institucija u Norveškoj podvrgnuto je kibernetičkom napadu distribuiranog uskraćivanja usluge (DDoS) u posljednja 24 sata, priopćilo je norveško sigurnosno tijelo NSM. “Čini se da iza napada stoji kriminalna proruska skupina”, stoji u priopćenju NSM-a.

Napadi su bili usmjereni na institucije koje nude važne usluge, navodi agencija, a ne navodi imena nikoga od pogođenih. Internetska stranica norveške inspekcije rada bila je nedostupna, a norveški mediji izvijestili su da je ona bila među žrtvama napada.

Njemačka namjerava ‘brzo’ ratificirati planove za ulazak Finske i Švedske u NATO

14:06 Njemačka čini sve što može kako bi “brzo” ratificirala planove za ulazak Finske i Švedske u NATO, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Christofer Burger. “Ne postoji konkretan vremenski okvir, ali bit će brz”, dodao je Burger na konferenciji za novinare u Berlinu u srijedu.

Čelnici NATO-a odlučit će na summitu u Madridu hoće li pozvati Finsku i Švedsku da se pridruže sigurnosnom savezu, nakon što je Turska u utorak pristala podržati njihovu kandidaturu za članstvo. Nakon toga morat će se provesti proces ratifikacije u svim glavnim gradovima NATO-a, rekao je šef NATO-a Jens Stoltenberg.

Ruski ministar financija iznio je novi plan za ublažavanje efekta sankcija

13:50 Rusija bi mogla početi kupovati valute “prijateljskih zemalja” i koristiti tu imovinu da utječe na tečaj dolara i eura, kao sredstvo za suzbijanje oštrog rasta rublje, rekao je ministar financija Anton Siluanov. “Kroz valute prijateljskih zemalja, kroz unakrsne tečajeve s dolarom i eurom bit će moguće regulirati trošak eura i dolara u odnosu na rublju”, rekao je na konferenciji koju je organizirala grupa ruskih poslovnih lobista. “O tome ćemo razgovarati s ekonomskim blokom u Vladi. Središnja banka je pristala”, dodao je.

SAD nisu izvijestile Rusiju o planovima za jačanje sigurnosnog stava u Europi

13:41 Sjedinjene Države nisu otkrile Rusiji svoje planove za jačanje položaja snaga u Europi, tvrde američki dužnosnici. “Nije bilo komunikacije s Moskvom o tim promjenama niti postoji zahtjev da se to učini”, rekao je John Kirby, koordinator za strateške komunikacije u Vijeću za nacionalnu sigurnost, nakon što je Biden najavio niz mjera namijenjenih jačanju američkih i NATO snaga u regija.

Drugi dužnosnik rekao je novinarima da najave ne krše nikakve sporazume između Rusije i NATO-a, koji propisuju parametre za pozicioniranje trupa u Europi. “Odluka o trajnom postavljanju isturenog zapovjednog mjesta sjedišta Petog korpusa nije u skladu s tom obvezom i našim razumijevanjem osnivačkog akta NATO-a Rusija”, rekla je Celeste Wallander, pomoćnica američkog ministra obrane za međunarodne poslove.

Ranije danas američki predsjednik Biden rekao je da će SAD uspostaviti stalni stožer Petog armijskog korpusa u Poljskoj, održavati dodatnu rotirajuću brigadu od 3000 vojnika u Rumunjskoj, poboljšati rotacijske rasporede u baltičkim državama, poslati još dvije borbene eskadrile F-35 u Ujedinjenom Kraljevstvu, te postaviti dodatne protuzračne obrane i drugu opremu u Njemačkoj i Italiji.

Broj mrtvih u napadu na Mikolajiv porastao je na četiri

13:33 Broj mrtvih u napadu na stambeni blok u Mikolajivu popeo se na četiri, rekao je gradonačelnik Oleksandr Senkevič. Pet osoba je ozlijeđeno, rekao je, dodajući da su hitne službe na licu mjesta. Rano u srijedu osam projektila pogodilo je stambeni blok, a riječ je vjerojatno projektilima KH-55. Ukupno je od početka rata u Mikolaivu umrlo 114 ljudi, dodao je gradonačelnik. Grad se nalazi u blizini Crnog mora na jugu Ukrajine.

