Sunčana GlavakM.lahousse
Kao integrali dio Konferencije o budućnosti Europe, koja je službeno pokrenuta 9. svibnja 2021. svečanim otvaranjem u Europskom parlamentu u Strasbourgu, građani EU-a su – pod geslom “Budućnost je u vašim rukama” – bili pozvani da sudjeluju u širokoj raspravi o budućnosti Europe, na teme poput klimatskih promjena i okoliša, zdravlja, gospodarstva, radnih mjesta i socijalne pravde, vladavine prava, sigurnosti, obrazovanja, položaja mladih, kulture, sporta, digitalne transformacije, pa i same europske demokracije.
– Svjedoci smo povijesnog trenutka izravnog demokratskog sudjelovanja europskih građana u sferi oblikovanja društveno-ekonomskog i političkog okvira naše zajedničke budućnosti – istaknula je europska zastupnica Sunčana Glavak prošlog ljeta u Strasbourgu, na konstituirajućoj plenarnoj skupštini Konferencije o budućnosti Europe, gdje je sudjelovala kao delegat Europske pučke stranke.
A na onoj održanoj prije mjesec dana raspravljalo se o konkretnim prijedlozima o tome kakve bi politike EU trebao provoditi. Predsjednici devet radnih skupina podnijeli su konsolidirane nacrte prijedloga podijeljene po tematskim područjima. Prijedlozi su se uglavnom temeljili na preporukama europskih panela građana i građanki, nacionalnih panela i idejama iznesenima online, na višejezičnoj digitalnoj platformi.
Neviđena aktivnost
Zastupnici su rekli da je ova Konferencija dosad neviđena aktivnost u pogledu otvorenosti i demokracije, hvaleći angažman europskih građana i građanki. Obvezali su se da će se Europski parlament zauzeti za to da se prijedlozi građana ozbiljno uzmu u obzir.
Što to konkretno znači – upitali smo eurozastupnicu Sunčanu Glavak – kakve to promjene Ugovora građani traže?
To je bila samo jedna od tema. U tom kontekstu važno je razumjeti da za brojna pitanja i njihovo rješavanje postoji prostor u važećim ugovorima. Među ostalim, građani su predložili izgradnju fiskalne Unije koja na raspolaganju ima svoj nezavisni proračun. Ono što je izazvalo veliko zanimanje jest prijedlog da se uvedu promjene koje se tiču ograničavanja prava država članica na korištenje veta prilikom donošenja odluka. Predlaže se i da se Europskom parlamentu dodijeli ovlast predlaganja zakonodavnih akata, što trenutno ima isključivo Europska komisija. Novost je i prijedlog uspostave transnacionalnih lista za izbore za Europski parlament.
Budućnost Europe u današnjem kontekstu sagledavamo drukčijim pogledom nego lani, kada je projekt pokrenut. Koliko će rat u Ukrajini utjecati na ovo njezino institucionalno sagledavanje i planiranje?
Slažem se da se danas, u odnosu na isto vrijeme prije godinu dana, nalazimo u neusporedivim geopolitičkim okolnostima. Ruska invazija na Ukrajinu jasno nam je pokazala da ni na trenutak ne smijemo izgubiti iz vida izgradnju i očuvanje europskih vrijednosti i demokracije. Gospodarski snažne, demokratski neovisne države usmjerene prema rastu i razvoju tvore snažnu Europsku uniju koja se može oduprijeti bilo kakvim kompromisima kada je riječ o našim temeljnim vrijednostima. Smatram da će ovaj hvalevrijedan projekt biti samo osnažen trenutnom borbom ukrajinskog naroda za slobodu i očuvanje vlastitog identiteta, ali i europske demokracije. Što se tiče trenutne situacije, moramo razumjeti tijek procesa. Prijedlozi koje smo definirali trebaju se uručiti predsjednicima Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća. Međutim, jedan dio prijedloga vjerojatno izlazi iz okvira nadležnosti europskih institucija i tu će biti potreban dodatni angažman država članica. U konačnici, za dio preporuka trebat će i suglasnost i ratifikacija u nacionalnim parlamentima.
Preporuke europskih građana pretvorene su se u konačne prijedloge pa se jednogodišnji proces približio svom zatvaranju 9. svibnja, kada će Izvršni odbor Konferencije o budućnosti Europe predati završno izvješće predsjednicima institucija EU-a. Što slijedi nakon toga i kako će se građanske inicijative operacionalizirati?
Dana 29. i 30. travnja ove godine održana je posljednja u nizu plenarnih sjednica Konferencije te je na njoj predstavljen finalni Nacrt prijedloga Konferencije o budućnosti Europe sa sveukupno 325 preporuka za reformu Europske unije kroz 49 ciljeva iz svih tematskih cjelina o kojima se raspravljalo. S njima su se složili građani koji su sudjelovali na plenarnoj sjednici te predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije i nacionalnih parlamenata. Na plenarnoj sjednici Parlamenta, koju smo imali od 2. do 5. svibnja, usvojena je Rezolucija o daljnjem postupanju nakon zaključaka Konferencije o budućnosti Europe. Europske institucije, svaka u svojem djelokrugu, nakon zaprimanja prijedloga pokrenut će nužne zakonodavne izmjene. U procesu je nužno voditi računa o tome koji su prijedlozi u nadležnosti Europske unije.
