Premijer može i dalje vladinim uredbama limitirati cijene naftnih derivata, može limitirati marže i smanjivati trošarine, ali postoje samo dva trajnija rješenja

Sve nelogičnosti vladine energetske politike: MOL će na nafti i plinu ove godine u Hrvatskoj zaraditi najmanje 500 milijuna dolara

Treba li Vlada Andreja Plenkovića, poput Vlade Borisa Johnsona, uvesti poseban porez na tu dobit kako bi na taj način financirala „energetske vaučere“ za najsiromašnija kućanstva, pitanje je ne samo za sve političke aktere u Hrvatskoj već i za sve one koji kao energetski, ekonomski i financijski eksperti marširaju hrvatskim televizijama i cjelokupnim medijskim prostorom

Maloprodajne cijene naftnih derivata potpuno su liberalizirane u veljači 2014. godine. Tada je Ministarstvo gospodarstva stavilo van snage Pravilnik o utvrđivanju cijena naftnih derivata i formulu za njihovo određivanje koja je uz manje izmjene bila na snazi punih 14 godina.

Nakon liberalizacije tržišta, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) provela je istraživanje o ponašanju trgovaca te izvijestila javnost da razlike u maloprodajnim cijenama nisu „značajne“ te da i na hrvatskom tržištu postoji fenomen „raketa i perja“ odnosno da maloprodajne cijene naftnih derivata daleko brže rastu kada raste cijena sirove nafte nego što padaju kada se njena cijena smanjuje.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Budnost nadležne Agencije

AZTN na kraju lucidno zaključuje da ta „cjenovna asimetrija ne mora ukazivati na dogovore među poduzetnicima, no takva se mogućnost ne isključuje“ te će Agencija „i dalje nastaviti aktivno pratiti stanje na tržištu.“

Zahvaljujući takvoj budnosti AZTN je sigurno primijetio da se maloprodajne cijene naftnih derivata mijenjaju, valjda dogovorno, svakoga utorka, a da je prošloga tjedna postignut vidni napredak te je već u četvrtak iz „pouzdanih izvora“ najavljeno kako će narednoga utorka dizelska goriva poskupjeti za „90 lipa po litri“, a benzinska za „70 lipa po litri.“

Resorni ministar u zabludi?

Ministar gospodarstva, izv. prof. dr.sc. Davor Filipović – ministar traži da ga se tako titulira te moram to poštivati – u petak je izjavio da se „cijena derivata utvrđuje na temelju prosjeka od proteklog tjedna pa trebamo pričekati zatvaranje burzi da bismo točno znali koliko će iznositi nove cijene.“

Iz navedenoga samo mogu zaključiti da ministar gospodarstva živi u uvjerenju da je i dalje na snazi formula za određivanje maloprodajnih cijena naftnih derivata te da se temeljem te formule i Pravilnika ukinutih prije više od osam godina određuju cijene, ali više ne odlukom Ministarstva gospodarstva nego stvarnim ili prešutnim dogovorima trgovaca.

Tržišne utakmice nema

MOL/INA kontrolira više od polovine benzinskih crpki u Hrvatskoj, a zajedno sa slovenskim Petrolom čini barem tri četvrtine hrvatskoga tržišta naftnih derivata te je posve jasno da u takvim okolnostima tržišne utakmice nema niti je može biti. AZTN kao i većina hrvatskih regulatora tržišta nije radio svoj posao i u dva je navrata (kupnje Tifona i Croduxa) dozvolio koncentracije poduzetnika protivno smislu i odredbama Zakona o zaštiti tržišnoga natjecanja.

Premijer Andrej Plenković može i dalje povremenim vladinim uredbama limitirati maloprodajne cijene naftnih derivata, može limitirati trgovačke marže i smanjivati trošarine, ali postoje samo dva trajnija rješenja kojima bi mogao biti uklonjen fenomen „raketa i perja“ na tome tržištu: ili će AZTN narediti Molu i Petrolu prodaju dijelova maloprodajne mreže benzinskih crpki ili će ponovo biti uveden Pravilnik o utvrđivanju cijena naftnih derivata Ministarstva gospodarstva temeljem formule slične onoj iz 2000. godine.