Britanija uvodi sankcije za drugog najbogatijeg čovjeka Rusije

13:29 Oligarh Vladimir Potanin, drugi najbogatiji čovjek Rusije i član Putinovog najužeg kruga, među posljednjim je osobama koje je Ujedinjeno Kraljevstvo sankcioniralo zbog invazije njegove zemlje na Ukrajinu. Od početka rata, Potanin je nastavio graditi svoje bogatstvo kupovinom Rosbanke i dionica Tinkoff banke, priopćila je britanska vlada. Procjenjuje se da vrijedi 13 milijardi funti. Sada mu je zabranjeno putovanje, a njegova imovina u Velikoj Britaniji je zamrznuta.

Sankcionirana je i sestrična Vladimira Putina Anna Tsivileva, koja je predsjednica rudarske tvrtke. Velika Britanija je rekla da će današnje nove sankcije “oslabiti ruski ratni stroj”. “Ništa i nitko ne može biti izuzet”, rekao je glasnogovornik.

Svjetska banka posuđuje Tunisu 130 milijuna dolara za financiranje uvoza pšenice

13:23 Svjetska banka odobrila je zajam Tunisu u iznosu od 130 milijuna dolara za financiranje vitalnog uvoza meke pšenice i pružanje hitne potpore za pokrivanje uvoza ječma za proizvodnju mliječnih proizvoda. Zajam dolazi dok sjevernoafrička zemlja pati od teške financijske krize zbog koje su brodovi s pšenicom ponekad tjednima ostajali usidreni u lukama zbog nemogućnosti plaćanja. Središnja banka je u priopćenju rekla da je cilj zajma smanjiti utjecaj ukrajinskog rata na Tunis.

Zelenski: ‘Rusija želi ‘porobiti’ Litvu’

13:17 Ukrajinski predsjednik Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla napasti članice NATO-a, rekavši da Putin želi “porobiti” Litvu.”Tko je sljedeći nakon Ukrajine?”, pitao se, pa rekao da bi se situacija mogla pogoršati iduće godine, s napadom Rusije na druge zemlje. Ako se to dogodi, bio bi to zajednički neuspjeh NATO-a i Ukrajine.

“Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uvjete u Europi, za to kakav će biti budući svjetski poredak”, rekao je, pa dodao da Ukrajini treba 5 milijardi dolara mjesečno za svoju obranu.

Papa osuđuje ‘barbarsko’ bombardiranje trgovačkog centra

13:00 Papa Franjo osudio je napad na prepun trgovački centar u gradu Kremenčuku kao posljednji u nizu “barbarskih napada” na Ukrajinu. Najmanje 18 ljudi je poginulo, a oko 60 ozlijeđeno u raketnom napadu na trgovački centar u ponedjeljak. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da centar nije u upotrebi i da je pogodio legitimni vojni cilj u gradu.

Saveznici su zamrznuli 330 milijardi dolara ruske imovine od invazije na Ukrajinu

12:40 Radna skupina za ruske elite, opunomoćenike i oligarhe (REPO) u zajedničkom je priopćenju navela da su blokirali 30 milijardi dolara imovine ruskih oligarha i dužnosnika i imobilizirali 300 milijardi dolara u vlasništvu ruske središnje banke. Također su zadržali najmanje pet luksuznih jahti i zamrznuli raskošne nekretnine u vlasništvu američkih milijardera.

“Zajedno ćemo osigurati da naše sankcije nastave nametati troškove Rusiji zbog njezine neizazvane i kontinuirane agresije u Ukrajini”, navodi se u priopćenju skupine koju je objavilo američko Ministarstvo financija.

Rusija kaže da Norveška zabranjuje isporuku hrane ruskim radnicima na otoku

12:19 Rusija kaže da Norveška zabranjuje isporuku hrane na Spitsbergen, najveći otok u norveškom arhipelagu Svalbard na Arktičkom oceanu, gdje Rusija sudjeluje u regionalnim komercijalnim aktivnostima. Konstantin Kosačov, koji predsjeda Odborom za vanjske poslove u gornjem domu parlamenta, rekao je na Telegramu kanalu da je hrana namijenjena Rusima koji rade u rudarskom selu. Rekao je da su norveške vlasti svoje odbijanje opravdale navodeći sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu.

Dužnosnik: ‘Moskva na pristupanje Švedske i Finske NATO-u gleda negativno’

12:12 Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov kaže da Rusija negativno gleda na planove Švedske i Finske za ulazak u NATO, prenosi Interfax. Ruska državna novinska agencija RIA također je citirala Rjabkova koji je rekao da širenje NATO-a “destabilizira” i da ne doprinosi sigurnosti članica saveza.

