Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Izvor: Tribina “Diana Budisavljević – zaboravljena heroina” (Fondacija Muzej Žitomislić)

S ciljem afirmacije ženskog herojstva, Muzej Žitomislić organizovao je večeras tribinu “Diana Budisavljević – zaboravljena heroina” te izložbu “Jasenovački mučenici u svjetlu Vaskrsenja” u kojoj su objedinjeni radovi monahinja iz Manastira Jasenovac.

Diana Budisavljević je tokom Drugog svjetskog rata u periodu od 1941. do 1945. godine potaknula i organizirala spašavanje iz ustaških koncentracijskih logora preko 10.000 djece te njihovih majki s područja Korduna i Kozare. Djeca su od roditelja bila odvojena zbog odvođenja njihovih roditelja na prisilni rad u Njemačku.

Građanski otpor

Na tribini je večeras o Budisavljević govorila zagrebačka historičarka Nataša Mataušić, autor monografije o liku i djelu Austrijanke Diane Budisavljević.

“Diana Budisavljević bila je žena koja se u izuzetno teškim ratnim vremenima odlučila slobodno misliti, slobodno djelovati i pružati aktivan građanski otpor ustaškom režimu, spašavajući djecu zatočenu u ustaškim logorima. Njena aktivnost u to vrijeme bila je poznata ‘kao akcija Diane Budisavljević”, kazala je Mataušić.

Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Izvor: Tribina “Diana Budisavljević – zaboravljena heroina” (Fondacija Muzej Žitomislić)

Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Izvor: Tribina “Diana Budisavljević – zaboravljena heroina” (Fondacija Muzej Žitomislić)

Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Izvor: Tribina “Diana Budisavljević – zaboravljena heroina” (Fondacija Muzej Žitomislić)

Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Izvor: Tribina “Diana Budisavljević – zaboravljena heroina” (Fondacija Muzej Žitomislić)

Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Diana Budisavljević, heroina doba zlog

Izvor: Tribina “Diana Budisavljević – zaboravljena heroina” (Fondacija Muzej Žitomislić)

Ona je dodala da od Diane možemo da naučimo kako da budemo hrabri, da se ne bojimo ničega ako imamo pravedan i moralan čin pred našim očima.

“Ona se nije bojala i sama je napisala u dnevniku da to što čini je najveći dar koji je u životu dobila, a to je da spasi ljude od sigurne smrti. Akcija joj nije bila teret već dar”, naglasila je Mataušić.

Teologinja Milja Tupanjanin je kazala da akcija Diane Budisavljević, pored svih već ispričanih činjenica, pokazuje da je jedno ljudsko biće, koje se pokrene da učini sve što je u njegovoj moći u datom trenutku, sposobno da učini čuda.

“Ona je bila žena koja je žrtvovala vlastiti mir, komfor i izlažući se i smrtnoj opasnosti tokom rata spasila mnogu djecu od sigurne smrti. I dok se poslijeratno čovječanstvo klanjalo pred akcijama Oskara Schindlera nju su pohvale mimoilazile i njene zasluge nisu pominjane. Na tu vrstu nepravde nije dizala glas, kao što je to u ratnim godinama vrlo energično činila na nepravdu činjenu drugima. Naprotiv, uglavnom je do kraja života o svemu dostojanstveno ćutala. A onda je 2003. godine objavljen njen dnevnik i njena djela su zasvijetlila pred našom generacijom jer tama zaborava ih nije mogla obuzeti do kraja. Njena priča definitivno nadahnjuje”, kazala je Tupanjanin.

Iguman Danilo Pavlović, predsjednik upravnog odbora Muzeja Žitomislić, kazao je da Muzej kroz ovakve i slične događaje nastoji da afirmiše međureligijsku i interkulturalnu saradnju, a to su aktivnosti koje Manastir vijekovima njeguje.

Podsjećamo, Diana (Obexer) Budisavljević, zagrebačka humanitarka i nezavisna socijalna aktivistkinja, porijeklom je iz Austrije. Ona je organizirala akciju spašavanja i zbrinjavanja srpske djece iz ustaških logora tokom Drugog svjetskog rata. Njen rad se smatra pretečom svih značajnih aspekata Konvencije o pravima djece kada se radi o djeci u ratu te je pridonio uspostavljanju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj.

Bilježila svjedočanstva

Rođena je 15.01.1891. godine u Innsbrucku, Austrija, kao pripadnica visoke građanske klase. Nakon završenog školovanja, udala se za dr.med. Julija Budisavljevića i 1919. godine preselila se u Zagreb.

U jesen 1941. godine saznala je za stradavanja djece i žena u ustaškim logorima te sa skupinom suradnica i suradnika osnovala „Akciju Diane Budisavljević“. Budući da djeca i žene srpske nacionalnosti u logorima, za razliku od židovskih ili komunističkih zatvorenika/ica, nisu imale nikakvu mrežu podrške ni pomoći Budisavljević se odlučila aktivirati. Navodno joj je austrijsko porijeklo bilo od izuzetne koristi u dopiranju do odgovornih ljudi na vlasti i u prikupljanju dozvola za svoju akciju.

Sakupljala je i slala pomoć u novcu, hrani, odjeći i lijekovima zatočenim ženama i djeci u logorima Loborgrad, Gornja Rijeka, Stara Gradiška, Jasenovac, Mlaka i Jablanac. Shvativši da to nije dovoljno organizirala je izvlačenje i prevoz majki i djece iz logora te udomljavanje nezbrinute logoraške djece u zagrebačke, jastrebarske i sisačke porodice, kao i u dječije domove i bolnice te prikupljala pomoć za njihovo uzdržavanje.

Zbog njenog rada Budisavljević i njena porodica bili su izloženi budnom oku Gestapoa koji je u više puta upadao u njihov dom. Budisavljević je u svom dnevniku bilježila svjedočanstva o stravičnom teroru ustaša nad srpskim ženama i djecom. Vodila je podatke o preko 10.000 djece i njihovih majki s područja Korduna i Kozare, a upravo je njena evidencija omogućila je ponovno spajanje porodica koje su bile razdvojene ratom i progonstvom, podsjećaju iz Fondacije Muzej Žitomislić.

Source link: ba.n1info.com