Zadržavanje postojećega stanja s iritantnim i besramnim mijenjanjem cijena svakoga utorka nije samo protivno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja i štetno za potrošače i gospodarstvo u cjelini već je i izrugivanje ideji postojanja tržišta kao takvoga.

Premijer ne želi promjene

Nažalost to nije jedina kontradikcija hrvatske energetske politike, a instaliranje izv. prof. dr. sc. Davora Filipovića na mjesto ministra gospodarstva pokazuje da premijer Plenković ne želi ili ne može mijenjati stanje u tome ključnom segmentu hrvatskoga gospodarstva.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić proslavio se među ostalim i rečenicom da ne postoje hrvatska nafta i plin, a trenutačni ministar Filipović toliko je impresioniran samom činjenicom da je postao ministar da od te impresioniranosti vjerojatno ne može ni mirno spavati, a kamoli raditi. Zbog toga MOL može i dalje u miru eksploatirati hrvatska nalazišta nafte i plina po uvjetima koje nema ni jedna naftna kompanija bilo gdje u svijetu.

Unosno poslovanje MOL-a

Prema godišnjem poslovnom izvješću za 2021. godinu MOL je u eksploataciji nafte i plina iskazao EBITDA u iznosu od 1,54 milijarde dolara. Budući da je prema istome izvješću 18,37 posto nafte i 34,10 posto plina izvađeno na jadranskim, podravskim, moslavačkim i slavonskim nalazištima mogu pretpostaviti da je četvrtina te operativne dobiti u eksploataciji nafte i plina napravljena u Hrvatskoj.

Prije nekoliko dana konzervativna vlada Ujedinjene Kraljevine najavila je da će uvesti dodatni porez na dobit od 25 posto za naftne i plinske kompanije, a tako prikupljena sredstva upotrijebit će za sufinanciranje potrošnje energije najsiromašnijih kućanstava.

Moram napomenuti da Ujedinjena Kraljevina kao i gotovo sve druge zemlje, za razliku od Hrvatske, naplaćuje koncesije za eksploataciju nafte i plina podjelom dobiti s operativnim kompanijama.

Poseban porez na dobit

Prošle godine prosječna cijena nafte tipa „Brent“ bila je 70,9 dolara, a u svibnju 2022. godine 113,34 dolara. Za očekivati je da će u ovoj godini prosječna cijena biti barem za 50 posto viša od prošlogodišnje te da će MOL iz eksploatacije nafte i plina ostvariti 2 – 2,2 milijarde dolara operativne dobiti od čega barem 500 milijuna dolara u Hrvatskoj.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Treba li Vlada Andreja Plenkovića, poput Vlade Borisa Johnsona, uvesti poseban porez na tu dobit kako bi na taj način financirala „energetske vaučere“ za najsiromašnija kućanstva, pitanje je ne samo za sve političke aktere u Hrvatskoj već i za sve one koji kao energetski, ekonomski i financijski eksperti marširaju hrvatskim televizijama i cjelokupnim medijskim prostorom.

Prema zakonu velikih brojeva i među njima ima lokalnih honoraraca ili običnih volontera Viktora Orbana, Vladimira Putina, odnosno s njima povezanih klijentelističkih krugova te bi pri valoriziranju njihovih stavova bilo poželjno i to imati na umu. Upravo na tome tragu treba izdvojiti dva samo naizgled nepovezana recentna događaja na hrvatskome tržištu plina.

Prekršeno obećanje Janši

Zagreb je krajem ožujka posjetio ondašnji slovenski premijer Janez Janša i prema pisanju slovenskih medija dogovorio s premijerom Plenkovićem da će slovenski Geoplin biti izabran za korisnika dodatnih kapaciteta LNG terminala na otoku Krku.