Peskov je komentirao izjavu Johnsona

12:07 “Stari Freud je tijekom svog života sanjao bi o takvom objektu za istraživanje!”, odgovor je glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova na tvrdnju britanskog premijera Borisa Johnsona da Vladimir Putin ne bi napao Ukrajinu da je žena i njegovu izjavu da je rat “savršen primjer toksične muškosti”.

Norveška šalje bacače raketa u Ukrajinu

12:03 Norveška je priopćila da će Ukrajini donirati tri višestruka raketna sustava, nakon sličnih odluka koje su donijele Britanija, Njemačka i Sjedinjene Države. “Moramo nastaviti podržavati Ukrajinu kako bi ona mogla nastaviti svoju borbu za slobodu i neovisnost”, rekao je norveški ministar obrane Bjorn Arild Gram u priopćenju.

“Naše oružje zahtijeva opsežnu nadogradnju, stoga smo se dogovorili s Britancima da dobiju norveško oružje kako bi dio svog oružja mogli poslati u Ukrajinu”, dodao je ministar, pozdravivši “dobru suradnju među saveznicima”.

Turska će tražiti izručenje 33 osumnjičenika iz Finske i Švedske

11:57 Turska je rekla da će tražiti izručenje 33 osumnjičenika za “terorizam” iz Švedske i Finske prema sporazumu koji je otvorio put Ankari da podrži kandidature nordijskih zemalja za članstvo u NATO-u. “Tražit ćemo izručenje terorista iz relevantnih zemalja u okviru novog sporazuma, koji su u utorak potpisali ministri vanjskih poslova Turske, Švedske i Finske”, rekao je ministar pravosuđa Bekir Bozdag, a prenosi televizija NTV.

Velika Britanija je u travnju uvezla 140 milijuna funti ruske nafte

11:50 Velika Britanija je još uvijek uvozila oko 140 milijuna funti ruske rafinirane nafte u travnju, dva mjeseca nakon što je počeo rat u Ukrajini, prema Uredu za nacionalnu statistiku (ONS). Ured je rekao da je to palo s oko 410 milijuna funti uvezenih iz Rusije u veljači, kada je ta zemlja bila najveći dobavljač u Velikoj Britaniji.

Dva mjeseca kasnije, Rusija je bila šesti najveći dobavljač u Velikoj Britaniji jer su zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Belgije preuzele veći udio. Cijene rafiniranog ulja – što uključuje benzin, dizel i lož ulje – porasle su od početka sukoba.

Truss: ‘Prvo moramo poraziti Rusiju, a kasnije pregovarati’

11:43 Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je panelu NATO-a da pregovori s Vladimirom Putinom sada neće rezultirati mirom. “Apsolutno je imperativ da osiguramo poraz Rusije u Ukrajini. To je imperativ zbog europske sigurnosti, slobode i demokracije, i to je jedini način na koji ćemo postići trajni mir u Europi. Ima onih koji govore da bi sada mogla postojati neka mogućnost pregovora dok je Rusija još u Ukrajini, ali mislim da bi to donijelo lažni mir i dovelo do daljnje agresije u budućnosti. Moramo naučiti lekcije iz prošlosti, na primjer neuspjehe protokola iz Minska, kako bismo mogli osigurati trajni mir na tom području. Dakle, moja vrlo snažna poruka je da prvo moramo pobijediti Rusiju, a kasnije pregovarati”, rekla je Truss.

Pomoćnik poljskog predsjednika pozdravlja povećanu američku vojnu prisutnost

11:28 “Najava američkog predsjednika Joea Bidena da će stožer 5. armije biti uspostavljen u Poljskoj pokazuje da Washington namjerava povećati svoju prisutnost u zemlji”, rekao je savjetnik poljskog predsjednika za vanjsku politiku Jakub Kumoch. “To je uspjeh koji proizlazi iz dugih i dosljednih pregovora o ovom pitanju i, u isto vrijeme, vrlo je jasan znak da Amerikanci namjeravaju povećati, a ne smanjiti svoju prisutnost u Poljskoj”, rekao je Kumoch za Reuters.