Moderna, snažna, otporna
Prijedlozi su podijeljeni u devet tematskih cjelina – postoji li ikakva gradacija među njima po važnosti ili urgentnosti postupanja u ovom trenutku? Samo za primjer: unutar cjeline “EU u svijetu” spominje se stvaranje zajedničkih oružanih snaga koje će se koristiti u svrhe samoobrane, nadopunjujući NATO.
Rekla bih da su tematske cjeline podjednako važne jer svaka predstavlja važan aspekt moderne, snažne i otporne EU. Naravno, u određenim trenucima poput pandemije koronavirusa i ruske agresije na Ukrajinu, neke su teme više u fokusu građana i javnosti općenito. Na svim će se prijedlozima raditi paralelno i nećemo dopustiti da ijedna tema padne u drugi plan zbog trenutne političko-ekonomske situacije.
Jesu li za neku ili neke teme građani iskazali poseban interes? Koliko je ljudi do kraja sudjelovalo u raspravi?
S obzirom na više od 6 600 organiziranih događanja, preko 670 000 građana koji su sudjelovali te preko 18 000 ideja i 22 000 komentara, možemo reći da je Konferencija o budućnosti Europe ispunila očekivanja. Rasprava se vodila u devet tematskih područja, a tri teme s najviše aktivnosti po broju ideja bile su “Europska demokracija”, “Klimatske promjene i okoliš” i “Druge ideje”.
Je li ovdje moguće koncizno iznijeti najvažnije naglaske iz svake cjeline? Nakon uvida u materijal, čini se da bi svaka zasebno zaslužila poseban intervju.
Prijedloga je zaista mnogo, među njima su neki jako konkretni, koje možemo u relativno kratkom roku i oživotvoriti. Kada je riječ o temama kojima sam se ja bavila, građani i mi zastupnici jasno smo zatražili jači angažman FRONTEX-a u zaštiti vanjskih europskih granica, želimo da se poveća potporama državama na prvoj liniji kako bi se mogle učinkovitije nositi s dolaznim tokovima migranata i izbjeglica. Upozorili smo da hitno treba prilagoditi zakonodavstvo EU-a kako bi se adresirali problemi kao što su krijumčarenje i trgovina ljudima, hibridni napadi i kršenja ljudskih prava. Želimo više komunikacije i ulaganja u treće zemlje, kako bismo problem migracija riješili na njegovom izvoru.
Schengenska zona
Na čemu ste se u radu Konferencije vi osobno najviše angažirali, što vam je bilo najviše u fokusu?
Najviše sam pratila teme migracija, sigurnosti, zdravlja, digitalne transformacije i gospodarstva i u njima su bile vrlo zanimljive preporuke poput certificiranja internetskih stranica u svrhu zaštite privatnosti korisnika, stvaranje EU “bazena” talenata za lakšu mobilnost radnika, a za temu zdravlja sam predložila osnivanje europskog registra brownfield lokacija, s naglaskom na brownfield točke koje su napuštena industrijska postrojenja. U raspravama sam isticala i važnost koordiniranog djelovanja država članica u slučaju migracijskih i izbjegličkih tokova te sam često pozivala na to da se iskoriste prednosti Schengena u borbi protiv prekograničnog kriminala. Isticala sam kako je važno primiti preostale države članice u schengensku zonu kako bismo uspostavili uniformiran pristup upravljanju granicama. Izuzetno mi je važna tema zdravlja, posebice borba protiv raka, i u tom sam pogledu iznosila prijedloge koji su se odnosili na osnivanje centara izvrsnosti, jednaku dostupnost zdravstvene skrbi diljem Europe, prekogranično liječenje te promicanje očuvanja mentalnog zdravlja.
U mojem fokusu bila je i tema demografije – predložila sam formiranje Europskog ureda za demografiju, kao i uspostavljanje zasebne proračunske linije u Višegodišnjem financijskom okviru iz koje bi se mogli financirati demografski projekti država članica.
Na Dan Europe, 9. svibnja, u Strasbourgu će biti predstavljeno završno izvješće Konferencije. Mislim da cijelom raspravom o budućnosti kontinenta, odnosno EU-a, možemo biti jako zadovoljni. Jasno je da će provedba biti izazov i tu se ne trebamo zavaravati jer niti EU nije imun od birokracije, ali politička volja je danas dovoljno snažna da se mogu raditi promjene koje su Europljani predložili. Moje kolege i ja u Europskom parlamentu ćemo pratiti implementaciju preporuka i zahtjeva građana EU-a. O tome stvarno, a ne samo deklarativno, ovisi budućnost Europe. Mislim da sve što nam se dogodilo i što se događa u protekle dvije godine to najbolje dokazuje. Imamo zajedničku globalnu odgovornost za kreiranje perspektive za budućnost temeljene na solidarnosti, stabilnosti i zaštiti europskih vrijednosti. •
________________________________________________________________________
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s eurozastupnicom Sunčanom Glavak
Source link: slobodnadalmacija.hr
