Goran Mehkek/Cropix
Andrej Plenković u subotu se sprema preuzeti potpunu kontrolu nad HDZ-om. Na 19. općem Saboru vladajuće stranke za 10 mjesta u Predsjedništvu HDZ-a natjecat će se, po svemu sudeći, samo 10 kandidata. Sve odreda premijeru lojalni ljudi.
U vrhu HDZ-a više, primjerice, neće biti Zlatka Ževrnje, Božidara Longina, Gorana Marića ni Antona Klimana, koji su izabrani još davne 2016. godine, kada je HDZ vodio Tomislav Karamarko. I čiji je mandat, zbog nemogućnosti održavanja skupa od dvije tisuće ljudi uslijed pandemije, produljen za dvije godine.
Umjesto njih u Predsjedništvo bi trebali ući splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i predsjednik zadarskog HDZ-a Šime Erlić iz Dalmacije, potom županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić i virovitičko-podravski župan Igor Andrović iz Slavonije, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar iz Zagreba, varaždinski i bjelovarsko-bilogorski župan Anđelko Stričak i Marko Marušić, te sisačko-moslavački župan Ivan Celjak i ličko-senjski Ernest Petry.
Bez pravih oponenata
Prema neslužbenim informacijama iz vrha HDZ-a, u Predsjedništvo stranke trebali bi biti kooptirani i načelnik Konavala Božo Lasić, gradonačelnik Zaprešića Željko Turk te brodsko-posavski župan Danijel Marušić. U subotu će se održati i izbori za Nacionalni odbor, novo tijelo koje je uvedeno izmjenama Statuta iz 2018. godine, čime će se konačno dovršiti izborna procedura koja u HDZ-u traje pune dvije godine.
Iako je na Sabor pozvan i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko – kojega je vrh stranke «zamolio» da ode nakon što je 2016. srušio vlastitu Vladu – ne očekuje se njegova kandidatura za neku od pozicija u vrhu HDZ-a. Iako je bilo najava da bi Plenkoviću suprotstavljena struja unutar stranke mogla isturiti vlastite kandidate za stranačke funkcije, za sada nema pristiglih kandidatura iz tog suprotnog «klana». Ako netko na samome Saboru i uspije prikupiti potpise za kandidaturu, male su šanse da pored moćne Plenkovićeve mašinerije doista prođe.
Plenkovićeva oporba u stranci razbijena je vojska koja više ni na terenu ni među saborskim zastupnicima nema jaka uporišta. Ivo Anušić i Davor Butković potpredsjednici su stranke koji u HDZ-u drže svoje utvrde i za sada ne ulaze u otvoreni klinč s premijerom.
S obzirom na sve to, lako bi se moglo dogoditi da Plenković, ako sve prođe kako je planirano, nakon subote ostvari gotovo pa potpunu dominaciju nad HDZ-om u svim stranačkim tijelima. Dominaciju koja je u toj stranci nezapamćena još od vremena Ive Sanadera, kada je HDZ 2004. na Saboru u Rijeci imao isti broj kandidata kao što je bilo i mjesta u Središnjem odboru. Što znači da se nitko izvan Sanaderova kruga nije ni usudio kandidirati za tu poziciju.
Izbori nakon zbora
U subotu bi se, kako doznajemo iz HDZ-ovih stranačkih kuloara, trebala razriješiti još jedna važna stvar.
Izmjenama Statuta HDZ-a trebalo bi se, prema najavama, definirati da se ubuduće predsjednika i članove stranačkog vodstva bira nakon parlamentarnih izbora. Time će se razriješiti kaos koji je, stjecajem pandemijskih okolnosti, zavladao HDZ-ovim stranačkim tijelima.
U ovome trenutku HDZ vodi predsjednik, zamjenik predsjednika i potpredsjednici izabrani u ožujku 2020. godine. Oni bi trebali na svojim pozicijama ostati do proljeća 2024. Članovi Predsjedništva izabrani su 2016. i njima je mandat de facto istekao. No oni su do subote formalno i dalje članovi, jer se Sabor s dvije tisuće izaslanika zbog COVID mjera u posljednje dvije godine nije mogao održati.
Oni pak novi, koji u subotu budu izabrani, trebali bi na tim pozicijama ostati do 2026. Pune dvije godine nakon što Plenkoviću istekne mandat predsjednika HDZ-a. Novim modelom provedbe unutarstranačkih izbora nakon onih parlamentarnih, sve će se ove razlike u trajanju mandata ujednačiti. Pa će se nakon idućih parlamentarnih izbora birati i novi predsjednik HDZ-a, i njegov zamjenik, i članovi Predsjedništva.
Što u praksi znači da će i Plenkovićev mandat trajati nešto dulje. Te da neće trebati po stranački legitimitet ići prije parlamentarnih izbora. Nego tek – nakon njih.
Source link: slobodnadalmacija.hr