Ruski sud odgodio odluku hoće li pukovniju Azov označiti kao teroriste

11:25 Ruski Vrhovni sud odgodio je po drugi put raspravu o tome hoće li ukrajinsku pukovniju Azov, koja je tjednima prkosila opsjedanju ruskih snaga u Mariupolju, proglasiti terorističkim entitetom. Sudski dužnosnik rekao je da je ročište, prvo zakazano za 26. svibnja, odgođeno za 2. kolovoza. Nije naveden razlog. Ako Vrhovni sud proglasi pukovniju Azov terorističkom organizacijom, to bi moglo pokrenuti suđenja za neke od pripadnika pukovnije, kao što su tražili članovi ruskog parlamenta.

Rusija kaže da će njezino gospodarstvo doživjeti deflaciju u lipnju

11:14 “Rusija će u lipnju doživjeti deflaciju, a potrošači će težiti štednji, a ne trošenju”, prema ministru gospodarstva Maksimu Rešetnikovu. Govoreći na konferenciji najveće ruske poslovne lobističke skupine, rekao je da je potražnja u ruskom gospodarstvu i dalje niska. Njegove primjedbe ukazuju na to da bi rat u Ukrajini, popraćen sankcijama koje je uveo Zapad, mogao utjecati na financije zemlje.

Broj stradalih u napadu na stambenu zgradu porastao na troje

11:04 Broj stradalih u jutrošnjem napadu na zgradu u Mikolajivu porastao je s dvoje na troje, a ne isključuje će da će broj žrtava i dalje rasti. Osam projektila pogodilo je taj južni grad, uključujući jednu stambenu zgradu, rekao je gradonačelnik Oleksandr Senkevič. Na fotografijama iz Mikolaiva vidljiv je dim koji suklja iz četverokatne zgrade čiji je gornji kat djelomično uništen.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su napadi njihovih snaga pogodili osam skladišta streljiva i skladište goriva u regiji Mikolajiv. Također se navodi da su izvedeni napadi na ukrajinsku vojnu bazu za obuku “stranih plaćenika” u blizini grada Mikolajiva. Napad je uslijedio nekoliko dana nakon što je Ukrajina priopćila da su ruski projektili ubili najmanje 18 ljudi u trgovačkom centru u središnjem gradu Kremenčuku.

Predsjednik Indonezije stigao u Kijev

10:59 Predsjednik Indonezije Joko Widodo jutros je stigao u Kijev, gdje će se sastati s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Indonezijski predsjednik trenutno predsjeda skupinom G20 i jedan od šest svjetskih čelnika koje su Ujedinjeni narodi imenovali za “prvake” Globalne skupine za odgovor na krize, osnovane kako bi se suočili s prijetnjom gladi i neimaštine koju predstavlja rat u Ukrajini.

Reuters napominje da je prije rata Ukrajina bila jedan od najvećih dobavljača pšenice u Indoneziji. Očekuje se da će Jokowi, kako je predsjednik popularno poznat, potom u četvrtak u Moskvi razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, javlja ruska državna novinska agencija TASS.

Rusija objavila novi vojni brifing

10:55 Rusija u svom jutrošnjem vojnom operativnom brifingu tvrdi da je uništila “bazu za obuku stranih plaćenika” u blizini Mikoljeva. U izvještaju se također tvrdi da je Rusija praktički uništila ukrajinski 108. bataljun, uništila četiri zapovjedna mjesta (uključujući dva u Harkivu), oborila zrakoplov MiG-29, dva zrakoplova Su-25, helikopter Mi-8 i devet ukrajinskih bespilotnih letjelica.

U brifingu se tvrdi da je “situacija s hranom kritična” za nekoliko postrojbi ukrajinskih oružanih snaga, sugerirajući da su “zabilježeni brojni slučajevi napuštanja položaja i dezerterstva vojnog osoblja zbog gladi”. Niti jedna tvrdnja nije neovisno provjerena.

SAD šalje dvije eskadrile F-35 u Veliku Britaniju i dva razarača u Španjolsku

10:49 SAD mijenja svoj položaj snaga u Europi na temelju prijetnji koje dolaze iz Rusije, rekao je predsjednik Joe Biden. Potvrdio je da će SAD povećati broj razarača u Španjolskoj sa četiri na šest i rekao da će Washington poslati dvije dodatne eskadrile F-35 u Britaniju i uspostaviti stožer 5. armije u Poljskoj.

