Je li HDZ baš toliko jak koliko pokazuju ankete? Evo što bi stožernu hrvatsku stranku moglo ugroziti u bliskoj budućnosti

Građani koji su se okupili u Sisku i Petrinji teško su izviždali premijera Plenkovića i njegovu pratnju uzvikujući: Hoćemo obnovu!Damir Krajač/Cropix

U više analiza o tome kako će izgledati ova 2022. godina, većina komentatora ističe kako će na političkom planu manje-više sve biti isto kao lani, odnosno da će HDZ bez problema i dalje vladati, desnica će ostati rascjepkana, a na ljevici se čeka stabiliziranje SDP-a koji bi u idealnim uvjetima zajedno s Možemo! po anketama imao otprilike isti postotak podrške birače kao što ih u ovom trenutku ima HDZ sam, dakle oko 30 posto.

No, nisam baš siguran da je HDZ toliko neprikosnoven koliko ga vide neki analitičari. Da je tomu tako moglo se vidjeti koncem prošle godine kad je izaslanstvo Vlade na čelu s premijerom i predsjednikom HDZ-a bilo izviždano na Banovini, koju su išli posjetiti godinu dana nakon razornog potresa koji je uzdrmao Sisačko-moslavačku županiju.

Prosvjed protiv Vlade

Građani koji su se okupili u Sisku i Petrinji teško su izviždali premijera Plenkovića i njegovu pratnju uzvikujući: Hoćemo obnovu! Mogu Plenković i njegovi ministri pričati koliko hoće o tome kako se radi na obnovi, međutim, stanje na terenu nije se gotovo ništa promijenilo u proteklih godinu dana, ljudi su još uvijek u kontejnerima, a od srušenih kuća nije obnovljena gotovo ni jedna.

Plenković je za medije izjavio kako je tema obnove na Banovini najkompleksnija, kako je svaki dan spominju i da nema nitko od njih čarobni štapić kako bi se preko noći izgradile nove stambene jedinice. Poruka je da smo tu, da ćemo učiniti sve što smo obećali, kazao je premijer, no ljudi više u obećanja toliko ne vjeruju, već očekuju konkretne poteze, a ovakvim tempom kako obnova napreduje mnogi od stradalnika prije će umrijeti negoli vidjeti da se izgradio njihov novi dom. I ako se nastavi ovako kako se sada stvari odvijaju, ne bi me iznenadilo da stanovnici Banovine ustraju u svom izražavanju nezadovoljstva sadašnjom Vladom, što će, dakako, najviše štetiti HDZ-u.

Isto tako je i veliki prosvjed s desecima tisuća ljudi iz cijele Hrvatske protiv stožerokracije i COVID potvrda, koji je održan na Trgu bana Jelačića u Zagrebu 20. studenog prošle godine, dobrim dijelom bio usmjeren protiv stranke na vlasti. Prosvjed se, inače, pokušalo prikazati kao nasilnički iako je bio daleko od toga. Izvještaji su se svodili na to kako su napadnute televizijske ekipe, a na kraju nitko nije vidio da je jedan reporter koji se žalio da je pretrpio udarce pokazao ikakve liječničke dokaze u prilog tome. Skupina koja je pod vodstvom Marka Franciskovića krenula na Prisavlje da bi ušla u program HRT-a samo je jedna marginalna iznimka bez velikog značenja u javnosti.

Kad se gledaju prosvjedi po zapadnoj Europi, poput onih u Bruxellesu ili prije nekoliko dana u Amsterdamu, kad je policija pendrecima rastjerala COVID prosvjednike, onda za naš narod možemo reći da su mirni i civilizirani ljudi, ali isto tako možemo očekivati — ako se mjere budu pooštravale — nove prosvjede protiv vladajućih. Dodajući ovome kako je Most vjerojatno skupio potrebne potpise za referendum protiv Stožera i COVID potvrda, i to u nemogućim uvjetima, što je dodatan razlog za brigu HDZ-u, postavlja se pitanje kako, unatoč tolikim «potresima» na političkoj sceni, pravomoćnoj osudi stranke za korupciju kao i pritvaranju njenih istaknutih članova, HDZ ima i dalje toliku veliku podršku u anketama i koliko su takve ankete uopće vjerodostojne.

Ovih dana najavljuje se novo poskupljenje cijena energenata, osobito struje i plina, a i gorivo nikad nije bilo skuplje. Paralelno s time stalno se povećavaju cijene prehrambenih proizvoda i svega ostaloga, toliko da se može reći kako inflacija divlja i da će sve ovo dodatno utjecati na standard naših građana. Uz inflaciju nas po svemu sudeći ove godine čeka ulazak u zonu eura, što bi moglo značiti dodatne financijske probleme za hrvatsko stanovništvo, kako je, uostalom, bio slučaj i u puno jačim i razvijenijim europskim zemljama, poput Italije, kad su države zamijenile svoju dotadašnju monetarnu valutu eurom.

Na ideološkom pak planu, HDZ je odavno prešao Rubikon kad je u Saboru izglasao Istanbulsku konvenciju kao produkt rodne ideologije, pritom ne dopustivši svojim zastupnicima da glasuju prema savjesti, pa su svi oni koji su glasali protiv zbog toga pretrpjeli svojevrsne sankcije. Tu je još jedna tema koju već dugo drže pod tepihom, a to je izmjena Zakona o abortusu, koju je naložio Ustavni sud, a HDZ sa svojim koalicijskim partnerima izbjegava je staviti na dnevni red. Očigledno je kako će i kad ovo bude na stolu sadašnji Plenkovićev HDZ još jednom demonstrirati kako «stranputari» u odnosu na demokršćansku dimenziju. U tom nisu jedini među europskim pučanima, koji su se nekad zalagali za kršćanske vrijednosti, a danas je za njih pobačaj tek pravo žene na izbor, a ne uklanjanje nerođenog i tek začetog djeteta pod majčinim krilom.

Milanović se ogradio

Početkom prosinca prošle godine, 18 ljevičarskih udruga, kao što su Centar za mirovne studije, Gong, Dokumenta, B.a.B.e…, napalo je predsjednika Zorana Milanovića zbog nekih njegovih izjava svrstavši ga «na stranu protagonista najmračnijih događaja u našoj povijesti», gdje su zajedno smjestili prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i ratnog zločinca Ratka Mladića. Milanović se ogradio od takvih kvalifikacija i obranio Tuđmana. Iz HDZ-a na ovo nitko službeno nije reagirao i to puno govori kojim bespućima stožerna hrvatska stranka u zadnje vrijeme vrluda.

Source link: slobodnadalmacija.hr