Hrvatska je od početka 2021. godine morala platiti oko 800 tisuća eura zbog kršenja ljudskih prava
FOTO: Pixsell
Do 4. listopada Hrvatska mora pripremiti i akcijski plan provedbe presude u slučaju pogibije Madine Hussiny. Iako dosad nije ništa napravljeno, a vrijeme prolazi, imamo solidan prijedlog. Valja napraviti sve kao i dosad, od noći u kojoj je djevojčica poginula, do sveobuhvatnog sustavnog zatašakavanja slučaja. Samo obrnuto.
Kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima samo po sebi je užasna praksa bilo koje države. Malo što je toliko suštinski pogrešno i opasno kao kad se s pozicije moći ograničavaju temeljna prava koja pripadaju svim ljudskim bićima. Uz to, kršenje ljudskih prava može i koštati. Itekako.
Evo, recimo, Hrvatska. Ova država je u 17 mjeseci, od početka 2021., pa do kraja svibnja 2022. godine, zbog presuda Europskog suda za ljudska prava morala platiti 783.395,22 eura. Kako na tu svotu samo za prvih pet mjeseci ove godine otpada skoro 225 tisuća eura, dosta je izgledno da će u dvije godine RH na ime presuda iz Strasbourga morati platiti milijun eura odštete.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dnevno – 11 tisuća kuna. I petkom, i svetkom
Ukratko i nešto bliže svotama životnijeg značenja za većinu građana, Hrvatska je svakog dana u 2021. i 2022 godini zbog kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima morala iskeširati po cca 11 tisuća kuna. Svakog dana, dakle i vikendom, i blagdanima, i petkom, i svetkom. Po 11 tisuća kuna (cca 1500 eura u domaćoj valuti).
Ukupna visina kazni za prošlu i ovu godinu komunicirana je na sastanku Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava, održanog u Zagrebu 6. lipnja. No, ona nije jedina problematična činjenica koja se tamo mogla čuti.
Smrt, zataškavanje i akcijski plan
Naime, Hrvatska je u travnju iz Strasbourga primila vrući šamar u vidu presude u slučaju pogibije migrantske djevojčice Madine Hussiny. Europski sud za ljudska prava utvrdio je cijeli niz povreda Europske konvencije u ljudskim pravima u ovom slučaju, od neučinkovite istrage nesreće u kojoj je djevojčica izgubila život, preko protuzakonitog kolektivnog protjerivanja migranata, pa do neprimjerenih uvjeta smještaja preživjelih članova njene obitelji u Prihvatnom centru Tovarnik.
Za akcijski plan za provedbu ove presude (usput, presuđena odšteta obitelji Hussiny je 40 tisuća eura) je Odbor ministara Vijeća Europe Hrvatskoj dao rok do 4. listopada. Koliko je dosad napravljeno po tom pitanju?
Vrijeme ističe, a ljeto tek dolazi
Evo formulacije iz bilješke sa sastanka Stručnog savjeta: “Prema neformalnim indikacijama iz Strasbourga, predmet će biti stavljen u pojačan nadzor Odbora ministara Vijeća Europe. Stoga je osobito važno osmisliti i započeti provedbu kvalitetnih mjera izvršenja i izraditi dobar akcijski plan”. Dakle, čini se da se od travnja naovamo nije izradilo puno toga. A tek slijedi ljeto.
Kako ne bi došlo do frke s vremenom, a kako je Telegram iznimno dobro upoznat sa slučajem Madine Hussiny, o kojem smo godinama izvještavali, evo prijedloga koji bi mogao biti podloga akcijskom planu koji Hrvatska mora pripremiti do 4. listopada.
GPS, prijetnje i sudski progoni
Grupu migranata, nakon presretanja na hrvatskom teritoriju, bez provođenja zakonitog postupka, protjerati u Srbiju. Kad u naletu vlaka pogine šestogodišnja djevojčica, nijekati da su ikad bili u Hrvatskoj. U istrazi ni slučajno ne provjeravati snimke kamera ili GPS lokacije migranata i policije. Osigurati da Ustavni sud zaključi da je istraga, unatoč svemu, provedena skroz profesionalno. Ignorirati ono troje sudaca koje stalno imaju izdvojena mišljenja.
Pučkoj pravobraniteljici, koja krene zabadati nos u ovaj slučaj i općenito zakonitost tretmana migranata, zabraniti pristup u policijski sustav. Zastrašivati nevladine udruge koje se bave pomaganjem migrantima u Hrvatskoj; kad jedna od njih pomogne preživjelom dijelu obitelji Hussiny, prijetiti im zabranom rada i njihovom aktivistu sudski odrezati ogromnu kaznu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Individualni karakter sistemskog problema
Smjestiti obitelj u neprimjerene uvjete u Tovarniku. Sprječavati ih u kontaktu s njihovom odvjetnicom. Prijetiti odvjetničkom uredu koji ih zastupa. Kad na kraju svega dođe presuda Europskog suda za ljudska prava, praviti se blesav i tvrditi da se radi o presudi “individualnog karaktera” i da “ona ne govori o bilo kakvom sistemskom problemu koji bi se odnosio na vlasti Republike Hrvatske”.
E sad, kako bi se zadovoljio sud u Strasbourgu i kako ionako debeli račun koji građani moraju platiti zbog kršenja ljudskih prava, valja pažljivo proučiti ovaj prijedlog. I napraviti sve, baš sve, potpuno suprotno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Source link: www.telegram.hr