Biden najavio novo raspoređivanje američke vojske u Europi

10:38 Američki predsjednik Joe Biden najavio je novo raspoređivanje američke vojske u Europi, rekavši: “U ovom trenutku Putin je narušio mir u Europi… SAD i saveznici će reagirati, dokazujući da je NATO potrebniji nego ikad i važniji nego ikad.”

Johnson: ‘Putin po pogriješio u nadi da će smanjiti NATO’

10:30 Britanski premijer Boris Johnson je rekao da je Vladimir Putin “potpuno pogriješio” u nadi da će smanjiti dominaciju NATO-a. “Prva lekcija od danas je da ako se Vladimir Putin nadao da će dobiti manje NATO-a na svom zapadnom frontu kao rezultat svoje neprovocirane, ilegalne invazije na Ukrajinu, pokazalo se da je potpuno pogriješio – dobiva više NATO-a”, rekao je Johnson.

“Ovo je povijesni summit na mnogo načina, a već imamo dvije nove članice koje dolaze, Finsku i Švedsku, što je ogroman korak naprijed za naš savez. Ono što ćemo sada raditi jest razgovarati o tome što još možemo učiniti kao savez za podršku Ukrajincima, ali što također trebamo učiniti kako bismo bili sigurni da razmišljamo o lekcijama iz posljednjih nekoliko mjeseci i potrebi da NATO revidira svoj položaj na svom istočnom krilu”, dodao je.

Separatisti tvrde da drže 239 naselja u Donecku

10:10 Samoproglašena Narodna Republika Donjeck objavila je na društvenim mrežama svoj dnevni vojni izvještaj. Kažu da pod svojom kontrolom drže 239 naselja, a tvrde da su ukrajinske snage granatirale deset naselja unutar područja koje zauzima. Navodi separatista za sada nisu neovisno potvrđeni. Rusija je jedina članica UN-a koja priznaje Donjecku Narodnu Republiku kao legitimnu vlast.

Rusija će se iz NATO-ovog “strateškog partnera” promijeniti u “glavnu prijetnju”

09:58 Španjolski premijer Pedro Sanchez, koji je domaćin summita NATO-a, rekao je radiju Cadena Ser da će Rusija biti identificirana kao “glavna prijetnja” saveza u njegovom novom strateškom konceptu. Zemlja se do sada smatrala strateškim partnerom.

“Ako se osvrnemo na 2010., strateški koncept NATO-a proteklog desetljeća odobren je u Lisabonu. On je Rusiju nazvao strateškim partnerom. Sada, nasuprot tome, NATO strateški koncept Madrida će Rusiju nazvati glavnom prijetnjom saveznicima”, rekao je Sanchez.

Svjetska banka će Egiptu dati 500 milijuna dolara za jačanje opskrbe hrane

09:49 Svjetska banka pristala je dati Egiptu 500 milijuna dolara razvojnih sredstava za jačanje sigurnosti opskrbe hrane usred posljedica pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini. Egipatsko ministarstvo za međunarodnu suradnju priopćilo je da će sredstva prvenstveno koristiti za otkup pšenice u zemlji. Cilj je pomoći vladi da održi stratešku pričuvu i iskoristi ulaganja u podizanje kapaciteta za skladištenje žitarica u zemlji.

Scholz: ‘NATO će nastaviti opskrbljivati Ukrajinu oružjem koliko god bude potrebno’

09:42 “Saveznici u NATO-u nastavit će opskrbljivati Ukrajinu oružjem u njenom ratu protiv Rusije koliko god bude potrebno”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz u Madridu. “Dobro je da zemlje koje su ovdje okupljene, ali i mnoge druge, daju svoj doprinos kako bi se Ukrajina mogla obraniti – pružanjem financijskih sredstava, humanitarne pomoći, ali i pružanjem oružja koje je Ukrajini hitno potrebno”, rekao je Scholz medijima kada je stigao na drugi dan summita NATO-a. “Poruka je: nastavit ćemo to činiti – i to intenzivno – sve dok bude potrebno omogućiti Ukrajini da se brani”, dodao je.

Bidenovi dužnosnici sumnjaju da Ukrajina može vratiti cijeli svoj teritorij

09:30 Dužnosnici Bijele kuće navodno gube povjerenje da će Ukrajina ikada moći vratiti teritorij koji je izgubila od Rusije tijekom invazije. Savjetnici predsjednika Joea Bidena počeli su interno raspravljati treba li ukrajinski predsjednik prilagoditi svoju definiciju “pobjede” kako bi to uzeo u obzir, navodi CNN.

