Manojlović: Nastavićemo svim sredstvima da se borimo za konačnu pobedu

foto (BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIĆ/DS)

Organizovaćemo proteste po celoj Srbiji i nametnuti temu trajne zabrane eksploatacije litijuma i bora, koju vlast hoće da gurne pod tepih i skloni sa dnevnog reda, a imamo i još jedan pravni mehanizam s kojim ćemo izaći naredne nedelje, izjavio je FoNetu Savo Manojlović iz pokreta Kreni-Promeni, koji će na izborima „apsolutno glasati za opoziciju“.

„Nećemo dozvoliti da „oni“, posle izbora, ponovo krenu da „kuvaju žabu“, menjaju javno mnjenje, „sprovode neku vrstu mentalnog inžinjeringa nad ljudima“ i eksploataciju litijuma i bora „vrate u igru“ „, naglasio je Manojlović u intervjuu iz serijala Kvaka 23.

Kako je rekao u razgovoru sa Zoranom Sekulićem, tražićemo da se o ovoj temi izjasne svi izborni akteri, mada se većina opozicije donekle već deklarativno izjasnila, dok je vlast, neusvajanjem zahteva, jasno pokazala šta misli.

„Ukoliko ovaj problem ne bude rešen u institucijama, pravdu ćemo naći na ulici“, upozorio je Manojlović i naglasio da su učesnici protesta uspeli da se izbore za četiri od pet zahteva koje su postavili, što „jeste neka vrsta velikog uspeha“.

„Nastavićemo svim sredstvima da se borimo za konačnu pobedu, ali je potrebno da idemo korak po korak“, precizirao je on, kako se ne bi došlo u situaciju da premijerka, kao „neka proročica“ ili „glavni poglavica“ kažu „evo otišao je Rio Tinto, a u realnosti postoji mogućnost da vas prevare“.

Upitan o optužbama vlasti da mu je cilj bavljenje politikom, a Rio Tinto samo izgovor, Manojlović je odgovorio da je vlast onda trebalo da ispuni zahtev o trajnoj zabrani eksploatacije litijuma i bora i „time obesmisli naše dalje političko delovanje“.

„Ako nas vlast trenutno vidi u političkoj areni kao nekog ko im smeta, razlog tome je što nije htela da posluša više nego opravdane zahteve“, objasnio je on i ponovio da na izborima može da „pobedi ko god hoće, ali da taj u Srbiji više nikad neće smeti da radi šta hoće“.

„U modernoj demokratiji imate političke stranke kao subjekte delovanja, koje služe da bi se volja građana kanalisala kroz institucije, ali oni imaju ustavna prava na građanski aktivizam“, predočio je Manojlović.

Prema njegovim rečima, to pravo ne pripada samo političkim strankama, budući da Ustav „jasno kaže da političke stranke ne mogu oteti suverenost od građana, niti potčiniti svu vlast sebi“.

Na opasku da je Srbija daleko od moderne demokratije, Manojović je ukazao da je „to strašno“, kao što su „strašni i gađenje“, nebriga i „posprdan odnos“ vlasti prema ljudima koji su nedavno kampovali ispred Predsedništva Srbije.

Kako je naglasio, niko ko je tamo bio nije to radio iz zadovoljstva, ljudi su spavali na zemlji i smrzavali zato što ne žele da postanu izbeglice u sopstvenoj zemlji, niti da vlast koju oni plaćaju saučestvuje u njihovom progonu.

„Ljudi su generalno zaista ogorčeni ponašanjem aktera. Taj „nipodaštavajući i šibicarski“ odnos prema njima, „nedostojan mesta premijera, predsednika ili ministra“, kojim pokušavaju da prevare ljude, naravno da razvija bes“, ukazao je Manojlović.

On, međutim, ističe da je dobro što postoji način da se taj bes konstruktivno kanališe, pokrene ljude iz apatičnosti, probudi u njima energiju i pokaže da mogu da diktiraju šta će se dešavati u društvu, ukoliko budu organizovani.

Upitan o političkim ambicijama, Manojlović je podsetio da je od samog početka protesta njegov odgovor da na ovim izborima neće biti akter partijskog političkog života.

Na pitanje da li je dobijao „nepristojne ponude“ i da li mu je vlast „namigivala“, on je odgovorio da nije bio nikakvih ponuda iz vlasti, ali jeste iz opozicije, uz napomenu da ne bi bilo korektno govoriti o tome, „ako odbijete nečiji predlog“.

Govoreći o potencijalnim partnerima i saveznicima na političkoj sceni, Manojović je istakao da su to, pre svega, opozicione stranke, ali je poručio da su na proteste pozvani svi, „bez obzira na političko, religijsko ili čak vakcinalno uverenje“.

Kako je obrazložio, pozivamo i pristalice vlasti i članove vladajućih stranaka, ali ne pozivamo i nisu dobrodošli „visoki funkcioneri iz redova vlasti zato što je njihovo mesto da u institucijama rešavaju probleme građana“.

„Što se mene tiče, apsolutno su korektni“, glasio je Manojlovićev odgovor na pitanje o odnosu prema Ekološkom ustanku, „naročito dok su bili aktivistička grupa, a ne politički pokret“, kada su značajno uticali na jačanje ekološke svesti građana i „to priznanje im svakako treba odati“.

Kako je rekao, „oni nisu učestvovali u ovim nedavnim akcijama, ali su njihovi predstavnici dolazili u kamp da nas obiđu, gospodin Ćuta je bio dva puta, pozdravili smo se, kao i još par njihovih članova, i uvek se uljudno pozdravimo, ostali bi bili neko vreme i apsolutno korektno popričali sa nama“.

„Uvek su dobrodošli na sve akcije, kao i funkcioneri opozicionih stranaka, naročito stranaka i pokreta koji se izjašnjavaju decidirano o problemu litijuma, a Ekološki ustanak apsolutno jeste neko ko je protiv Rio Tinta“, ocenio je Manojlović.

On veruje da će Rio Tinto otići iz Srbije i naglašava da jedna bitka jeste dobijena, ali da rat apsolutno nije završen.

„Učinjene su neke neverovatne stvari i siguran sam da možemo zajedno do te pobede“, istakao je Manojlović, koji se nada „da će to biti brzo, da to neće biti za nekoliko godina“, mada priznaje da je sada teško davati prognoze.

Ono što je bitno, kako je ocenio, jeste da je „Rio Tinto vraćen sigurno tri koraka unazad, da smo i dalje u igri i da imamo velike šanse za pobedu, fudbalskim rečnikom – za sada vodimo“.

Apsolutno sam neko ko će 3.aprila glasati za opoziciju i opoziciji želim svu sreću na ovim izborima, poručio je Manojlović, koji misli da bi promena bila važna za demokratiju u Srbiji.

Prema njegovim rečima, to naravno ne bi značilo rešavanje svih problema, jer ima još dosta posla i mnogo stvari da se uradi.

„Trenutno, međutim, imate situaciju da je „jedan čovek okupirao sve institucije, preko političke stranke kojom suvereno vlada, što je sve samo ne demokratija i vladavina prava“ „, zaključio je Manojlović.

Source link: www.danas.rs