Dotadašnji kapaciteti terminala iznosili su 2,6 milijardi prostornih metara godišnje i zakupljeni su sve do 2027. godine. LNG Hrvatska, društvo u vlasništvu dvije državne tvrtke HEP-a i Plinacroa, raspisalo je početkom travnja natječaj za dobavu i isporuku dodatnih 300 milijuna prostornih metara plina godišnje.

Nakon Janše Hrvatsku i Krk posjetila su i dvojica slovenskih ministara, ali sve je bilo uzaludno jer je početkom svibnja objavljeno da je LNG Hrvatska dodatne kapacitete dodijelila PPD-u, hrvatskome ekskluzivnom partneru i distributeru ruskoga Gazproma.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Bez ovisnosti o ruskom plinu

Nije razvidno zašto je premijer Plenković donio takvu odluku – valjda nitko ne misli da je u trenutačnoj situaciji na europskome tržištu plina tu odluku mogao donijeti netko drugi – ali nije problem samo to što nije održao navodno obećanje Janezu Janši već se postavlja pitanje zašto HEP nije zakupio te dodatne kapacitete.

Pet tvrtki ima zakupljene sve kapacitete LNG-a na Krku za narednih pet godina (INA, HEP, PPD, švicarski MET, dobro povezan s Budimpeštom, te mađarski državni MVM). Terminal ima nominalni godišnji kapacitet veći od ukupne hrvatske godišnje potrošnje, ali zbog odluka da ti kapaciteti budu u najvećemu dijelu prepušteni izravno ili neizravno Mađarima, Hrvatska će i dalje ovisiti o dobavi plina preko plinovoda iz Slovenije i Mađarske.

Ovdje treba napomenuti da bi prema najavama domaća nalazišta plina trebala ove godine zadovoljiti barem trećinu hrvatske godišnje potrošnje što znači da je HEP zakupom samo polovine kapaciteta LNG-a na Krku mogao Hrvatsku potpuno osloboditi uvoza ruskoga plina. Ako to već nije učinjeno prije početka ruske agresije na Ukrajinu, zašto je onda propuštena prilika te su i dodatni kapaciteti za narednih pet godina prepušteni lokalnome partneru ruskoga Gazproma?

Čudnovati manevar s plinom

Ovoj čudnovatoj i na momente farsičnoj priči ovdje nije kraj jer je Vlada upravo protekloga tjedna odobrila jamstvo za kreditno zaduženje u vrijednosti od milijardu eura HEP-u za nabavu plina i nafte, među ostalim kako bi napunio podzemno skladište plina Okoli kapaciteta 553 milijuna prostornih metara, od čega prema odluci Vlade HEP mora napuniti polovicu.

Pojednostavljeno, LNG Hrvatska u suvlasništvu HEP-a početkom travnja ponudila je tržištu dobavu i isporuku dodatnih 300 milijuna prostornih metara plina godišnje; hrvatski distributer i partner ruskoga Gazproma, tvrtka PPD, uz zgražanje slovenskih medija zbog neodržanoga navodnog obećanja premijera Plenkovića Janezu Janši, u svibnju je ugovorila cjelokupne dodatne kapacitete, a budući da PPD i INA nisu željeli sukladno odluci Europske komisije i hrvatske Vlade napuniti 90 posto kapaciteta podzemnoga skladišta Okoli, Vlada je zadužila HEP da to on sam učini i to u količini od 270,83 milijuna prostornih metara plina te mu je za tu količinu osigurala jamstvo za kreditno zaduženje od 400 milijuna eura (od ukupnih milijardu eura).

Članak se nastavlja ispod oglasa

Neka mi bude dozvoljeno postaviti dva pitanja, a da se nitko ne naljuti i ne tuži telegram.hr. Prvo, zašto HEP nije zakupio dodatne kapacitete LNG terminala? I drugo, od koga će sada HEP kupiti plin za punjenje skladišta Okoli?

Source link: www.telegram.hr