Američki dužnosnici rekli su novinarima da unatoč ovoj pesimističnijoj ocjeni, SAD neće vršiti pritisak na Ukrajinu da učini bilo kakve formalne teritorijalne ustupke Rusiji kako bi okončao sukob. Postoji nada da će Ukrajina uspjeti povratiti velike količine teritorija u vjerojatnoj protuofenzivi kasnije ove godine.

Pomoćnik u Kongresu rekao je da manja ukrajinska država nije konačni zaključak. “Može li Ukrajina vratiti te teritorije velikim dijelom, ako ne u potpunosti, ovisi o tome koliku podršku im dajemo”, rekao je pomoćnik. Kazao je kako je Ukrajina službeno zatražila najmanje 48 višestrukih raketnih sustava od SAD-a, ali joj je do sada obećano samo osam.

NATO očekuje da će se Švedska i Finska brzo pridružiti savezu

09:05 Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako očekuje brzu ratifikaciju članstva Švedske i Finske u vojnom savezu, nakon što je Turska povukla svoje prigovore. “Na summitu ćemo donijeti odluku da pozovemo Švedsku i Finsku da postanu članice, to je neviđeno brzo. Nakon poziva, potreban nam je proces ratifikacije u 30 parlamenata. To uvijek traje neko vrijeme, ali također očekujem da će to proći prilično brzo jer su saveznici spremni pokušati da se taj proces ratifikacije dogodi što je brže moguće”, rekao je novinarima.

Turska se posebno protivila kandidaturi Švedske, tvrdeći da ta zemlja podupire Kurdistansku radničku stranku, skupinu koju je Turska proglasila terorističkom organizacijom. “Turska, Finska i Švedska potpisale su memorandum koji se bavi zabrinutošću Turske, uključujući izvoz oružja i borbu protiv terorizma”, rekao je Stoltenberg. Dodao je da se NATO suočava sa “najvećim izazovom” od Drugog svjetskog rata zbog rata u Ukrajini, nazivajući to “najozbiljnijom sigurnosnom krizom s kojom smo se suočili”.

Rusija predstavlja “izravnu prijetnju” sigurnosti zemalja NATO-a koje su se okupile na samitu u Madridu, rekao je Stoltenberg. “Jasno ćemo reći” na samitu koji bi trebao revidirati smjernice NATO-a prvi puta od 2010. “da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti”, naglasio je Stoltenberg. Čelnici NATO-a usvojit će na samitu novi Strateški koncept za narednih 10 godina, u kojem će se definirati sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava i dati obrisi političkih i vojnih zadaća koje NATO treba provesti za njihovo rješavanje.

U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a. “Ovo će biti povijesni i transformativan samit”, dodao je. Osvrćući se na Kinu, rekao je kako ta zemlja predstavlja izazov za vrijednosti i interese NATO-a.

Dvoje poginulih u napadu na stambenu zgradu u Mikolajivu

08:01 Dvije osobe su poginule, a tri su ozlijeđene u ruskom napadu na stambenu zgradu u južnom gradu Mikolajivu jutros, rekao je regionalni guverner Vitali Kim. Nije rekao je li napad bio minobacačko granatiranje, bombaški, raketni ili topnički napad.

Kherson priprema referendum o pridruživanju Rusiji

7:50 Dužnosnici u Khersonu započeli su pripreme za referendum o pridruživanju Rusiji, javlja ruska državna novinska agencija TASS. Regiju na jugu Ukrajine zauzele su ruske snage u ožujku i sada njome upravlja uprava koju je nametnula Moskva. Svaki referendum bi se smatrao pokušajem Vladimira Putina da legitimizira svoju ilegalnu invaziju i malo je vjerojatno da će ga Ukrajina ili međunarodna zajednica priznati.

NATO čelnici danas se okupljaju u Madridu

7:18 U Madridu se danas okupljaju čelnici NATO zemalja, a na samitu će se razgovarati i o ulasku Finske i Švedske u taj Savez nakon što je jučer Turska odlučila ukloniti blokadu. Švedski i finski lideri će sudjelovati na današnjem samitu, a dvije zemlje će se pridružiti NATO nakon što parlamenti zemalja članica to ratificiraju, što se smatra tehničkim korakom.

