Andrej Plenković na početku premijerske karijere prije pet i pol godina Goran Mehkek/Cropix
Ovih dana Andrej Plenković postao je najdugovječniji hrvatski premijer.
Predsjednik HDZ-a time je nadmašio Ivu Sanadera, koji je bio na čelu Vlade punih pet i pol godina, odnosno u kontinuitetu 66 mjeseci. Plenković je 20. travnja srušio taj rekord. I upravo broji prve dane 67. mjeseca otkako je u Banskim dvorima.
Sanader je na čelu Vlade bio od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine. Plenković je premijer postao 19. listopada 2016., i upravo se nalazi na pola svojega drugog premijerskog mandata.
U trideset i dvije godine hrvatskog višestranačja nijedan njegov prethodnik nije se toliko dugo zadržao u Banskim dvorima. Početkom devedesetih predsjednik Franjo Tuđman, koji je Saboru predlagao premijera, mijenjao je predsjednike Vlade kao na traci.
Počelo s Mesićem
Prvi predsjednik Vlade bio je Stjepan Mesić. Izabran je nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima 30. svibnja 1990., a na toj se funkciji zadržao nepuna tri mjeseca, samo do 24. kolovoza, kada odlazi u Beograd za člana Predsjedništva SFRJ.
Naslijedio ga je Josip Manolić, koji je na toj funkciji bio manje od godinu dana, od 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991., kada prelazi u novoformirane obavještajne službe. Nakon njega formirana je ratna Vlada demokratskog jedinstva, kojoj je idućih 13 mjeseci do 12. kolovoza 1992. na čelu Franjo Gregurić. Njega nasljeđuje Hrvoje Šarinić, koji je premijer idućih sedam mjeseci. Rekordnih godinu i pol dana u Banskim se dvorima zadržao idući HDZ-ov premijer Nikica Valentić. Ukupno peti u prvom HDZ-ovu mandatu.
Na parlamentarnim izborima 1995. ponovno pobjeđuje HDZ, a premijer u iduće četiri godine postaje i ostaje Zlatko Mateša. Sve do 27. siječnja 2000., kada premijersko kormilo preuzima SDP-ovac Ivica Račan. On je zapravo dva puta potvrđen za premijera: prvi mandat započeo je 27. siječnja 2000., a drugi 30. srpnja 2002., kada je dao ostavku, i formirao novu Vladu: bez HSLS-a, ali s bivšim HSLS-ovim ministrima.
Na čelu Banskih dvora bio je do 23. prosinca 2003., kada na vlast dolazi HDZ-ovac Ivo Sanader. On je uz Plenkovića do danas ostao jedini premijer koji je uspio pobijediti na dvjema uzastopnim parlamentarnim izborima.
Milanovićev mandat
Prvi mandat mu je započeo u prosincu 2003., a drugi u siječnju 2008. godine. No taj drugi naprasno je sam prekinuo, povukavši se u srpnju 2009. s premijerske pozicije. Ostalo je povijest: lišen moći kojom je neprikosnoveno vladao Hrvatskom, Sanader se našao na udaru istražitelja USKOK-a, završio u zatvoru s ozbiljnim optužbama za korupciju u nizu predmeta, a potom doživio i pravomoćne presude.
U srpnju 2009. Sanadera je naslijedila Jadranka Kosor, koja je Banskim dvorima vladala idućih godinu i pol dana, od 6. srpnja 2009. do 23. prosinca 2011.
Tada je na scenu stupio Zoran Milanović, koji je uz podršku SDP-ove koalicije na čelu Vlade bio od 23. prosinca 2011. do 22. siječnja 2016. Nakon najneizvjesnijih postizbornih pregovora u povijesti hrvatske demokracije, na čelo Vlade došao je Tihomir Orešković, nestranački premijer iz kvote HDZ-a, no taj eksperiment nije potrajao dugo. Orešković je bio predsjednik Vlade od 22. siječnja do 19. listopada 2016. godine.
Tada ga nasljeđuje Plenković, postavši sa 46 godina jedan od najmlađih hrvatskih premijera u povijesti. On će u ovom mandatu postaviti novi rekord, koji po svemu sudeći neće biti tako lako ponovno srušiti.
Svi hrvatski premijeri i njihov staž
Stjepan Mesić — nepuna tri mjeseca
Josip Manolić — manje od godinu dana
Franjo Gregurić — nešto manje od 13 mjeseci
Hrvoje Šarinić — idućih sedam mjeseci
Nikica Valentić — rekordnih godinu i pol dana
Zlatko Mateša — pune četiri godine
Ivica Račan — nepune četiri godine
Ivo Sanader — pet i pol godina na premijerskoj poziciji
Jadranka Kosor — vladala godinu i pol dana
Zoran Milanović — u Banskim dvorima četiri godine
Tihomir Orešković — nepunih devet mjeseci
Andrej Plenković — nadmašio Sanaderovih pet i pol godina
Source link: slobodnadalmacija.hr