Ankara, Stockholm i Helsinki jučer su postigli trilateralni sporazum kojim se “izražava puna potpora protiv sigurnosnih prijetnji drugih potpisnica memoranduma”.

Ukrajina: ‘Dvoje ljudi poginulo u napadu na stambenu zgradu u Mikolajivu’

7:13 Dvoje ljudi je poginulo, a troje ih je ranjeno nakon što su jutros ruske snage pogodile stambenu zgradu u Mikolajivu, gradu na jugu Ukrajine, ustvrdio je regionalni guverner Vitalij Kim, prenosi Reuters. Navode kako nije pojašnjeno o kakvom se napadu radi.

Zelenski objavio snimke napada na trgovački centar u Kremenčuku

7:05 Volodimir Zelenski je u sinoćnjem obraćanju javnosti objavio snimku udara ruskih raketa na trgovački centar u Kremenčuku ovog ponedjeljka. U tom napadu ubijeno je 18 ljudi. Rusija tvrdi kako nisu pogodili trgovački centar nego obližnje skladište američkog i europskog oružja, izazvavši eksploziju koja je prouzročila požar u trgovačkom centru. Također tvrde da taj trgovački centar nije u funkciji.

Zelenski je rekao kako je video koji je objavio dokaz “onoga što ruske snage čine protiv ukrajinskog naroda”. Objavio je snimku kako “nitko ne bi mogao lagati oko napada na trgovački centar”. “Ruski projektil je namjerno pogodio ovaj objekt. Htjeli su ubiti što je više ljudi moguće u mirnom gradu, u običnom trgovačkom centru”, kazao je Zelenski ponovivši optužbe da je Rusija teroristička država.

Johnson: ‘Putin ne bi napao Ukrajinu da je žena. Ovo je primjer toksične muškosti’

6:59 Britanski premijer Boris Johnson je u intervjuu za njemačke medije nakon samita G7 zemalja konstatirao kako Vladimir Putin ne bi napao Ukrajinu da je žena. Rat je “savršen primjer toksične muškosti”, smatra Johnson.

Govoreći za ZDF Johnson je naglasio kako je Putinov spol bio čimbenik koji je doprinio sukubu. “Da je Putin žena, što očito nije, ali da je, stvarno mislim da se ne bi upustio u ludi, macho rat, invaziju i nasilje na način na koji je to učinio. Ako želite savršeni primjer toksične muškosti onda je to ovo što on radi u Ukrajini”, kazao je Johnson.

Zelenski u obraćanju UN-u: ‘Putin je terorist, a Rusija teroristička država. Oduzmite joj ovlasti’

6:44 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je pred UN-om optužio Vladimira Putina da je “terorist” i da vodi “terorističku državu”, a Rusija mu je odgovorila da je iskoristio obraćanje Vijeću sigurnosti za “daljinsku PR kampanju” u pokušaju da dobije još zapadnog oružja. Zelenski od Vijeće sigurnosti zahtijeva da izbaci Moskvu iz UN-a i da uspostavi sud za istragu djelovanja ruske vojske u Ukrajini od početka invazije 24. veljače. Međutim, Rusija ima pravo veta u Vijeću i može se zaštititi od svake takve akcije.

“Rusija nema pravo sudjelovati u raspravama i glasanju o ratu u Ukrajini, koji je ničim izazvan i jednostavno kolonijalistički… Pozivam vas da izaslanstvu terorističke države oduzmete ovlasti”, rekao je Zelenski u svom obraćanju Vijeću sigurnosti putem video-veze. Ustvrdio je i da je potrebno hitno djelovati zaustavi ruski “ubilački pohod” poručivši kako će u suprotnom Rusija napasti i druge zemlje.

Svih 15 članova Vijeća sigurnosti, uključujući i ruski predstavnik, ustali su radi minute šutnje nakon što ih je Zelenski zamolio da “odaju počast svim Ukrajincima koji su poginuli u ovom ratu”. Zamjenik ruskog veleposlanika u UN-u Dmitrij Poljanskij rekao je Vijeću da je pojavljivanje Zelenskog putem video-veze narušilo autoritet tijela koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. “Vijeće sigurnosti UN-a ne bi se trebalo pretvarati u platformu za daljinsku PR kampanju predsjednika Zelenskog kako bi dobio više oružja od sudionika NATO samita.”

Source link: www.telegram.hr